Ured otvorenih prozora

Ured otvorenih prozora

Foto: Fotolia

Uredski softver danas čini nezaobilazan dio svakog računala, bilo da se radi o poslovnom prijenosniku, znanstvenoj radnoj stanici ili kućnom desktop računalu. Jer činjenica je – prije ili kasnije svaki korisnik računala ima potrebu napisati kakav tekst ili dokument, napraviti neki proračun, nacrtati grafove, urediti tablični prikaz podataka ili izraditi kakvu prezentaciju. A pri tome se više niti ne pomišlja da je nekada situacija bila posve drugačija. Naime,  prije nekih dvadesetak godina uredski su softver isključivo koristile velike tvrtke i korporacije.

Tomu je bilo tako iz razloga što je pojedina komponenta softvera (primjerice tablični kalkulator) znala stajati i više od 500 američkih dolara. Danas je situacija posve drugačija te se cijele uredske softverske suite mogu naći za daleko manje novca. Ujedno postoji i nekoliko alternativnih, besplatnih varijanti ove vrste softvera, a koje se sve više usavršavaju. Jedna od njih je i uredska suita Apache OpenOffice, a koja je u svojoj najnovijoj inačici 3.4 zabilježila izrazito veliku popularnost.

Naime, softver su preuzeli korisnici iz više od 236 zemalja diljem svijeta, a od svibnja prošle godine do sada zabilježilo se više od 37 milijuna preuzimanja. Iako je OpenOffice besplatan za krajnje korisnike, neupitno je da za njih i dalje pruža vrijednost.

Ukoliko se uzme u obzir da Microsoft Office 2013 paket u izdanju za kućne i akademske korisnike (tzv. Home i Student varijante) stoji otprilike 150 dolara (odnosno nešto više od 840 kuna), svaki korisnik upotrebom OpenOffice uredske suite može uštedjeti taj iznos za nešto drugo. S obzirom na to da su korisnici najnoviju inačicu OpenOffice paketa u samo jednom danu preuzeli 138.928 puta, ušteda je na dnevnoj razini iznosila 21 milijun američkih dolara, odnosno 7,61 milijardu američkih dolara godišnje.

Posebno je zanimljivo da neke od najvećih svjetskih kompanija bilježe godišnju prodaju u blizini navedenog iznosa. Primjerice, Mastercard je 2012. godine prodao usluge i proizvode u vrijednosti od 7,39 milijardi američkih dolara. S obzirom na navedeno OpenOffice svakako predstavlja jedan od najboljih primjera kako besplatan i slobodan softver otvorenog koda može osigurati vrhunsku vrijednost za svoje korisnike.

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

23.08.2019. komentiraj

Završavamo s najzanimljivijim dijelom analize domaće softverske industrije i to prosječno isplaćenim neto plaćama. Već je bilo podosta čitatelja koji su pitale kada će rang lista po plaćama pa evo je i to prema dva kriterija – najveća prosječna isplaćena neto plaća i to TOP 100 tvrtki i onda od tih TOP 100 tvrtki ranglista prema broju zaposlenih jer budimo jasni ima mnogo tvrtki koje imaju svega jednog djelatnika i stoga isplaćena neto prosječna plaća i nije usporediva ako uzmemo samo analizu tko je gdje po broju zaposlenih.

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

22.08.2019. komentiraj

Ukupna novostvorena vrijednost u softverskom segmentu ICT industrije u Hrvatskoj dosegla je 5,17 milijardi kuna uz jako dobar rast na godišnjoj razini od čak 14,38 posto, pokazuje analiza poslovanja domaćih softverskih tvrtki za prošlu godinu koju je ICTbusiness.info proveo zajedno s  tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr.

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.