Samsung ne dominira samo na tržištu pametnih telefona već i na tržištu pametnih satova, a ono se tretira kao brzorastuće i s potencijalom da postane iznimno popularno diljem svijeta. A da stvari budu zanimljivije, ljudi kupuju samo Samsungove pametne satove, konkurencija ih ne zanima.
Brojke su jasne, u prva tri mjeseca je Samsung isporučio pola milijuna pametnih satova i time zauzima sedamdeset posto tržišta. Ostatak "pada" na jeftine kopije koje se ne tretiraju ozbiljno, na Sony, Motorolu i LG. Ali koliko god se te tri kompanije trudile, nikako ne mogu prodati svoj proizvod i dostići Samsung koji se želi pozicionirati na tržištu koje je u odnosu na 2013. godinu "skočilo" za 250 posto.
Takav je rast jer je pametni sat praktičan za sportaše, rekreativce, ali i roditelje s djecom. No mogu ga koristiti apsolutno svi i naći će sigurno neku zanimaciju, iako im na prvi pogled djeluje kao da uz pametni telefon ne trebaju i pametni sat. Kako god, analitičari tvrde da je pametni sat novi "boom" u svijetu tehnologije i to je možda jedan od razloga zašto ga ljudi kupuju. I ako ga nastave željeti, u 2018. moglo bi ih biti prodano 118 milijuna.
No da bi se to postiglo treba konkurencija Samsungu i to bi mogao postati Google, koji planira osvojiti tržište sa svojim Android Wear gadgetom. To bi ujedno moglo biti poticajno i ostalima pa će se pojaviti neke nove kompanije, kao što se pojavio HTC u svijetu pametne telefonije.
Naravno, ne treba izostaviti iz cijele priče niti Apple, koji je "koketirao" s pametnim satom još dok je Steve Jobs bio živ. Navodno je to bio projekt na kojem je radio i želio pokrenuti novu revoluciju. Ali sve je stalo, ako je uopće i pokrenuto tako da se još uvijek samo "šuška" hoće li famozni iWatch uskoro ugledati svjetlo dana. Dok se to ne dogodi, Samsung će uživati u dominaciji i osvajanju ovog brzorastućeg tržišta.
U odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma iznose svoju procjenu stanja mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, clouda, digitalnog suvereniteta i otpornosti. Budući da odgovore nije potpisao pojedinačni sugovornik, nego Odjel za korporativne komunikacije, navode u ovom tekstu pripisujemo kompaniji. Iz HT-a poručuju da je Hrvatska posljednjih godina snažno povećala dostupnost optike i 5G-a, ali da se sljedeća faza digitalizacije više neće moći mjeriti samo pokrivenošću.
Državna digitalna infrastruktura danas obuhvaća znatno više od pojedinačnih registara i aplikacija. Cloud, podatkovni centri, integracijske platforme, kibernetička sigurnost i zajedničke usluge postaju jedinstveni operativni sustav javne uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, odgovornost tvrtke ne završava razvojem aplikacije nego obuhvaća cijeli životni ciklus digitalne usluge. APIS IT upravlja infrastrukturom za niz ključnih državnih sustava i primarni je pružatelj usluga Centra dijeljenih usluga, odnosno državnog clouda. U modelu CDU-a trenutačno je oko 1.100 korisnika.
Odašiljači i veze desetljećima su bili sinonim za radijsko i televizijsko odašiljanje, ali se uloga kompanije posljednjih godina znatno proširila. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Denis Nikola Kulišić, član Uprave i direktor (CEO) OIV-a, danas se sve veći dio aktivnosti odnosi na podatkovne mreže, svjetlovodnu infrastrukturu, kritične komunikacije, 5G, IoT i digitalne platforme. OIV upravlja infrastrukturom koja povezuje operatore, državna tijela, javne službe i poslovne korisnike. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2025. dobio je i ulogu u izgradnji, održavanju i upravljanju pasivnom infrastrukturom HITRONet mreže.
