Financijska konstrukcija za veliki Oracleov podatkovni centar u Michiganu, vrijedna 16 milijardi dolara, još je jedan signal da se tržište AI infrastrukture seli iz faze najava u fazu kapitalno izrazito zahtjevne izvedbe. U takvim projektima više nema mjesta za improvizaciju: kombiniraju se equity, dug, energetski ugovori i dugoročne korisničke potrebe u projektima koji sve više nalikuju industrijskoj infrastrukturi, a sve manje klasičnom IT-u.
Related Digital osigurao je financiranje za podatkovni centar vrijedan 16 milijardi dolara u Michiganu, a paket uključuje kapital Related Digitala i Blackstonea te dug koji osigurava PIMCO. Veličina posla pokazuje koliki su postali ulazni troškovi za objekte koji trebaju nositi cloud i AI radna opterećenja velikih razmjera. Takvi kampusi traže dugoročnu financijsku disciplinu, jer investitori moraju vjerovati da će potražnja i cjenovna moć ostati snažne godinama unaprijed. Time se dodatno potvrđuje da je AI infrastruktura ušla u kapitalno najzahtjevniju fazu dosad, u kojoj se projekti ne mjere samo veličinom investicije nego i sposobnošću da se fizički prostor, energija, oprema i korisnička potražnja spoje u održiv poslovni model.
Oracle se sve agresivnije pozicionira u segmentu infrastrukture za umjetnu inteligenciju, osobito ondje gdje može ponuditi kombinaciju cloud usluga, baze podataka i rezerviranih kapaciteta za velike korisnike. To pojačava pritisak na konkurente, ali i na opskrbni lanac za energiju, opremu i građevinske radove. Nakon godina u kojima se digitalna ekonomija često promatrala gotovo isključivo kroz softver i platforme, umjetna inteligencija je vratila u središte priče sve ono što je fizičko: zemljište, transformatore, rashladne sustave, optičke veze, građevinske rokove i kvalitetu financijske konstrukcije. Upravo na tim točkama danas se odlučuje tko može brzo odgovoriti na eksplozivan rast potražnje.
Za developere, investitore i velike tehnološke kupce to znači da se tržište podatkovnih centara mijenja iz temelja. Novi kapacitet više nije tek dodatni kvadratni metar u server sali, nego strateška imovina koja može odrediti brzinu razvoja proizvoda i mogućnost zaključivanja višegodišnjih ugovora s korisnicima. Zato se u istoj priči susreću telekom operateri, energetske tvrtke, fondovi, cloud provideri i proizvođači opreme.
U praksi raste i važnost termalnog dizajna, gustoće rackova i sposobnosti da se složena oprema dovede u pogon bez dugih kašnjenja. GPU klasteri, inference sustavi i sve veći podatkovni workloadovi povećavaju potrošnju i zahtjeve hlađenja do razina koje klasični dizajni sve teže podnose bez većeg troška. Zbog toga i naizgled tehničke odluke sve češće određuju ekonomiku cijelog projekta.
Za europske operatore i investitore ovakvi projekti služe kao mjerilo koliko se brzo američko tržište konsolidira oko megakampusa i koliko je velik jaz između regija koje mogu brzo zaključiti kapital i onih koje se još bore s dozvolama i mrežnim ograničenjima. Za europske zemlje i regionalna tržišta ova dinamika posebno je osjetljiva. Kontinent želi zadržati digitalnu suverenost i ubrzati AI usluge, ali pritom se suočava s dugim dozvolama, ograničenom mrežom i rastućim pritiskom lokalnih zajednica. Hrvatska i susjedna tržišta na to ne mogu gledati kao na udaljenu temu, jer će o regionalnoj povezanosti i dostupnosti kapaciteta ovisiti cijena i brzina budućih AI implementacija.
Za korporativne kupce i javne institucije to znači da se odluke o digitalnoj transformaciji sve češće moraju usklađivati s realnošću infrastrukturnog tržišta. Nije dovoljno predvidjeti funkcionalnost koju će AI ili cloud donijeti poslovanju; potrebno je razumjeti i gdje će se workload izvoditi, koliki će biti trošak po jedinici rada, kako će se rješavati kontinuitet poslovanja i postoji li dovoljno kapaciteta za skaliranje bez dugih čekanja. U eri ograničenih megavata i akceleratora infrastruktura ponovno postaje usko grlo strategije.
I poslovna strana priče postaje sve tvrdokornija. Ulagači traže jasnije ugovore o potražnji, operateri žele bolju monetizaciju mreže i lokacija, a korisnici traže pouzdanost i predvidivost troška. To znači da će uspjeti oni projekti koji mogu spojiti tehničku izvedivost s dugoročnom komercijalnom logikom, a ne samo oni koji mogu proizvesti najatraktivniji naslov.
Upravo zato podatkovni centri više nisu samo nekretninski posao. Postali su križanje financija, energetike, cloud strategije i industrijske politike, a oni koji uspiju povezati sva četiri sloja imat će prednost u AI ekonomiji koja se sada gradi pred očima tržišta. Podatkovni centri, cloud i energetski projekti tako postaju ogledalo šireg pomaka u industriji: digitalni rast ponovno ovisi o tome tko može graditi, napajati i hladiti brže i pametnije od konkurencije.
Upravo zato će sljedećih 12 mjeseci biti presudno za raspored snaga. Lokacije i tvrtke koje danas uspiju ubrzati dozvole, zaključiti energiju i osigurati financiranje vjerojatno će uhvatiti glavninu novog vala potražnje. Oni koji ostanu zarobljeni u sporim procedurama ili nejasnim tržišnim modelima riskiraju da ih kupci zaobiđu i kapacitet potraže ondje gdje se može dobiti brže i sigurnije.
Sve to dodatno podiže važnost planiranja i koordinacije između tehnološke i energetske politike. Ondje gdje se ta dva svijeta ne usklade, digitalni rast usporava bez obzira na razinu interesa tržišta. Zato se infrastruktura za umjetnu inteligenciju sve češće tretira kao pitanje nacionalne i regionalne konkurentnosti, a ne samo kao komercijalna investicija privatnog sektora.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
