Rad na daljinu često znači prekovremene sate i izgubljenu slobodu

Rad na daljinu često znači prekovremene sate i izgubljenu slobodu

Foto: DepositPhotos

Rad na daljinu postao je nužnost s pandemijom koronavirusa, ali poslodavci i općenito poslovne (ne)prilike dovele su do povećanja broja prekovremenih sati, radnih vikenda, popodnevnih i noćnih smjena.

Po svemu tome jasno je da su zapravo poslodavci ti koji su profitirali iz takvog odnosa. Iako će mnogi od zaposlenika reći da im je velika želja bila raditi od kuće, dok će mnogi poslodavci reći da u nekadašnjim okolnostima nisu pomišljali na takvu vrstu rada.

Stvari su se promijenile i poslodavci mogu zadovoljno trljati ruke jer produktivnost se povećala, troškovi poslovanja su se smanjili i tako nešto idealno je. Također, nekako je postalo normalno imati zaposlenika na raspologanju kad god poželite.

Sve to kroz istraživanje otkriva Prodoscore Research Council (PRC), inteligentni softver načinjen od strane Prodoscorea upravo za ovako nešto - uvid u aktivnosti i produktivnost zaposlenika. Prikupljeno je oko 900.000 jedinica podataka, a generiralo ih je gotovo 7000 zaposlenika. Ono što je prvo vidljivo jest da se kroz 2020. produktivnost povećala u odnosu na 2019.

Zanimljivo je vidjeti i koliko se zapravo radilo tijekom siječnja ove godine u odnosu na siječanj prošle godine. Dakle, prosječni početak radnog vremena bio je 7:46 sati u odnosu na 8:24 sati prije godinu dana. Istovremeno kraj radnog vremena pomaknuo se s prošlogodišnjih 17:31 na ovogodišnjih 18:12 sati.

Tako nešto predstavlja potencijalni problem za one koji nisu plaćeni po satu ili nemaju jasno definiranu situaciju s prekovremenim satima.

Dobro je vidjeti i kad je produktivnost najviša - između 11 i 12 sati. A najproduktivniji dan u tjednu utorak, iza kojeg su srijeda pa četvrtak. Na godišnjoj razini produktivnost je najniža tijekom ljetnih mjeseci i tijekom blagdana.

Konačni zaključak je da poslodavci zasad nemaju razloga vraćati zaposlenike na radna mjesta, neovisno o situaciji s pandemijom.

Još iz kategorije

Bolt najavljuje novi krug financiranja od 628 milijuna eura

Bolt najavljuje novi krug financiranja od 628 milijuna eura

14.01.2022.

Bolt je objavio dosad najveći krug financiranja u vrijednosti od 628 milijuna eura. Investicije će biti usmjerene prema dodatnom širenju postojećih usluga i ubrzanja prijelaza s osobnih automobila na mogućnost korištenja inovativnih načina kretanja gradom. Time će se smanjiti gužve u gradovima i zagađenje te omogućiti više zelenih površina gdje će se ljudi moći lakše kretati.

AGRIVI osigurao 1,15 milijuna eura od Europskog inovacijskog vijeća

AGRIVI osigurao 1,15 milijuna eura od Europskog inovacijskog vijeća

14.01.2022.

Europsko inovacijsko vijeće (EIC) dodijelilo je AGRIVI-ju sredstva u iznosu od 1,15 milijuna eura za izgradnju agronomskog savjetnika vođenog umjetnom inteligencijom za podršku farmama u ispunjavanju zahtjeva za zaštitu usjeva i sigurnost hrane.

Prošle godine vrijednost javnih nabava premašila 2,62 milijardi kuna

Prošle godine vrijednost javnih nabava premašila 2,62 milijardi kuna

12.01.2022.

Analiza javnih nabava za 2021. godinu pokazuje kako je ukupna vrijednost javnih nabava premašila 2,62 milijarde kuna uz rast u odnosu na 2020. godinu i to za oko 1 posto. Obzirom da je riječ o objema kriznim godinama pandemije dobri su to rezultati, no to i dalje dokazuje kako je država veliki domaći igrač na IT tržištu jer procjene pokazuje kako je to negdje na 55 posto ukupne domaće IT potrošnje.