Rad na daljinu često znači prekovremene sate i izgubljenu slobodu

Rad na daljinu često znači prekovremene sate i izgubljenu slobodu

Foto: DepositPhotos

Rad na daljinu postao je nužnost s pandemijom koronavirusa, ali poslodavci i općenito poslovne (ne)prilike dovele su do povećanja broja prekovremenih sati, radnih vikenda, popodnevnih i noćnih smjena.

Po svemu tome jasno je da su zapravo poslodavci ti koji su profitirali iz takvog odnosa. Iako će mnogi od zaposlenika reći da im je velika želja bila raditi od kuće, dok će mnogi poslodavci reći da u nekadašnjim okolnostima nisu pomišljali na takvu vrstu rada.

Stvari su se promijenile i poslodavci mogu zadovoljno trljati ruke jer produktivnost se povećala, troškovi poslovanja su se smanjili i tako nešto idealno je. Također, nekako je postalo normalno imati zaposlenika na raspologanju kad god poželite.

Sve to kroz istraživanje otkriva Prodoscore Research Council (PRC), inteligentni softver načinjen od strane Prodoscorea upravo za ovako nešto - uvid u aktivnosti i produktivnost zaposlenika. Prikupljeno je oko 900.000 jedinica podataka, a generiralo ih je gotovo 7000 zaposlenika. Ono što je prvo vidljivo jest da se kroz 2020. produktivnost povećala u odnosu na 2019.

Zanimljivo je vidjeti i koliko se zapravo radilo tijekom siječnja ove godine u odnosu na siječanj prošle godine. Dakle, prosječni početak radnog vremena bio je 7:46 sati u odnosu na 8:24 sati prije godinu dana. Istovremeno kraj radnog vremena pomaknuo se s prošlogodišnjih 17:31 na ovogodišnjih 18:12 sati.

Tako nešto predstavlja potencijalni problem za one koji nisu plaćeni po satu ili nemaju jasno definiranu situaciju s prekovremenim satima.

Dobro je vidjeti i kad je produktivnost najviša - između 11 i 12 sati. A najproduktivniji dan u tjednu utorak, iza kojeg su srijeda pa četvrtak. Na godišnjoj razini produktivnost je najniža tijekom ljetnih mjeseci i tijekom blagdana.

Konačni zaključak je da poslodavci zasad nemaju razloga vraćati zaposlenike na radna mjesta, neovisno o situaciji s pandemijom.

Još iz kategorije

Kibernetička sigurnost je ključan izazov za kompanije, a uprave vide samo probleme

Kibernetička sigurnost je ključan izazov za kompanije, a uprave vide samo probleme

17.08.2022.

Digitalna transformacija je postala preduvjet održivog poslovanja, no s uvođenjem kompleksnih digitalnih sustava i rastom broja povezanih uređaja, raste i rizik od kibernetičkih napada. Nužno je napraviti sveobuhvatnu strategiju kibernetičke sigurnosti.

Nezadovoljavajuće stanje zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj

Nezadovoljavajuće stanje zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj

16.08.2022.

Prošlo je više od četiri godine od uvođenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i kako tvrdi stručnjak za zaštitu osobnih podataka i urednik GDPR Croatia Igor Barlek. Prema njegovim riječima situacija u Hrvatskoj kako u privatnom tako i javnom sektoru nije nimalo sjajna, a svrha GDPR-a nije kažnjavanje nego zaštita.

Prošireno partnerstvo između DT-a i FC Bayern München

Prošireno partnerstvo između DT-a i FC Bayern München

16.08.2022.

Deutsche Telekom i FC Bayern München prijevremeno su produžili svoju uspješnu 20-godišnju suradnju do 2027. godine. Riječ je o ugovoru teškom 250 milijuna eura u pet godina tvrde dobro upućeni jer su obje strane odbile komentirati o kojem je iznosu riječ.