Nastavak rasta kartičnog poslovanja u Hrvatskoj

Nastavak rasta kartičnog poslovanja u Hrvatskoj

Foto: Fotolia

Na kraju ožujka 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6 milijuna debitnih i kreditnih kartica. U odnosu na isto razdoblje 2013. godine, ukupan broj kartica veći je za 0,5 posto. Udio chip kartica u ukupnom broju kartica je 92,2 posto, a od početka upotrebe chip kartica u Hrvatskoj, njihov udio u ukupnom broju kartica iz godine u godinu raste (sredinom 2005. godine njihov udio je bio svega 6,1posto).

Od ukupnog broja kartica, 88,4 posto su debitne i kreditne kartice banaka (26 banaka od ukupno 30), od čega su 42,3 posto MasterCard kartice, 45,6 posto su VISA kartice, a preostalih 0,5 posto su ostale bankovne kartice. Udio kreditnih kartica kartičnih kuća (2 kartične kuće) je 11,6 posto. Od ukupno 1,8 milijuna kreditnih kartica, 46 posto su kreditne kartice banaka, a 54 posto kreditne kartice kartičnih kuća.

U prva tri mjeseca ove godine vrijednost kartičnih transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu, karticama izdanim od strane hrvatskih banaka i kartičnih kuća bila je 27,6 milijardi kuna, što je za 4,2 posto više nego u prva tri mjeseca 2013. godine. Broj kartičnih transakcija bio je 76,5 milijuna, što je za 8,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Na kraju ožujka 2014. godine, u Hrvatskoj je bilo 4.144 bankomata, od čega su 99,8 posto bankomati s chip tehnologijom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj bankomata je veći za 0,9 posto. Od ukupnog broja bankomata, 71 posto ih je instalirano izvan prostora banaka. Preostali bankomati su instalirani u prostoru banaka i gotovo svi su dostupni klijentima 24 sata dnevno.

Od ukupnog broja bankomata, 93 posto su isplatni, a 7% posto bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju. Ukupna vrijednost transakcija na bankomatima u prva tri mjeseca ove godine bila je 16,1 milijardu kuna, a što je realizirano kroz 25,6 milijuna transakcija. Prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu u prva tri mjeseca ove godine bila je 684,4 kune, što je za 31 kunu više nego u prvom tromjesečju prošle godine.

Na različitim prodajnim mjestima na kraju ožujka 2014. godine instalirano je 96.117 EFT POS terminala. U odnosu na isto razdoblje 2013. godine, broj terminala je veći za 3,2 posto. Ukupna vrijednost transakcija na EFT POS terminalima u prva tri mjeseca ove godine bila je 9,9 milijardi kuna, dok je broj transakcija bio 45,3 milijuna. Prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalu je 218 kuna (15 kuna manje nego u istom razdoblju 2013. godine što pokazuje da se kartica u prva tri mjeseca ove godine sve više koristila za plaćanja manjih iznosa na EFT POS terminalima).

"Promatrajući podatke o broju kartica, bankomata i EFT POS terminala u zadnjih 15 godina vidljivo je da je broj kartica povećan za 3,5 puta, broj bankomata za 5,2 puta, a broj EFT POS terminala za deset puta.", kazala je Vanja Dominović, zamjenica direktorice Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK. Podaci se prikupljaju kvartalno putem upitnika kroz uspješnu suradnju sa bankama i kartičnim kućama.

Još iz kategorije

Europski startupi opsjednuti su profitom

Europski startupi opsjednuti su profitom

28.02.2020. komentiraj

Startupovima nikad nije bilo lakše doći do novca kojim bi mogli krenuti u izazove, što potvrđuju brojke iz prošle godine. Investicije su dosegle na globalnoj razini 300 milijardi američkih dolara, od čega u Europi 34 milijarde dolara - čak deset milijardi više nego u 2018.

Nema apokalipse, ali gospodarstvenici moraju biti oprezni

Nema apokalipse, ali gospodarstvenici moraju biti oprezni

28.02.2020. komentiraj

Zbog širenja korona virusa u Hrvatskoj i susjednim zemljama te mogućim utjecajima novonastale situacije na domaće gospodarstvo na inicijativu Hrvatske gospodarske komore održana je sjednica Nacionalnog stožera civilne zaštite RH u HGK. Naime, mediji su prilično bombastično krenuli u izvještavanje kod prvog oboljelog, zato je riječ apokalipsa u naslovu, jer jasno je da apokalipse nema.

Španjolska uvodi porez na digitalne usluge, a SAD-u se to ne sviđa

Španjolska uvodi porez na digitalne usluge, a SAD-u se to ne sviđa

28.02.2020. komentiraj

Europska unija posljednjih nekoliko godina pokušava uvesti digitalni porez kompanijama koje posluju na njenom tlu, ali nema za to suglasnost svih članica, što znači da one same rade na takvom zakonu. Španjolska je jedna od njih i to se ne sviđa Sjedinjenim Američkim Državama.