Najbogatije tehnološke kompanije toliko vrijede da nas ti iznosi više ni ne iznenađuju

Najbogatije tehnološke kompanije, poznatije pod nazivom “The Big Five“ ili “Big Tech“, generiraju godišnje gotovo 900 milijardi američkih dolara prihoda te time uspijevaju nadmašiti mnoge zemlje svijeta.

Ujedno, zajedno vrijede enorman novac, što javnost više ni ne percipira iz razloga što je uistinu nestvaran. Pa tako Apple vrijedi 2,21 bilijun dolara, Microsoft 1,88 bilijuna, Amazon 1,76 bilijuna, Alphabet 1,6 bilijuna i Facebook 930 milijardi. Ukupno, to je oko 8,4 bilijuna dolara. Još 2017. su vrijedile "samo" tri bilijuna, što znači da se u četiri godine to više no udvostručilo.

Dapače, tek je 17 država svijeta ispred Amazona, Applea, Microsofta, Alphabeta i Facebooka po prihodima koje ostvaruju. Odnosno, po bruto domaćem proizvodu (BDP) koji ostvaruju na godišnjoj razini. Primjerce, jedna Saudijska Arabija je odmah iza "Velike Petorke" sa svojim BDP-om od 793 milijardi dolara. Nizozemska je neznatno ispred s 909 milijardi dolara, svega deset milijardi više no tehnološki giganti kombinirano.

Ali, pravo je pitanje kako zarađuju taj silan novac... Naravno, određeni odgovori na to pitanje postoje. Onaj glavni jest - podaci. Svaka od pet kompanija barata enormnim količinama podataka, koji im donose milijarde dolara. Njih im ostavljaju korisnici, a potom se distribuiraju na razne strane, koje nisu uvijek poznate.

Zatim, tu su brojne usluge i proizvodi bez kojih pojedinci i organizacije ne mogu. Tu je i oglašavanje, koje je ključan dio poslovanja za Alphabet i Facebook. Zatim, tu su inovativnost, akvizicije, najveći stručnjaci na svijetu... dio su onoga što čini svaku od velikih pet kompanija. Uostalom, zato je četiri od njih uspjelo premašiti kapitalnu vrijednost od bilijun dolara. Samo se još čeka na Facebook da uđe u to društvo.

Ali, s veličinom dolaze i problemi. Oni se javljaju u odnosu prema zaposlenicima, odnosno, uvjetima u kojima rade. Prvak u negativnom smislu po tom je pitanju Amazon i radi se na tome da prekine praksu izrabljivanja, ali to ide jako sporo.

Svima im je pak zajedničko da ne brinu o privatnosti korisnika, kao što se nitko od njih ne libi biti na rubu legalnog poslovanja kako bi nastavili rast. To je negativni dio, kojem svakako treba stati na kraj kako bi onaj pozitivni isplivao na površinu. Neće biti lako, ali pomaci se događaju. Nažalost, još uvijek silom jer lideri velikih kompanija sami i dalje nisu sposobni razlučiti kad treba stati.