Lukač: Smanjenje svih obveza za 3,7 posto na 588,2 milijuna kuna

O stanju na domaćem telekomunikacijskom tržištu razgovarali smo sa Željkom Lukačem predsjednikom Uprave Metroneta, alternativnog telekoma koji je objavio poslovne rezultate za 2012. godinu i iz kojih je vidljiv rast prihoda 6,5 posto, rast dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) 1,61 posto.

Prema njegovim riječima ulazak države na telekom tržište potaknut će konkurenciju, a od vlastitih ulaganja najavljuje daljnje širenje ponude računarstva u oblaku (cloud computing).

Lukač ističe preokretanje trenda dobiti i gubitaka iz negativnog u pozitivni, te smanjenje obveza. Tako su prema njegovim riječima ukupne obveze manje za 3,7 posto i zaustavile su se na 588,2 milijuna kuna, dok su dugoročne obveze manje za 5 posto, a kratkoročne su jedine rasle i to za 6,4 posto na 135,3 milijuna kuna.

Kakvim procjenjujete trenutno stanje na tržištu telekomunikacija, poglavito u fiksnom segmentu?

Cjelokupno gospodarsko okruženje nalazi se u izrazito teškoj situaciji.  Pri tome ne mislim samo na realne brojke i stanje na tržištu, već na kontinuirane negativne prognoze i apatiju koja je zahvatila svakog pojedinca pa tako i poslovni sektor kao takav.  Što se tiče samog telekomunikacijskog tržišta i tu je vidljivo da su okolnosti daleko od idealnih za nesmetani razvoj i napredak. No, ono što smo istaknuli na samom početku krize ističemo i danas - recesiju smo shvatili kao našu priliku da se istaknemo te da potaknemo poslovni svijet na razmišljanje o tome na koje načine mogu olakšati svoj svakodnevni rad pametnim izborom svojih partnera, poput Metroneta. U vrijeme kad je kontrola baš svakog aspekta financija ključna za nečiji uspjeh ili neuspjeh naša je strategija pružati maksimalnu uslugu za minimalnu cijenu. Mnoge tvrtke su takvu strategiju prepoznale i rezultat je očit. U 2012. broj naših korisnika je porastao te su istovremeno nastavljeni svi pozitivni poslovni i financijski trendovi Metroneta - od rasta prihoda i EBITDA-e pa sve do pretvaranja gubitka u dobit. Među ostalim, činjenica da smo u vrijeme kada svakim danom stotine ljudi završava na burzi zaposlili 30-ak mladih ljudi, mahom s fakulteta, kako bismo razinu naše usluge pozicionirali na najvišu kvalitetu, dokazuje da hrabra strategija donosi dobre rezultate te da uz jasnu viziju postoji način da se uspije.

Očekujete li zaoštravanje konkurencije ulaskom države u optičku infrastrukturu i što će to za vas značiti obzirom da se u optiku i sami ulagali? Kolika su dosad bila ta ulaganja?

Smatramo da će inicijalni plan Vlade o izgradnji NGN-a zasigurno potaknuti daljnji razvoj širokopojasnog pristupa telekomunikacijskoj mreži, a zdrava konkurencija je uvijek dobrodošla. Kao što smo uvijek isticali, monopolizacija tržišta, čiji se repovi i danas vuku, najgora je stvar koja se može dogoditi kako za krajnje korisnike, tako i za same alternativne operatore, a u konačnici i za državu. Problem u ovom konkretnom slučaju je nedorečena regulativa, poput one za DTK, što je rezultiralo izostankom većih investicija u optičku mrežu. Iz tog razloga pozdravljamo planove o ulasku države u telekom segment, no smatramo da se u provedbi ovog plana moraju koristiti modeli izgradnje koji će jamčiti jednake tržišne uvjete svim ponuđačima telekomunikacijskih i IT usluga. Metronet, kao operator fiksnih poslovnih telekomunikacijskih usluga, nastavit će s investicijama u svoju optičku infrastrukturu, baš kako smo to činili svih ovih godina, što je rezultiralo izgradnjom najveće optičke mreže od preko 4000 kilometara s nacionalnom pokrivenošću.

Koliko ste uložili u prošloj godini i što očekujete od ulaganja u ovoj?

Metronet kontinuirano investira u širenje pristupne mreže, osiguravanje njene visoke pouzdanosti te proširenje funkcionalnosti mrežne i IT platforme. U 2013. godini cilj nam je nastaviti s istim trendom. Da budem konkretniji, u protekle dvije godine Metronet je intenzivno investirao u platformu za pružanje novih IT usluga u cloudu te nam je plan da u 2013. izdvojimo veća sredstva za ulaganje upravo u ovaj segment.  Naime, kao što je poznato gotovo svim poslovnim korisnicima koji u svom poslovanju koriste najmodernije tehnologije, upravo je Metronet hrvatskom tržištu predstavio brojne inovacije, servise i usluge iz domene cloud computinga, bilo da je riječ o virtualnim serverima ili sofisticiranim poslovnim aplikacijama „u oblaku“. Štoviše, prije gotovo dvije godine predstavili smo našu uslugu cloudMarket koja je bila jedinstvena usluga na tržištu.  Kao što znate, riječ je o tržnici poslovnih aplikacija u kojoj Metronet, kao svojevrsna distribucijska platforma, omogućuje hrvatskim proizvođačima softvera da plasiraju svoje poslovne aplikacije „u oblaku“ prema našoj mreži korisnika po principu pay as you use. No, to je samo jedna od usluga čiju su ideju i princip od nas potom preuzeli i neki drugi operatori, znatno veći od Metroneta. Dakle, ukratko, Metronet i dalje planira ulaganje u svoju optičku mrežu, usluge i rješenja te ljude koji će takve ideje sustavno plasirati u konkretne usluge na hrvatskom ICT tržištu.

Kakvi su financijski rezultati za prošlu godinu, koliko vas je pogodila kriza i da li ce ova godina na tržištu biti još teža od prošle?

Nikad gora godina, što se tiče situacije u gospodarstvu, a nikad bolja što se tiče rezultata Metroneta.  Svi naši financijski pokazatelji su se nastavili kretati pozitivnim smjerom. Ako usporedimo 2011. i 2012. godinu ukupni prihodi su nam porasli sa 197 na 210 milijuna kuna, a poslovni prihodi, koji čine najveći dio ukupnog prihoda, skočili su za 7 posto, na 168 milijuna kuna.  EBITDA je također povećana sa 74,4 na 75,6 milijuna kuna.  Međutim, ono što valja istaknuti je činjenica da je gubitak od 33,2 milijuna iz 2011. pretvoren u dobit od 13,3 milijuna kuna.  Rast svih navedenih pokazatelja je nešto blaži od onog kojeg smo planirali, ali uzimajući u obzir cjelokupnu situaciju na tržištu te rezultate koje postiže naša konkurencija, smatramo da su naša postignuća u 2012. vrlo dobra. Od 2013. ne očekujemo ništa lakšu svakodnevicu, no kao što uvijek ističemo, naši su planovi jasni i ambiciozni te vjerujemo da ćemo sa svojom poslovnom strategijom godinu koja je pred nama zaključiti uspješno. U 2012. smo među ostalim uvelike uložili u povećanje našeg prodajnog tima i upravo na tome temeljimo naš optimizam u 2013.  Naše ćemo usluge podići na još višu razinu kako bi naši korisnici imali najvišu razinu usluge, što smatramo jednim od ključnih preduvjeta za pridobivanje novih poslovnih korisnika.

Očekujete li da će regulator HAKOM omogućiti razvoj optičke infrastrukture za krajnje korisnike?

Kao legalisti i jedan od subjekata na telekom tržištu uistinu se nadamo da će doći do pozitivnog pomaka i razvoja optičke infrastrukture u Hrvatskoj.  Međutim, činjenica je da smo i u 2013. godinu ušli s ne baš dobrom situacijom, kada govorimo o liberalizaciji telekom tržišta. Ako sagledamo golemi tržišni udio koji HT kao bivši monopolist drži i dalje, jasno je da liberalizacija nije bila najuspješnija.  Sasvim je jasno da usporedbom njegove snage sa snagom alternativnih operatora te pozicije na tržištu dolazimo do zaključka da se još puno toga treba popraviti, kako bi svima bila pružena jednaka prilika, a da pritom iznimnu korist imaju i sami krajnji korisnici. Razvoj optičke infrastrukture je samo jedan dio onoga što treba zakonski urediti na dobrobit svih strana. Do sada su se svi ovi procesi kretali suviše sporo, a to je rezultiralo teškom situacijom za sve alternativne telekome. Iskreno se nadamo da će se u 2013. neke stvari napokon promijeniti na bolje.

Kakvim procjenjujete situaciju na alternativnom tržištu u svjetlu HT-ove odluke da blokira H1 Telekom?

Uistinu ne bismo željeli komentirati odnose drugih telekomunikacijskih operatora. No, kao što sam rekao, situacija u kojoj se telekomi nalaze prilično je teška, a prognoze za 2013. ne bude nekakvu nadu. Svaki igrač na tržištu mora se pouzdati u sebe, svoju strategiju i učiniti sve što može za što bolje rezultate na tržištu. Što se tiče Metroneta, najveći optimizam, kojeg smatramo u potpunosti opravdanim, daju nam naši dosadašnji rezultati i ono što smo postigli u 2012. A s obzirom na okruženje i usporedbe s ostalim igračima na tržištu te brojke s kojima smo završili 2012, bez ikakve sumnje možemo reći da smo izrazito optimistični kada govorimo o godini pred nama jer sav posao koji nas čeka se neće odrađivati stihijski, već je naša strategija poslovanja postavljena sustavno i pažljivo još davnih dana. Naši dobri rezultati i pozitivna očekivanja samo su rezultat toga.

Metronet u brojkama

Mreža: cca 4000km, nacionalna pokrivenost, 52 grada

Broj korisnika: 3150 poslovnih, 6000 privatnih

Ukupni prihodi: 210,2 mil kuna (2012.) - 197,4 mil kuna (2011.)

Poslovni prihodi: 168 mil kuna (2012.) - 157,5 mil kuna (2011.)

EBITDA: 75,6 mil kuna (2012.) - 74,4 mil kuna (2011.)

Dobitak/gubitak: plus 13,3 mil kuna (2012.) - minus 33,2 mil kuna (2011.)

Kratkoročne obveze: 135,3 mil kuna (2012.) - 127,2 mil kuna (2011.)

Dugoročne obveze: 452,9 mil kuna (2012.) - 483,5 mil kuna (2011.)

Ukupne obveze: 588,2 mil kuna (2012.) - 610,7 mil kuna (2011.)