Generacija Z čini probleme nadređenima i to je potvrđeno kroz anketu koju je napravio Resume Builder, a u njoj se navodi da 49 posto od 1300 ispitanih ne voli raditi s njenim pripadnicima.
Konkretnije, tvrde da je s osobama dobne skupine koja je dio generacije Z najteže raditi. Ne povremeno nego, kako kažu, praktički cijelo vrijeme. Samo četiri posto ispitanih je ustvrdilo da nema nikakvih problema s generacijom Z.
I dok se možda na prvi pogled to čini kao problem vezan uz specifičnu generaciju, ispod površine su navedeni identični problemi kao što se kroz povijest navodilo svaki put kad bi stariji komentirali one mlađe. To su kritike usmjene na njihovo (ne)iskustvo, (ne)odgovornost, (de)motiviranost, lijenost, neozbiljnost... Kroz cijelu ljudsku povijest stariji na sličan način komentiraju mlađe i pitaju se kakav će svijet ostaviti za sebe.
Istovremeno, mlađe generacije su nastavak starijih, njihova ostavština. Nisu se sami odgojili, usmjerili i oblikovali, u tome je itekako pomoglo (ili odmoglo) društvo oko njih, okolina oko njih. Stoga, kad 39 posto ispitanih kaže da je kod generacije Z problem u vještinama koje imaju za posao koji obavljaju, zapravo kritiziraju njihovo neiskustvo. Koje je logično ako tek počinješ.
Problematično je i što se pripadnike generacije Z traži da svaki novitet objasne ostalima, odnosno, podrazumijeva se da znaju svaki trend ili alat koji se pojavi. Što je nemoguće i nerealno, a istovremeno postavlja enorman pritisak. Zašto stariji ne bi znali isto to? Pa rade identičan posao, a uz to imaju više iskustva i staža iza sebe, vjerojatno i veće plaće.
Ne bi sve te predrasude i pretjerana kritičnost bili problem da 65 posto ispitanih nije ustvrdilo kako bi pripadnike generacije Z prve otpustili kad bi došlo do krize u njihovoj kompaniji. Temeljiti takve odluke na predrasudama i netrpeljivosti uistinu je kaotično...
Ryanair je sklopio petogodišnje partnerstvo s Google Cloudom za uvođenje Gemini alata, modela DeepMinda i poslovnih cloud usluga u operacije najveće europske aviokompanije po broju putnika. Googleova platforma neće zamijeniti postojeći Amazon Web Services, nego će činiti drugi stup infrastrukture radi veće otpornosti na prekide.
EBIT pokazuje stvarnu operativnu dobit nakon amortizacije i zato daje oštriju sliku profitabilnosti hrvatskog ICT tržišta od EBITDA-e. Ukupni EBIT 9.374 analizirane tvrtke u 2025. iznosio je 1,085 milijardi eura, što je 4,3 posto više nego 2024., kada je dosegnuo 1,041 milijardu eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da je tržište ušlo u fazu zrelijeg rasta: nakon snažnih skokova od 24,7 posto u 2022., 15,9 posto u 2023. i 15,8 posto u 2024., rast EBIT-a u 2025. usporava, ali ostaje pozitivan. U razdoblju od 2021. do 2025. ukupni EBIT povećan je sa 621,67 milijuna na 1,085 milijardi eura, uz CAGR od 14,9 posto, što potvrđuje snažno jačanje operativne profitabilnosti sektora u četverogodišnjem razdoblju.
EBITDA pokazatelj za 2025. godinu potvrđuje da hrvatsko ICT tržište ulazi u zreliju fazu rasta: ukupna EBITDA svih obuhvaćenih 9.374 tvrtki dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,3 posto više nego 2024., kada je iznosila 1,678 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da tržište više ne raste skokovito kao u prethodnim godinama, nego ulazi u fazu stabilizacije profitabilnosti nakon nekoliko snažnih ciklusa ulaganja, konsolidacije i rasta prihoda. U razdoblju od 2021. do 2025. ukupna EBITDA tržišta porasla je s 1,127 milijardi na 1,766 milijardi eura, uz CAGR od 11,9 posto, što potvrđuje da je operativna snaga sektora u četiri godine povećana za više od 639 milijuna eura.
