Ulaganja u AI i digitalnu infrastrukturu postaju ključna komponenta strategije tehnoloških divova, a Meta nastoji iskoristiti svoje open-source modele kako bi se pozicionirala kao standard u budućim AI rješenjima, čime se otvaraju nove mogućnosti za globalnu suradnju i inovacije.
Meta je nedavno izvijestila o rekordnim kapitalnim izdacima koji su u četvrtom kvartalu 2024. godine dosegnuli 14,8 milijardi dolara, a za cijelu godinu 39,2 milijardi dolara. Tvrtka je također najavila planove da u 2025. godini potroši do 65 milijardi dolara na isto, s ciljem proširenja AI infrastrukture i povećanja broja zaposlenih u tom sektoru. Ako se ta povećanja ostvare, to bi predstavljalo rast od čak 130 posto u samo dvije godine.
Na početku mjeseca, Microsoft i Amazon iznijeli su slične projekcije ulaganja u podatkovne centre i infrastrukturu – Microsoft planira uložiti 80 milijardi dolara, dok je Amazon najavio da će premašiti prvobitno procijenjenih 75 milijardi dolara.
Iako je Meta najpoznatija po svojim pothvatima u virtualnoj stvarnosti i metaverzumu, tvrtka ima popularan AI proizvod, Llama, koji se razlikuje od drugih industrijskih lidera jer slijedi potpuno open-source pristup. To znači da Meta ne ostvaruje prihod od Llama-e putem tradicionalnih licenci ili pretplata, iako je tvrtka uvela komercijalne licence koje omogućuju drugim poduzećima integraciju u njihove proizvode za slučajeve upotrebe koje nisu obuhvaćene open-source licencom.
Meta se nada da će njihov drugačiji pristup dugoročno donijeti prednost, osobito u svjetlu nedavnog lansiranja kineskog AI DeepSeek-R1, koji je tvrdio da značajno smanjuje troškove. Open-source pristup omogućava stalna poboljšanja od strane vanjskih suradnika, što Meta može iskoristiti po znatno nižim troškovima, a također može privući vrhunske programere u svoj ekosustav.
Ulaganja u AI i digitalnu infrastrukturu postaju ključna komponenta strategije tehnoloških divova, a Meta nastoji iskoristiti svoje open-source modele kako bi se pozicionirala kao standard u budućim AI rješenjima, čime se otvaraju nove mogućnosti za globalnu suradnju i inovacije.
Poslovanje Ericsson Nikola Tesla Grupe u prvih šest mjeseci 2026. obilježili su rast prihoda, profitabilnosti i vrijednosti ugovorenih poslova, uz zadržavanje snažne novčane pozicije i stabilne bilance. Prihodi od prodaje porasli su za 18,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te su dosegnuli 130,9 milijuna eura.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati operativnu profitabilnost, ali uz vidljivo smirivanje tempa rasta nakon izrazito snažnog razdoblja od 2021. do 2024. godine. Prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i baze Fina Info.BIZ, ukupna EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacijer) promatranih ICT segmenata dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,26 posto više nego godinu ranije. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda, ali i o najnižoj godišnjoj stopi rasta u promatranom petogodišnjem razdoblju, nakon 16,23 posto u 2022., 13,41 posto u 2023. i 12,96 posto u 2024. godini.
Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz vidljivo usporavanje dinamike nakon snažnog postpandemijskog investicijskog ciklusa. Ukupni prihodi triju promatranih segmenata softvera, računala te komunikacija i telekoma dosegnuli su 8,07 milijardi eura, što je 564,33 milijuna eura više nego 2024. godine, kada su iznosili 7,50 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje tržište koje je u pet godina povećalo prihode s 5,08 milijardi eura u 2021. na više od osam milijardi eura u 2025. godini. To znači da je hrvatski ICT sektor u promatranom razdoblju nominalno narastao za gotovo tri milijarde eura, uz CAGR od 12,25 posto.
