EU odgađa uvođenje digitalnog poreza za kraj 2020.

EU odgađa uvođenje digitalnog poreza za kraj 2020.

Foto: DepositPhotos

Europska unija pričekat će do kraja sljedeće godine s uvođenjem jedinstvenog poreza na digitalne prihode velikih kompanija jer nisu sve zemlje članice za kompromisno rješenje koje se pokušalo implementirati od 21. ožujka ove godine. Protiv njega su Irska, Švedska, Danska i Finska, a Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija tražile su još vremena kako bi donijele odluku.

Prema kompromisnom rješenju, velike bi kompanije trebale platiti tri posto ostvarenog od digitalnog poslovanja. Također, to se ne odnosi na sve kompanije već samo za one koje su "preusmjeravale" profit prema državama s nižim poreznim stopama. Sami plan nazvan je "brzo rješenje" (eng., quick fix) i prvenstveno se odnosi na Google i Facebook, koji čine najviše problema svojim poslovanjem na području Europske unije.

No, tako nešto ipak je prvenstveno kažnjavanje, nije istinsko rješenje ili način na koji se uvodi jedinstvena stopa poreza. Nije ni definirano točno na koga se sve odnosi i koji su kriteriji. U takvom stanju stvari zapravo je i kontraproduktivno ići do kraja "brzim rješenjima" jer može nastati kaotična situacija, podložna brojnim tužbama i protutužbama.

Upravo zato su neke od zemalja odlučile ne pristati na "zakrpu" već žele prava i konkretna rješenja, koja bi vrijedila dugoročno, ali i koja bi imala više smisla. No, Google, Facebook i ostali ne mogu još uvijek slaviti, svaka od zemalja članica može postaviti svoje porezne stope i uvesti svoja pravila. Upravo to i čine Italija, Španjolska, ali i Velika Britanija, a još osam zemalja članica već ima u pripremi nešto slično ako do jedinstvene porezne stope ne dođe u skorije vrijeme.

Iako tehnološke tvrtke negoduju zbog promjena, one su u ovo moderno vrijeme nužne, posebno zato što većina tih tvrtki nema fizičko prisustvo i samim time je u prednosti pred onim tvrtkama koje imaju. Primjerice, automobilska industrija nema privilegiju kao one tvrtke čije se poslovanje temelji prvenstveno na softveru koji nude, odnosno, uslugama koje su u sklopu njega. Prepoznalo se to u EU odavno i polako planiralo izvesti.

Ipak, jasno je svima, nikome ne treba jedinstveno tržište s 28 različitih poreznih politika. Odnosno, 27 nakon što Velika Britanija istupi iz EU.

Još iz kategorije

Ericssonovi prihodi rasli 13 posto

Ericssonovi prihodi rasli 13 posto

18.04.2019. komentiraj

Financijski pokazatelji Ericssona za prvi kvartal ove godine pokazuju rast prihoda od prodaje 13 posto na 4,7 milijardi eura. Prodaja, prilagođena za usporedne stavke i tečaj porasla je za 7 posto zbog snažnog rasta u Sjevernoj Americi.

INFOGRAFIKA: Trećina britanskih tvrtki planira preseliti poslovanje

INFOGRAFIKA: Trećina britanskih tvrtki planira preseliti poslovanje

17.04.2019. komentiraj

Brexit je i dalje neizvjesan, a kompanije koje su svih ovih godina boravka Velike Britanije u Europskoj uniji poslovale na njenom teritoriju, uvelike razmišljanju o preseljenju ili je to već učinila. No, ono što brine jest da čak trećina britanskih kompanija razmišlja o istom potezu.

Potrošnja na sustave umjetne inteligencije ove godine će skočiti na 35,8 milijardi dolara

Potrošnja na sustave umjetne inteligencije ove godine će skočiti na 35,8 milijardi dolara

17.04.2019. komentiraj

Svjetska potrošnja na sustave vezane uz umjetnu inteligenciju dosegnut će prema prognozi IDC-a 35,8 milijardi američkih dolara ove godine, što je rast od 44 posto u odnosu na 2018. S obzirom da industrije trenutno bilježe velike investicije u projekte koji se tiču umjetne inteligencije, a riječ je o softveru, do 2022. bit potrošnja trebala iznositi 79,2 milijarde dolara.