Cisco će kupiti tvrtku za kibernetičku sigurnost Splunk za oko 28 milijardi dolara. To je Ciscov najveći posao ikad, odražavajući pokušaje dodavanja više prihoda od ponavljajućeg softvera svojoj krajnjoj liniji i povećanja tvrtkinih sposobnosti analize podataka temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Predstavnik Cisca potvrdio je da je posao sa Splunkom najveći od osnivanja tvrtke 1984. Prethodni rekord bila je akvizicija proizvođača set-top box uređaja Scientific Atlanta u iznosu od 7 milijardi dolara 2006. Cisco je izjavio da će platiti 157 dolara po dionici za Splunk, s kupnja bi trebala biti zaključena u trećem fiskalnom tromjesečju sljedeće godine.
Izvršni direktor Cisca Chuck Robbin proveo je posljednjih nekoliko godina udaljavajući tvrtku od isključivog oslanjanja na prihode od mrežne opreme na ponavljajući model temeljen na softveru. Splunk nudi platformu za upravljanje sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM) koju organizacije koriste za otkrivanje prijetnji prije nego one poremete njihovo poslovanje.
"Cisco i Splunk dva su lidera s komplementarnim mogućnostima u području umjetne inteligencije, sigurnosti i vidljivosti, a zajedno ćemo pomoći da organizacije svih veličina budu otpornije i sigurnije u svijetu koji pokreće umjetna inteligencija", izjavio je Robbins na blogu. "Dogovor će spojiti AI i sigurnosne sposobnosti tvrtki kako bi organizacije postale otpornije i sigurnije u svijetu koji pokreće AI."
Ako Cisco odustane od ugovora ili bude prisiljen na to zbog regulatornih problema, platit će Splunk-u naknadu za raskid ugovora od 1,48 milijardi dolara, prema regulatornoj prijavi. Splunk bi mogao platiti naknadu od milijardu dolara Ciscu ako odustane od sporazuma. Oba su odbora odobrila dogovor. Izvršni direktor Splunka, Gary Steele, pridružit će se izvršnom rukovodećem timu Cisca i odgovarat će Robbinsu.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za kolovoz 2026. godine iznosi 204,21 milijuna eura što je snažan pad od 33,87 posto u odnosu na isti mejsec prethodne godine.
Digitalna infrastruktura može se kupiti brže nego što se mogu školovati ljudi koji je razumiju. Poslužitelji, transformatori, mrežna oprema, softver i licence mogu se uvesti. Stručnjak za visokonaponske sustave, podatkovni centar, cloud platformu, sigurnosno-operativni centar, GPU infrastrukturu ili industrijsko hlađenje ne nastaje preko noći.
Kada je Strategija digitalne Hrvatske donesena, država je sama priznala da ima oko 600 registara i baza podataka, od kojih je 19 bilo označeno kao ključne. Mnogi su informacijski sustavi nastajali odvojeno, po potrebama pojedinih institucija, pa je razmjena podataka bila ograničena, a građani i poduzeća često su igrali ulogu fizičkog posrednika između dviju državnih baza. Interoperabilnost je zato postavljena kao jedan od središnjih preduvjeta digitalne javne uprave.
