CeBIT 2015 INTERVJU: Kredibilitet i povjerenje za uspjeh na stranim tržištima

CeBIT 2015 INTERVJU: Kredibilitet i povjerenje za uspjeh na stranim tržištima

Foto: Dražen Tomić

O tome kako se osjećaju na CeBIT-u, jesu li zadovoljni i što očekuju razgovarali smo sa Zoranom Vidakovićem iz Crionisa koji ističe da mogu konkurirati na tržištu jer se bave Web developmentom, grafičkim dizajnom i raznim oblicima online marketinga, a odnedavno i mobilnim aplikacijama. Njihov specifičan pristup kupcima i način koji rješavaju njihove probleme donosi im nove korisnike, a CeBIT je prema njegovom mišljenju svakako mjesto gdje se mogu proširiti i stvoriti potencijali i nove suradnje.

Koja rješenja nudite na tržištu i smatrate li da je dolazak na CeBIT dobra odluka?

Mi smo digitalna agencija koja pruža informatička i marketinška rješenja za male i velike tvrtke. Primarno smo orijentirani prema Web developmentu, grafičkom dizajnu i raznim oblicima online marketinga. Odnedavno se bavimo i mobilnim aplikacijama. Dolazak na CeBIT je svakako bilo jedno zanimljivo i korisno iskustvo, međutim smatram da je ovakav susret više predviđen prezentaciji konkretnih proizvoda u odnosnu na usluge. Trenutno radimo na svojim internim projektima, te predviđamo da ćemo već sljedeće godine i mi predstaviti neki proizvod. U svakom slučaju, stekli smo neka zanimljiva poznanstva koja bi mogla dovesti do kvalitetnih suradnji u skoroj budućnosti.

Po čemu se ono što vi radite razlikuje od konkurencije?

Ekipa koja sačinjava Crionis radi već nekoliko godina, te smo još i prije osnutka Crionisa shvatili važnost primarnog fokusiranja na kvalitetu, a ne kvantitetu. Tržište je puno tvrtki i klijenata koji preveliki oslonac stavljaju na razne prečace ne bi li došli do brze zarade, i pritom kvalitetu stavljaju u drugi plan.  Mi, međutim, tako ne radimo.

Osim toga, primaran fokus nam je Američko tržište. Iz našeg iskustva sa Američkim klijentima, predanost kvaliteti uvijek je rezultirala daleko boljem odazivu nego kada je u pitanju isključivi fokus na brzinu dostave.

Može li se uopće govoriti o zasićenosti domaćeg tržišta te kako uspjeti i izaći na strana tržišta?

Iz našeg iskustva, izlazak na strana tržišta nije tako jednostavan jer nije dovoljno ostvariti samo poslovne, već i prave prijateljske odnose. Bez takvog, za naše krajeve nekarakterističnog, pristupa teško je stvoriti povjerenje koje je već ionako upitno, budući da se iz perspektive klijenta ipak radi o firmi koja nije "domaća". Cilj je stvoriti kredibilitet i povjerenje, jer ipak smo nerijetko odvojeni tisućama kilometara i, u našem slučaju, pokriveni potpuno drugim zakonima.

Što se tiče zasićenost, mi nemamo prevelikih problema s time jer se domaćem tržištu primarno fokusiramo na klijente koji su spremni izdvojiti za kvalitetu, a ne na površnu i jeftinu uslugu. Iskreno, s time se ni ne zamaramo jer domaće tržište ni nije ono na koje smo primarno orijentirani, dok vani se ovakav pristup prilično cijeni i adekvatnije plaća.

Još iz kategorije

Azijska gospodarstva profitiraju od trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine

Azijska gospodarstva profitiraju od trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine

16.07.2019. komentiraj

Prema analizi koju je objavio PwC, učinci početnog kruga carina koje je američka vlada nametnula uvozu iz Kine ranije ove godine počeli su značajno i vidljivo utjecati na globalnu trgovinu. Ovo je svakako važno i sklopu problema Huawea i američkih tvrtki s kojima radi i surađuje.

Lideri trebaju preuzeti odgovornost za odgovorno korištenje umjetne inteligencije

Lideri trebaju preuzeti odgovornost za odgovorno korištenje umjetne inteligencije

15.07.2019. komentiraj

Procijenjeni ekonomski potencijal umjetne inteligencije (UI)  od 15,7 bilijuna dolara ostvarit će se samo ako organizacije u svoje poslovanje integriraju odgovornu praksu korištenja umjetne inteligencije i uzmu ih u obzir prije bilo kakvog razvoja, zaključuje se u novom PwC-ovom istraživanju.

Hrvatskom vladaju mikro i mali poduzetnici

Hrvatskom vladaju mikro i mali poduzetnici

14.07.2019. komentiraj

U razdoblju unatrag 17 godina (od 2002.), 2018. godine bila je za poduzetnike najuspješnija s 28,2 milijarde kuna neto dobiti, u kojoj su sve četiri skupine poduzetnika poslovale pozitivno, s tim da je udio srednjih i velikih poduzetnika u ukupno ostvarenoj neto dobiti 69,3 posto.