CeBIT 2015 INTERVJU: Kredibilitet i povjerenje za uspjeh na stranim tržištima

CeBIT 2015 INTERVJU: Kredibilitet i povjerenje za uspjeh na stranim tržištima

Foto: Dražen Tomić

O tome kako se osjećaju na CeBIT-u, jesu li zadovoljni i što očekuju razgovarali smo sa Zoranom Vidakovićem iz Crionisa koji ističe da mogu konkurirati na tržištu jer se bave Web developmentom, grafičkim dizajnom i raznim oblicima online marketinga, a odnedavno i mobilnim aplikacijama. Njihov specifičan pristup kupcima i način koji rješavaju njihove probleme donosi im nove korisnike, a CeBIT je prema njegovom mišljenju svakako mjesto gdje se mogu proširiti i stvoriti potencijali i nove suradnje.

Koja rješenja nudite na tržištu i smatrate li da je dolazak na CeBIT dobra odluka?

Mi smo digitalna agencija koja pruža informatička i marketinška rješenja za male i velike tvrtke. Primarno smo orijentirani prema Web developmentu, grafičkom dizajnu i raznim oblicima online marketinga. Odnedavno se bavimo i mobilnim aplikacijama. Dolazak na CeBIT je svakako bilo jedno zanimljivo i korisno iskustvo, međutim smatram da je ovakav susret više predviđen prezentaciji konkretnih proizvoda u odnosnu na usluge. Trenutno radimo na svojim internim projektima, te predviđamo da ćemo već sljedeće godine i mi predstaviti neki proizvod. U svakom slučaju, stekli smo neka zanimljiva poznanstva koja bi mogla dovesti do kvalitetnih suradnji u skoroj budućnosti.

Po čemu se ono što vi radite razlikuje od konkurencije?

Ekipa koja sačinjava Crionis radi već nekoliko godina, te smo još i prije osnutka Crionisa shvatili važnost primarnog fokusiranja na kvalitetu, a ne kvantitetu. Tržište je puno tvrtki i klijenata koji preveliki oslonac stavljaju na razne prečace ne bi li došli do brze zarade, i pritom kvalitetu stavljaju u drugi plan.  Mi, međutim, tako ne radimo.

Osim toga, primaran fokus nam je Američko tržište. Iz našeg iskustva sa Američkim klijentima, predanost kvaliteti uvijek je rezultirala daleko boljem odazivu nego kada je u pitanju isključivi fokus na brzinu dostave.

Može li se uopće govoriti o zasićenosti domaćeg tržišta te kako uspjeti i izaći na strana tržišta?

Iz našeg iskustva, izlazak na strana tržišta nije tako jednostavan jer nije dovoljno ostvariti samo poslovne, već i prave prijateljske odnose. Bez takvog, za naše krajeve nekarakterističnog, pristupa teško je stvoriti povjerenje koje je već ionako upitno, budući da se iz perspektive klijenta ipak radi o firmi koja nije "domaća". Cilj je stvoriti kredibilitet i povjerenje, jer ipak smo nerijetko odvojeni tisućama kilometara i, u našem slučaju, pokriveni potpuno drugim zakonima.

Što se tiče zasićenost, mi nemamo prevelikih problema s time jer se domaćem tržištu primarno fokusiramo na klijente koji su spremni izdvojiti za kvalitetu, a ne na površnu i jeftinu uslugu. Iskreno, s time se ni ne zamaramo jer domaće tržište ni nije ono na koje smo primarno orijentirani, dok vani se ovakav pristup prilično cijeni i adekvatnije plaća.

Još iz kategorije

HUP pozdravlja mjere Vlade

HUP pozdravlja mjere Vlade

01.04.2020. komentiraj

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja nove mjere pomoći gospodarstvu i činjenicu da je Vlada RH uvažila prijedloge HUP-a, a posebno što je na naš prijedlog donijela odluku o povećanju iznosa plaća koje pokriva država uz preuzimanje tereta doprinosa.

Vlada najavila nove mjere za spas poduzetništva za radnike 4 tisuće kuna i država pokriva doprinose

Vlada najavila nove mjere za spas poduzetništva za radnike 4 tisuće kuna i država pokriva doprinose

01.04.2020. komentiraj

Vlada je krenula u nove mjere koje je danas objavio premijer Andrej Plenković koji je istaknuo kako je cilj spasiti gospodarstvo. On ističe kako je ovo nastavak mjera koje su već bile donesene. „Vlada RH će čvrsto stati iza hrvatskih radnika i iza gospodstva“, ističe Plenković.

Unatoč osjetnom padu gospodarstva, nije ugrožena opskrba

Unatoč osjetnom padu gospodarstva, nije ugrožena opskrba

01.04.2020. komentiraj

Podaci iz sustava fiskalizacije Porezne uprave potvrđuju da je domaće gospodarstvo zbog koronavirusa osjetno usporilo u odnosu na prošlu godinu. Uspoređujući broj fiskaliziranih računa u ožujku 2019. s istim razdobljem 2020. vidljiv je pad za 27,5 posto (sa 185,8 milijuna na 135), dok su iznosi tih računa pali za 13,5 posto (s 13,8 milijardi na 11,9 milijardi kuna).