Bankarstvo je all digital

Bankarstvo je all digital

Drugog dana jubilarne COMBIS konferencije održana je panel diskusija „Digitalna era u financijskoj industriji“ na kojoj su sudjelovali predstavnici vodećih banaka u Hrvatskoj. Ivan Maglić iz Gartnera Adriatic/Calisto, ujedno i moderator panel diskusije, na samom je početku istaknuo kako digitalna transformacija banaka ima tri evolucijske faze - kroz prvu se stvarao  elektronični novac, zatim kreće faza tranzicije od analognih do digitalnih poslovnih procesa i uvođenje online bankinga, da bi u trećoj fazi, kroz snažan digitalni poslovni model povezala i sustave i ljude, mjesta i stvari te uz pomoć tehnologije bila u mogućnosti poticati promjene.

"U EU se još uvijek, od ukupnog broja svih vrsta financijskih transakcija, preko 90 posto odvija gotovinski (volumen je naravno puno manji, svega 8 posto). Nijemci su precizno izračunali da ih opticaj gotovine poreznog obveznika godišnje košta 150 eura. Ti podaci bi svima, od državnih institucija, regulatora, pružatelja financijskih usluga, trgovaca i potrošača, trebali otvoriti oči da je krajnje vrijeme za digitalnu transformaciju", istaknuo je Igor Strejček, direktor Sektora digitalnih kanala Erste banke.

Mobilna tehnologija je povoljnija i dostupnija nego ikad, a regulativa EU će od 2018. otvoriti širom vrata svim zainteresiranim pružateljima digitalnih financijskih usluga za jednostavno povezivanje s postojećim financijskim institucijama, poentirao je Strejček.

Vesna Valić, direktorica IT-ja Raiffeisenbank Austria istaknula je kako oni digitalizaciju bankarstva shvaćaju i žive daleko šire od interakcije s klijentima i ponude usluga.

"Neprekidno unaprjeđujemo i transformiramo pozadinske procese s ciljem postizanja veće učinkovitosti i kvalitete. Smatram da konačan uspjeh digitalizacije ovisi o kvaliteti poslovnoga modela te o organizacijskoj kulturi. Iz toga razloga, intenzivno radimo na prepoznavanju promjena načina razmišljanja i ponašanja ljudi unutar organizacije te zajednički nalazimo načine svladavanja izazova koji su pred nama u kontekstu digitalizacije izvan organizacije tj. prema klijentima i unutar organizacije u smislu optimizacije procesa, inovativnih načina rada, sistematiziranja i dijeljenja znanja i najboljih praksi te fleksibilnije organizacijske strukture", rekla je Valić.

U nastavku, panelisti su govorili o tome što od bankarskih usluga današnji korisnici žele, koje oblike komunikacije preferiraju, dotakli su se i teme o trendovima koje iniciraju pripadnici milenijske generacije, ali i kako izgleda digitalizacija internih procesa u bankarstvu.

"Veliki iskorak koji je Zagrebačka banka provela ovog srpnja bilo je uvođenje kvalificiranih certifikata za fizičke osobe koji im omogućuju potpisivanje digitalnih dokumenata putem naprednog elektroničkog potpisa. Prva smo banka u Hrvatskoj koja je uvela ovu mogućnost, čime smo se u potpunosti uskladili s internom regulacijom i regulacijom EU. Ovim omogućujemo našim klijentima da ugovore bilo koju uslugu putem interneta ili mobitela, bez potrebe dolaska u poslovnicu. Započeli smo s ugovaranjem gotovinskih kredita, no na tome sigurno nećemo stati", istaknula je Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke, govoreći o razvoju poslovanja uz pomoć tehnologije.

Damir Horvat, voditelj prodaje u COMBISu za hrvatsko i inozemno tržište je istaknuo kako će u budućnosti sve veći naglasak biti na podacima koje generiraju banke, zbog čega je COMBIS razvio napredni sustav koji unapređuje brzinu obrade informacija o transakcijama, dovodi ih u realno vrijeme i omogućava monetizaciju velike količine podataka.

"S razvojem inteligentnih uređaja raste i količina podataka koji oni generiraju. Stoga smo mi razvili Husky - Big Data platformu koja omogućava korisnicima da sigurno monetiziraju velike količine podataka. Primjene takvih podataka su brojne, a prezentacija ovih informacija vrlo je jednostavna – u formi heat mapa, dashboarda i izvještaja", rekao je Horvat i istaknuo kako je COMBIS Husky rješenje usklađeno s EU legislativom za zaštitu prava i privatnosti potrošača.

Još iz kategorije

CERT nije primio prijavu zbog napada na INA-u

CERT nije primio prijavu zbog napada na INA-u

21.02.2020. komentiraj

Osim službene obavijesti tvrtke INA d.d. objavljene 16. veljače 2020., Nacionalni CERT nije zaprimio prijavu vezanu uz računalno-sigurnosni incident u spomenutoj kompaniji. CERT (eng. Computer Emergency Response Team) ili CSIRT (engl. Computer Security Incident Response Team) je organizacijski entitet koji reagira na računalno-sigurnosne incidente, te preventivnim djelovanjem radi na poboljšanju računalne sigurnosti informacijskih sustava.

KOMENTAR: Napad na INA-u pokazao probleme informacijske sigurnosti, važnost prevencije

KOMENTAR: Napad na INA-u pokazao probleme informacijske sigurnosti, važnost prevencije

21.02.2020. komentiraj

Scenarij 1:

Petak 14.2. Valentinovo – kreće napad – neki tvrde ransomware CLOP zblokirao rad INA-e, kriptirao backupove, kriptirao kompove – sve staje

Ericsson Nikola Tesla u 2019. godini ostvarila 14,2 posto na 1,8 milijardi kuna, a bruto dobit 164,5 milijuna kuna uz rast od 16 posto

Ericsson Nikola Tesla u 2019. godini ostvarila 14,2 posto na 1,8 milijardi kuna, a bruto dobit 164,5 milijuna kuna uz rast od 16 posto

20.02.2020. komentiraj

U 2019. godini Ericsson Nikola Tesla Grupa ostvarila je ukupne prihode od prodaje u iznosu od 1.779,3 milijuna kuna, 14,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je rast prihoda od prodaje ostvaren na svim tržištima. Tijekom godine usredotočili smo se na modernizaciju mreža naših kupaca u Hrvatskoj i inozemstvu, razvoj novih rješenja u 5G području te jačanje našeg tehnološkog vodstva.