Automobili su postali računala na kotačima

Danas 4 trenda guraju automobilsku industriju prema naprijed - autonomna vozila, povezanost vozila s okolinom, električna vozila te carsharing, a automobili su postali računala na kotačima pojašnjava Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogic Croatia.

Prema njegovim riječima analiza McKinsey prognozira da će godišnji rast softvera, elektronike i elektroničkih komponenata u vozilima u periodu od 2020-2030 biti 7 posto godišnje, a tolika količina elektronike i ožičenja povećavana cijenu, ali i težinu vozila i zbog toga se arhitektura pomiče od distribuiranih, prema centraliziranim, s moćnijim procesorima (High Performance Computing - HPC).

Tehnološke promjene danas su bazirane na umjetnoj i inteligenciji i dolasku 5G mreža. U kojem smjeru će te tehnologije pogurati rješenja? Kakva je budućnost automotive industrije, autonomnih vozila?

U automobilskoj industriji događa se najveća revolucija od samog izuma automobila, i mi aktivno sudjelujemo u tome. Naime, automobili više nisu primarno mehanički strojevi iako ih većina još uvijek tako doživljava. Danas softver preuzima primat i automobili su u stvari sličniji nekom gadgetu, npr. mobitelu ili tabletu.

Možemo reći da 4 trenda guraju automobilsku industriju prema naprijed - autonomna vozila, povezanost vozila s okolinom, električna vozila te carsharing, odnosno usluge dijeljenja vozila. Sve to iziskuje moćan softver i sve više elektronike u pozadini. McKinsey prognozira da će godišnji rast softvera, elektronike i elektroničkih komponenata u vozilima u periodu od 2020-2030 biti 7 posto godišnje. Tolika količina elektronike i ožičenja povećavana cijenu, ali i težinu vozila i zbog toga se arhitektura pomiče od distribuiranih, prema centraliziranim, s moćnijim procesorima (High Performance Computing - HPC). Također, veliki izazov je ne samo u oskudnim resursima u razvoju, već i u integraciji jer su sustavi prekompleksni i zahtjevaju kombinirani rad nekoliko firmi. To otvara mogućnost većem broju tvrtki, posebice tehnološki naprednim softveraškim tvrtkama kao što je GlobalLogic za razvoj novih rješenja i širenje poslovanja.  Primjerice, mi radimo na brojnim softverskim rješenjima za standardna i električna vozila - onima za komunikaciju unutar samog vozila, vozila s okolinom te na rješenjima za sigurnost i pouzdanost automobila budućnosti.

Ako govorimo o autonomnim vozilima, ne pričamo o budućnosti, ona su već tu, na našim cestama.  Prema SAE klasifikaciji postoje razine autonomije od 0-5 pri čemu nulta razina nudi samo upozorenja, bez asistencije vozaču,  dok vozila prve razine  pružaju podršku vozaču u manjoj mjeri kao što je  kontrola brzine i udaljenosti od drugih vozila, podršku pri parkiranju i slično. Današnji moderni komercijalni auti već imaju tu razinu. Na razini dva podrška je obuhvatnija, no vozač još uvijek treba držati ruke na volanu dok već na trećoj razini to nije potrebno. Primjerice Tesla Autopilot je na razini 2. Najviša, peta razina, predstavlja potpunu autonomnu vožnju što znači ne samo da vozač može sjesti i ne voditi računa o upravljanju već ne mora obraćati pažnju na situaciju na cesti jer vozilo samo pronalazi najbolje rute za dolazak do cilja i slično.

To će biti bliska budućnost, no moramo biti svjesni da će uvijek biti pojedinaca koji će i u budućnosti željeti voziti, a ne biti voženi, makar u nekim situacijama. Ljudi i danas jašu konje zar ne, samo ne idu baš često sa njima na posao ili u nabavku. Istaknuo bih još pojavu novih igrača na automobilskom tržištu koji su nakon desetljeća prividnog statusa quo, pretekli dominantne njemačko/japanske proizvođače. Međutim, ni oni se neće  predati bez borbe. Tako, primjerice, prodaja novih VW vozila ugrožava Teslin primat i vidimo da recimo prodaja VW ID3 i ID4 SUV na nekim EU tržištima višestruko nadmašuje prodaju Tesle. Istovremeno,  pojavljuju se i neki nama do sada nepoznati rivali iz azijskih zemalja, ne samo Kine. Ne znam kako će to završiti, ali je svakako zanimljivo sudjelovati u ovako dinamičnom razvoju automobilske industrije.

Kako osigurati kvalitetnu komunikaciju, a samim time i sigurnost komunikacije autonomnih i semi-autonomnih vozila, ali i cijele automobilske industrije?

To je veliki izazov i proces će se događati postupno. Pretpostavljam da će se trendovi puno bolje vidjeti u nekim nišama i specifičnim sredinama i primjenama te tamo optimirati, dok ne zažive na prometnicama širom svijeta.

U tom kontekstu bitna je implementacija mreža kao što je 5G koje donose mogućnost prenošenja velike količine podataka u kratkom periodu vremena te smanjivanje latencije. Procjene od strane Intela govore da bi autonomni automobili kreirali oko 4TB podataka u jednome danu.

Pitanje sigurnosti tada postaje još važnije i na tome će biti veliki fokus. Naime, u vožnji se ne mogu tolerirati situacije poput pada informatičkog sustava kakav se ponekad zna dogoditi na osobnom računalu jer pad sustava u ključnom momentu može značiti da se neće otvoriti airbag ili da neće funkcionirati kočioni sustav. Osim toga, kako će vozila sve više biti povezana, bit će ranjivija na napade hakera koji mogu preuzeti kontrolu nad vozilom. Prema podacima tvrtke Upstream Security broj incidenata u internetskoj sigurnosti automobila povećao se od 2016. do danas za preko 600%. To automatski znači i rast ulaganja u automobilsku kibernetičku sigurnost.

Rješavanje takvih problema koji izravno utječu na svakodnevicu, spašavaju živote i imovinu, je vrlo motivirajuće za ambiciozne i osviještene inženjere.

U pozadini svega stoji softver koji će biti centralno mjesto upravljanja vozilom. Danas softver za moderne automobile sadrži više od 150 milijuna linija koda, a primjerice za Facebook tek nešto više od 60 milijuna dok ih za Boeing 787 treba „samo“ 15ak milijuna.

Moje je mišljenje da će se evolucija događati postupno i osigurat će svim sudionicima da uče i pronalaze bolja rješenja. To vrijedi i za sve aspekte komunikacije vozila, od najjednostavnije razine, odnosno komunikacije između vozila radi razmjene podataka o brzini i preprekama, preko komunikacije s infrastrukturom i pješakom do konačnog cilja komunikacije vozila prema kompletnom okruženju, što će omogućiti kvalitetnu komunikaciju u svim smjerovima sa svim sudionicima u prometu.

Koji su to za vas ključni projekti u ovom trenutku, za koga sve radite i na kojim rješenjima u svim industrijskim segmentima?

U GlobalLogic Hrvatska prvenstveno se bavimo rješenjima iz automobilske industrije, high-tech kao i telekomunikacijama i medijima. No, mi smo dio velikog sustava koji ubrzano raste, primjerice prije godinu i pol dana GlobalLogic je u svijetu imao 14.000 zaposlenih, danas ima 18.000, a procjena je da će u 2021. tvrtka preći razinu od milijardu dolara prihoda. S obzirom da smo dio tako velikog i snažnog sustava imamo mogućnost raditi za razne poznate brendove, ali i iskoračiti u brojne druge industrije u kojima je prisutan GlobalLogic. Osim navedenih to je medicinska tehnologija, maloprodaja, industrija zabave, industrija poluvodiča, financije. A kad govorimo o klijentima trenutačno ih imamo preko 300 i među njima su poznati brandovi kao što su Volvo, Panasonic, Ericsson, Adobe, Continental, The Economist...

Lokalno  smo tijekom prošle i kroz ovu godinu započeli povećavati broj klijenata i lepezu tehnologija i industrija. Tako smo sada prisutni i u industrijskim rješenjima i tehnološkom sektoru.  Okrećemo se u sve većoj mjeri digitalnoj transformaciji tvrtki, odnosno njihovih digitalnih platformi i pripadajućih procesa. Od tvrtke koja je prepoznata kao odličan partner u razvoju softverskih sustava okrećemo se prema novoj paradigmi i pozicioniranju GlobalLogica kao tvrtke koja od samog početka radi na dizajnu kompletnog rješenja, implementaciji i praćenju ishoda za klijente. Stupanj disrupcije i količina promjena u ponašanju kupaca, pa na kraju i tehnologijama koje podržavaju nove biznis modele je golema. Pojedini klijenti su previše zaokupljeni svojim postojećim modelom i često nemaju pristup znanjima koja su im potrebna da bi napravili slijedeći korak. Tu dolazimo mi sa akumuliranim znanjima iz velikog broja sličnih slučajeva gdje skupljamo neprocjenjivo domensko znanje i zajedno sa klijentima definiramo pravu strategiju za njih. To je prava digitalna transformacija i očekujemo izrazit porast posla u tome segmentu. To je dobra vijest za naše tržište rada jer  kontinuirano zapošljavamo i nastavit ćemo tako i ubuduće.

Vidite li dodatne prilike za rast kako same tvrtke, ali i cijelog sektora koji bi se mogao stvoriti u ovom segmentu ICT industrije?

U posljednje vrijeme svjedoci smo više pozitivnih vijesti iz Hrvatske, a vezano uz automobilsku industriju. Očigledno je da se akumulira dodatno znanje u ovom području, a to će sigurno potaknuti i ciljani razvoj specijalističkih programa i stručnjaka.

Pametnim ulaganjima u softverska znanja možemo brže i efikasnije dostići zaostatak prema naprednijim zemljama, ali i izgraditi neke niše u kojima možemo biti predvodnici. Pozdravljam sve one hrabre i odvažne koji ne da samo monetiziraju svoje tehnološko umjeće, već i plasiraju softverske proizvode i bore se na svjetskom tržištu. Bilo da su proizvodne kompanije s nekim fizičkim proizvodom ili "digital native" kompanije.

Ako gledamo samo GlobalLogic mi kroz naš sustav imamo niz projekata, pa nam problem nije rast. On je izvjestan, no problem je kvalificirana radna snaga što je u direktnoj korelaciji s veličinom naše zemlje. Dakle, ne možemo samo na postojećem stanovništvu bazirati rast autoindustrije, već naše obrazovne ustanove trebaju privlačiti strane studente, a tvrtke zaposlenike koji žele doći u Hrvatsku. Tu svakako možemo igrati na kartu Hrvatske kao poželjne destinacije, zemlje koja pruža geografsku raznolikost, gostoljubivost, jedinstveni lifestyle te sigurnost što mnoge zemlje ne mogu pružiti.

Raste li i u kojem smjeru se razvija potražnja za produkt inženjeringom u doba Covida?

Naše tržište je globalno i ako smo početkom krize vidjeli strah i neizvjesnost koji su odgodili investicije, sada vidimo povratak istih. Naravno još je prerano definitivno reći da je to oporavak, ali računamo da ćemo za jedan ili dva kvartala moći konkretnije govoriti.

Oni koji su do sada bili skeptični, s obzirom na pandemiju i sve prisutniji rad na daljinu usmjeravaju svoje investicije prema digitalnim tehnologijama. Ako je pandemija išta dobro donijela onda je to ubrzavanje usvajanja raznih digitalnih alata za što bi u normalnim okolnostima trebale godine.  S druge strane one tvrtke koje su od prije prihvatile digitalne tehnologije i iskusne su u tom pogledu i s kojima smo radili, sada još više povećavaju svoje investicije i planove. Tako ostvaruju dodatnu prednost pred non digital tvrtkama.

Naravno, taj zamah povlači i nova zapošljavanja. Nedavno su naši kolege iz Ukrajine proveli istraživanje i ustanovili da se u periodu od travnja do rujna ove godine potražnja za IT stručnjacima u Ukrajini udvostručila, a u odnosu na rujan prošle godine je veća 20 posto. Najviše se traže razvojni programeri, a i veliki je skok u pozicijama za Big Data što korelira s porastom rješenja u AI i ML područjima. Vjerujem da je slična situacija i u drugim zemljama u Centralnoj i istočnoj Europi.

Kakvim ocjenjujte izazove i prilike hrvatskih tvrtki na globalnom tržištu?

Iako imamo nekoliko svijetlih primjera tvrtki iz IT sektora koje ostavljaju trag na globalnom tržištu, generalno smatram da ne stojimo najbolje. Prije svega, razlog tome leži u činjenici da nemamo globalne proizvode i adekvatna znanja te nismo poduzetni. Često ne vidimo dalje od vlastitog dvorišta i ne želimo se mijenjati. Tužno je da čak i najprominentniji među nama često nisu relevantni niti na regionalnoj razini.

S druge strane, ohrabruju neki signali o digitalnoj pismenosti mladih, ali ni to neće biti dovoljno. Moramo se fokusirati na budućnost i razviti znanja koja će tek biti potrebna. A tu treba vizija, hrabrost i rizik jer ono što je danas u trendu nije ono gdje bismo trebali ići, već treba gledati par koraka unaprijed. Ako idemo u tom smjeru, u startu smo zakasnili. Legenda hokeja Weyne Gretzki je jednom rekao I skate to where the puck is going to be, not where it has been".

Kao što sam spomenuo neke tvrtke kao  Infobip, Rimac i Nanobit  su uspjele razbiti neke ustaljene stereotipe. To nije dovoljno za kritičnu masu promjene, ali može biti dobar smjerokaz kako bi se uz njih stvorilo još takvih tvrtki.  Treba promicati znanje i pozitivan stav, širiti vidike i tako mijenjati stav i kulturu djece i mladih s obzirom da je u njihovim rukama budućnost. Mi u GlobalLogicu promičemo takvu kulturu poduzetništva i preuzimanja odgovornosti. Osobno bih volio vidjeti da model istraživanja, stalnog eksperimentiranja i kreiranja novih rješenja bude nešto što je općeprihvaćeno u društvu.

Kako stvoriti kvalitetan ljudski kapital i potrebna znanja, te kako ih kreirati; suradnja sa fakultetima?

Apsolutno, suradnja s fakultetima i sa strukovnim školama je nužnost. U okviru Product Engineeringa traže se specifična znanja za koja je teško osigurati dovoljan broj ljudi. Stoga, i mi i druge tvrtke surađujemo s obrazovnim ustanovama i pružamo podršku vezano uz edukaciju mladih. Mogu reći da smo poprilično aktivni u tom području i u lipnju ove godine smo dobili priznanje - Zlatni indeks u kategoriji ulaganja u studentske udruge i projekte za mala i srednja poduzeća.

Naši inženjeri imaju bogato iskustvo u razvoju softvera i nastupaju prema studentima kao mentori, pa smo u mogućnosti organizirati razna predavanja te provesti dodatne tečajeve za početnike i profesionalne programere, specijalističke radionice, mentorstva te sveučilišne laboratorije. Surađujemo s eminentnim tehnološkim fakultetima, a jedna od većih suradnji u posljednje vrijeme je s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu na kolegiju AUTOSAR-a (Automotive Open Systems Architecture), koji predstavlja automobilski standard uspostavljen s ciljem stvaranja otvorene i standardizirane softverske arhitekture. Brojni naši inženjeri rade svakodnevno u ovom standardu na složenim softverskim alatima i razvijaju vozila budućnosti i 10ak njih je izdvojilo svoje vrijeme za predavanja i laboratorijske vježbe koje su se odvijale u ljetnom semestru. Edukaciju je uspješno završilo prvih 20 studenata, a zbog interesa novi kolegij će se organizirati i u sljedećem semestru. Na ovaj način studenti će dobiti mogućnost i dalje učiti vještine koje su vrlo tražene na softverskom tržištu te tako povećati svoju konkurentnost na tržištu rada.

Rekao bih da je ovo ogledni primjer kako industrija kvalitetno može surađivati s fakultetima. Naime, IT fakulteti su nesumnjivo napravili pozitivne iskorake zadnjih godina u programima i kvaliteti kadrova, a tvrtke su te koje imaju kapacitete podučiti studente konkretnim, novim tehnologijama koje se stalno mijenjaju.

No nije sve u tehnološkoj edukaciji. Naime, brz razvoj tehnologije, uključujući popularizaciju robotike i rješenja umjetne inteligencije, može sugerirati da su tehničke vještine danas najvažnije. Međutim, stvarnost pokazuje nešto sasvim drugo - sada je važnija nego ikad sposobnost komuniciranja među ljudima, što se traži čak i u specijaliziranim industrijama i profesijama. Znači stereotipno percipiranje IT-evca kao autističnog i povučenog pojedinca je stvar prošlosti. Tvrtke trebaju komunikativne osobe koje imaju visoku razinu interpersonalne inteligencije. To je također tema s kojom se bave obrazovne ustanove.

Htio bih ovdje spomenuti da kontinuiramo pružamo podršku i nekoliko studentskih organizacija koje organiziraju događanja na kojima se susreću industrija i studenti kao i razne tipove edukacija.

Svi danas govorite od digitalnoj transformaciji. Što je ona za vas, za industriju, za društvo?

Digitalna transformacija je  s godinama postala buzzword i poprilično izrabljivan termin. Često je lakše definirati što digitalna transformacija nije. A to nije nabava dodatnog hardvera ili informatičke opreme. To čak nisu niti tehnološka unaprjeđenja.

Ako bismo se držali samo definicije, onda je to sveobuhvatna promjena kulture i procesa firme, koja može uključivati radikalni zaokret u načinu što firma nudi, kome nudi i kako nudi te zašto uopće postoji. Naravno nisu svi projekti te magnitude, ali digitalna transformacija mora uključivati značajne izmjene postojećeg modela rada. Nije je lako ostvariti jer zahtjeva iznimna znanja i spremnost na promjenu, kao i prihvaćanje rizika, i to prvenstveno od strane klijenta.

Kako bi se provela digitalna transformacija potrebno je napraviti analizu trenutačnog stanja te strategiju same transformacije. GlobalLogic je imajući to u vidu napravio i aplikaciju TAO koja pomaže tvrtkama odrediti digitalnu zrelost te omogućuje pristup sadržaju i alatima potrebnima za provedbu njihova programa digitalne transformacije. U bilo kojoj fazi procesa, korisnici se mogu povezati s GlobalLogic stručnjacima koji će im ponuditi besplatne konzultacije i savjete.