Gledajući prema 2030. godini, Infobip predviđa osobne AI asistente ugrađene u pametne telefone koji će samostalno obavljati složene zadatke. Primjerice, osobna umjetna inteligencija korisnika mogla bi autonomno pregovarati s AI sustavom turističke tvrtke kako bi istražila, rezervirala i kupila odmor na temelju digitalnih navika i preferencija korisnika.
Infobip, koji obilježava dva desetljeća inovacija, predviđa skori i tektonski pomak u načinu na koji brendovi komuniciraju s potrošačima. Umjesto sada dominantnog modela komunikacije aplikacija–prema–osobi (A2P), Infobip prognozira široki prijelaz na model agent–prema–osobi, koji će do 2030. godine evoluirati prema potpuno autonomnoj budućnosti agent–prema–agent.
Brzo usvajanje umjetne inteligencije potiče poduzeća na prelazak na agentičke AI komunikacijske modele, koji omogućuju autonomnu komunikaciju s korisnicima kroz sve dodirne točke. Ova tehnologija omogućuje hiperpersonalizaciju kroz više kanala, stvarajući iznimno angažirajući sadržaj prilagođen individualnim potrebama korisnika.
„Način na koji komuniciramo s brendovima neprestano se mijenja. U ovom novom svijetu agentičke umjetne inteligencije brendovi moraju iskoristiti priliku i zauzeti holistički pristup komunikaciji. Moraju kapitalizirati hiperpersonalizaciju koju omogućuje agentička AI te bogate komunikacijske kanale poput RCS-a i WhatsAppa“, izjavio je Silvio Kutić, izvršni direktor Infobipa.
Gledajući prema 2030. godini, Infobip predviđa osobne AI asistente ugrađene u pametne telefone koji će samostalno obavljati složene zadatke. Primjerice, osobna umjetna inteligencija korisnika mogla bi autonomno pregovarati s AI sustavom turističke tvrtke kako bi istražila, rezervirala i kupila odmor na temelju digitalnih navika i preferencija korisnika.
Kako bi uspjele u ovom novom okruženju, tvrtke moraju ukloniti podatkovne silose. Učinkoviti AI agenti zahtijevaju jedinstveni pogled na sve dodirne točke s korisnicima – od marketinga do korisničke podrške – kako bi mogli isporučiti personalizirano iskustvo na koje će se potrošači naviknuti. Trenutačna razina spremnosti poduzeća je niska, pri čemu samo oko 5 posto projekata AI agenata u velikim organizacijama dolazi do produkcijske faze zbog nestrukturiranih podataka i unutarnjih organizacijskih prepreka.
„Poduzeća moraju djelovati odmah. Organizacijske strukture koje omogućuju neometano dijeljenje podataka bit će ključ uspješne primjene AI agenata. Iako osobni AI agent koji samostalno rezervira odmor danas može djelovati futuristički, brendovi koji ne budu spremni na takvu budućnost riskiraju gubitak konkurentske prednosti“, zaključio je Kutić.
Razvoj agentičke umjetne inteligencije usko je povezan s napretkom velikih jezičnih modela, orkestracije radnih tokova i integracije u komunikacijske platforme u stvarnom vremenu. Globalni analitičari ističu da će agentički sustavi postati ključni sloj između korisnika i digitalnih usluga, preuzimajući ulogu inteligentnih posrednika.
Poseban izazov predstavlja upravljanje povjerenjem, sigurnošću i privatnošću, jer autonomni agenti donose odluke u ime korisnika ili organizacija. Europski regulatorni okvir, uključujući AI Act i postojeće propise o zaštiti podataka, već sada utječe na dizajn i implementaciju ovakvih rješenja. Istodobno, telekom i komunikacijske platforme postaju temeljna infrastruktura za agentičku AI komunikaciju zbog pouzdanosti, identiteta i dosega korisnika. Tvrtke koje rano investiraju u konsolidaciju podataka i integraciju AI agenata imat će značajnu prednost u izgradnji dugoročnih odnosa s korisnicima.
Očekuje se da će agentička AI postupno smanjiti potrebu za klasičnim korisničkim sučeljima, zamjenjujući ih konverzacijskim i kontekstualnim interakcijama. Time se mijenja i uloga brendova, koji više neće komunicirati izravno s ljudima, već i s njihovim digitalnim zastupnicima. Dugoročno, ovaj model mogao bi redefinirati cijeli ekosustav digitalne trgovine i usluga.
Brend Forum 2026., koji će se održati od 10. do 12. lipnja u Zagrebu, okupit će stručnjake iz područja marketinga, komunikacija, brendiranja i poslovnog razvoja, a među glavnim govornicima bit će i Dan Herman, autor koncepta FOMO-a, odnosno “straha od propuštanja”, koji je posljednjih godina postao jedan od ključnih pojmova u analizi potrošačkog ponašanja i digitalne ekonomije.
Pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske gosp. Branka Bačića, i mnoštvo institucionalnih partnera Elektrotehničko društvo Zagreb (EDZ) organizira 49. međunarodnu konferenciju „EDZ ICT 2026 – Sinergija graditeljstva, elektrotehnike i ICT-a s društvom u cjelini”.
U trenutku kada kibernetički incidenti, regulatorni zahtjevi i pitanje digitalnog povjerenja postaju svakodnevna tema, i za uprave i za IT timove, Span Cyber Security Arena još jednom će pokazati zašto je centralno mjesto okupljanja više od 60 renomiranih domaćih i međunarodnih predavača, donositelja odluka, C-level menadžmenta te vodećih stručnjaka za kibernetičku sigurnost.
