ATD20 ponudio odgovore na pitanja kako AI i agentski AI utječu na inovacije

U zagrebačkom Mozaik Event Centru, 20. izdanje konferencije Advanced Technology Days okupilo je više od četiri stotine sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja, potvrđujući status jednog od najdugovječnijih tehnoloških događaja u regiji. Raspravljalo se o temama koje trenutno određuju smjer razvoja industrije, od umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti do budućnosti razvoja aplikacija te upravljanja podacima i infrastrukturom.

Otvarajući konferenciju, Ivan Marković iz Unitflyja i Tomislav Tipurić iz Nephosa podsjetili su da je ATD u dvadeset godina prerastao iz lokalnog okupljanja entuzijasta u središnje mjesto susreta IT stručnjaka, inovatora i poslovnih lidera. Stručni doprinos dali su i dugogodišnji predavači Ana Roje Ivančić i Ognjen Bajić iz tvrtke Agilist IT, koji su sudjelovali i na prvom izdanju konferencije.

Povijest ATD-a odražava dugačak put kroz dvije desetljeća intenzivnog tehnološkog razvoja. Kada je konferencija počinjala, cloud se smatrao rješenjem prikladnim ponajprije za startupe, dok se danas upravo cloud i hyperscaleri nalaze u središtu moderne IT infrastrukture velikih poduzeća, javnog sektora i malih i srednjih tvrtki. Nisu sve procjene bile točne, što pokazuju primjeri poput Windows Phonea i Silverlighta, no ATD je postupno širio koncept i prilagođavao se novim ulogama sistemskih i baza podataka inženjera. Prekretnica se dogodila 2016. kada su Microsoft i domaća IT zajednica počeli zajednički oblikovati program, a hrvatska IT zajednica preuzela je potpunu organizaciju već sljedeće godine. Od 2022. konferenciju zajedno organiziraju Nephos i Unitfly.

Jedna od glavnih ovogodišnjih tema bila je umjetna inteligencija, ponajprije razvoj AI agenata, sustava koji nadilaze generativnu umjetnu inteligenciju i preuzimaju uloge autonomnog izvršavanja zadataka, samostalnog učenja, zaključivanja i rada usmjerenog prema rezultatu. Dok su agenti lani bili tek u nastajanju, ove godine postali su središnja točka rasprava o budućnosti AI-ja. Na panelu posvećenom ulozi agentskog AI-ja u sljedećem valu inovacija sudjelovali su Ivan Marković, Vjeran Bušelić s TVZ-a, Damir Dobrić iz Daeneta i Matija Pavlović iz TBS Croatia. Razgovarali su o promjeni uloge inženjera pod utjecajem umjetne inteligencije te zaključili da će vještine rješavanja problema, sposobnost kritičkog razmišljanja i volja za stalnim učenjem ostati presudne za inženjersko zanimanje. Dobrić je naglasio važnost sposobnosti prepoznavanja problema u svakom okruženju, a Bušelić je istaknuo da današnji junior developeri imaju više resursa za učenje nego bilo koja generacija prije njih, ali da je ključno razvijati metakogniciju te komunikacijske vještine. Pavlović je zaključio da su generativna i agentska umjetna inteligencija najviše demokratizirale pristup znanju još od izuma pisma, omogućivši inženjerima da se usredotoče na kompleksne probleme dok AI preuzima repetitivne i tehnički jednostavnije procese.

Na panelu koji se bavio odnosom juniora i seniora u industriji te budućnošću obrazovanja, a kojim je moderirao Tomislav Tipurić, sudjelovali su Bernardin Katić iz Korta i Hammera, Vedran Križek iz Stabljike, Ivan Marković i Ivan Vučićević iz Bytewisea. Naglasili su da se sve više osjeća otežan ulazak juniora na tržište rada, što nije specifično samo za Hrvatsku. Katić je iznio primjer Švicarske, gdje se od juniora očekuje da već imaju konkretne projekte iza sebe, dok su se panelisti složili da današnja industrija više nema mjesta za developere koji samo reproduciraju kod. Juniori koji savladaju rad s AI agentima i razviju sposobnost razlaganja složenih zadataka na manje cjeline mogu napredovati brže nego ikada prije. Marković je objasnio da Unitfly više ne zapošljava developere u klasičnom smislu već inženjere koji razumiju širu poslovnu sliku, a panel se dotaknuo i usporedbe hrvatskog i njemačkog obrazovnog sustava. Njemački studenti prosječno sudjeluju u tridesetak projekata tijekom studija, dok hrvatskim studentima najčešće nedostaje timskog i praktičnog rada. Zaključeno je da umjetna inteligencija ubrzava kraj generičkog outsourcinga te da će u budućnosti ključna biti isporuka softverskih rješenja temeljenih na domenskom znanju, dok će inženjeri koji razumiju poslovne procese uvijek imati potražnju. Profil stručnjaka budućnosti uključuje znanja iz područja umjetne inteligencije i rada s AI alatima, komunikacijske vještine, domensko znanje i sposobnost rješavanja kompleksnih problema.

Panel posvećen budućnosti podataka i infrastrukture, kojim je moderirao Dragan Petric iz Buga, okupio je Mislava Acmana iz Omics Solutionsa, Ivana Belasa iz Robotiq.aija i Marka Papa iz IBM-a. Razgovarali su o ulozi podataka i infrastrukture u daljnjem razvoju umjetne inteligencije, ali i o temama koje već danas oblikuju globalni tehnološki kontekst, uključujući kvantno računarstvo, sigurnost podataka, ovisnost Europe o čipovima i utjecaj američkih regulativa. Acman je naglasio da umjetna inteligencija može ubrzati homogenizaciju i standardizaciju podataka koji dolaze iz različitih izvora i formata, čime se postiže njihovo objedinjavanje u jedinstvenu bazu. Belas je komentirao postavke prema kojima se AI balon približava padu te ocijenio da se zapravo nalazimo tek na početku AI ere, dok se Pap složio da umjetna inteligencija može imati najveći učinak upravo u standardizaciji i homogenizaciji podataka, budući da priprema podataka danas oduzima i do sedamdeset posto radnih sati unutar projekata modeliranja.

Na panelu o stanju kibernetičke sigurnosti, koji je također vodio Petric, sudjelovali su Frane Borozan iz SysKita, Alen Delić iz SpotMe/Onomija i HUMS-a, Nataša Glavor iz Spana i Igor Pavleković iz Nephosa. Procjene razine kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj kretale su se između četiri i sedam na skali od deset, pri čemu su panelisti zaključili da velike organizacije i regulirani sektori stoje znatno bolje od ostalih. Pavleković je naveo podatke ENISA-e prema kojima je razina svjesnosti o kibernetičkoj sigurnosti u Hrvatskoj 39 posto, dok je u susjednim zemljama viša od 60 posto. Kao ključne mjere za podizanje razine sigurnosti istaknuli su osnovnu cyber higijenu, korištenje snažnih lozinki, multifaktorsku autentifikaciju i sustave bez lozinki. Pavleković je istaknuo da u Hrvatskoj postoji dovoljno tvrtki koje pružaju usluge iz područja kibernetičke sigurnosti, dok su Borozan i Delić podsjetili da su hrvatski stručnjaci priznati u međunarodnim okvirima. Delić je naglasio da klijenti cijene dobavljače koji razumiju njihov poslovni kontekst i rizike, a Glavor je iz perspektive suradnje sa javnim sektorom ocijenila da će javna uprava biti spremna ispuniti zahtjeve NIS2 direktive do 2027. godine. Razgovaralo se i o motivima kibernetičkih napada, pri čemu su najčešći i dalje slučajni ransomware napadi, ali se bilježe i napadi motivirani političkim ciljevima. Panel je zaključen ocjenom da će umjetna inteligencija jednako utjecati na obrambenu i napadačku stranu kibernetičke sigurnosti, produbljujući stalni sukob između napadača i branitelja.

Završni, neformalni panel okupio je Ivana Markovića, Tomislava Tipurića, Draška Ivaniševića iz Microsofta, Darka Jovišića iz Robotiq.aija i Ratka Mutavdžića iz Microsofta, koji su se osvrnuli na razvoj i transformaciju ATD-a tijekom protekla dva desetljeća. Zaključili su da se važnost tehnoloških zajednica ponovno povećava jer konferencije sve više služe kao mjesta susreta, razmjene znanja i stvaranja novih suradnji. Sljedeće izdanje konferencije, ATD21, održat će se 3. i 4. studenoga 2026. u Mozaik Event Centru u Zagrebu.