Zašto je broj Bitcoina ograničen na 21 milijun?

Zašto je broj Bitcoina ograničen na 21 milijun?
Fotolia

Satoshi Nakamoto je u trenucima kreiranja bitcoina odmah postavio njegovo ograničenje na 21 milijun, što znači da kad se dosegne ta brojka, više neće biti moguće rudariti nove “novčiće“. Za to postoji konkretan razlog...

Kratko rečeno, Nakamoto je htio da svaki "novčić" ima svoju vrijednost u zadanom vremenu i ta ideja svakako je uspjela jer ta kriptovaluta uvjerljivo je najvrednija na svijetu i čini se da tako nešto neće biti ubrzo promijenjeno. Ali, to je samo kratko objašnjena verzija.

Nešto duže bi se moglo iščitati iz e-mail poruka koju su namjerno plasirali u javnost čovjek iza pseudinoma Satoshi Nakamoto i Bitcoin Core stručnjak Mike Hearn. Naime, Nakamoto mu je rekao da ako bi se 21 milijun bitcoina koristio u dijelu svjetske ekonomije, tad bi 0,001 BTC vrijedio jedan euro. Takvo predviđanje obistinilo se već 2013., kad je bitcoin prvi put dosegnuo 1000 eura vrijednosti.

Primjerice, danas je na oko 8250 eura vrijednosti ili na 8,25 eura, ako gledamo 0,001 BTC. Možda se pitate čemu spominjanje eura, a ne američkog dolara... Zato što je u e-mail porukama Nakamoto uspoređivao bitcoin s eurom, odnosno, koristio je valutu Europske unije za vrednovanje svoje kreacije.

No, idemo dalje s objašanjavanjem. U trenucima kad je Satoshi Nakamoto radio na svojoj kriptovaluti, svjetska ekonomija iznosila je oko 21 bilijun dolara, što bi značilo da je toliko "fizičkog novca" bilo u opticaju. Samim time, Nakamoto je imao viziju da njegova kriptovaluta čini promil toga.

Samim time, kad bi BTC postao glavna svjetska valuta i zamijenio "fizički novac", to bi značilo da svaki BTC vrijedi milijun dolara. Stoga, jedan satoshi, a riječ je o najmanjem dijelu bitcoina, vrijedio bi 0,01 dolara ili jedan američki cent. Jer, svaki bitcoin ima sto milijuna satoshija.

Ipak, postoji i jedno alternativno objašnjenje, koje nije spomenutno ni u jednoj e-mail poruci ili službenoj komunikaciji, ali zajednici ima smisla. Naime, 21 milijun bitcoina dopušta mreži osigurati svakih deset minuta blokove koji se mogu rudariti, kao što taj limit osigurava da se količina bitcoina plaćenih rudarima smanjuje kako se približavamo cilju od 21 milijuna bitcoina.

Daljnjom matematikom, dolazi se do toga da se kroz četiri godine može rudariti 210.000 blokova, nakon čega dolazi do halvinga ili "prepolavljanja" nagrada. Tijekom prvog ciklusa s 50 BTC se palo na 25, zatim na 12,5 u 2016. i na 6,25 u 2020. Za četiri godine past će na 3,125 i kad se sva ta četiri ciklusa zbroje, dolazi se do 100. A 100 pomnoženo s 210.000 ispada 21 milijun.

Na kraju priče, na svakome je da zaključi je li riječ o limitu postavljenom iz hira ili filozofskih pobuda ili je riječ o matematičkoj logici.