Za iste pare može i bolje

Za iste pare može i bolje

Građani naše prekrasne zemlje dio svoje teško stečene zarade redovito uplaćuju u budžet. Dio tog budžeta odlazi na informatizaciju državne uprave. I ona, kao i tvrtke u državnom vlasništvu u informatizaciju ulažu pozamašne iznose, no stječem dojam da i jedni i drugi s obzirom na uloženo, vrlo sporo napreduju.

I jedni i drugi su obveznici javne nabave, pa se postavlja pitanje povezanosti načina nabave i učinkovitosti ulaganja. Kako bi identificirali uzroke slabe učinkovitosti ulaganja, prvo moramo shvatiti na koji se način grade informacijski sustavi. Ne samo onaj tehnički dio, nego cijeli postupak od same ideje, preko osiguravanja budžeta, projektiranja, provedbe javne nabave, izgradnje sustava pa sve do edukacije korisnika, puštanja u rad i održavanja.

Kako se namješta natječaj

„Godinu dana sam pripremao ovaj projekt! Naravno da ću pripremiti setup kojim ću ga potpuno zatvoriti za sebe.“ Ovu rečenicu slušam u raznim verzijama posljednjih nekoliko desetaka godina. Poslije svake promjene vlasti, poslije svakih izbora i tijekom najvećeg lova na vještice. Unatoč silnim naporima u borbi protiv korupcije. Sada, s gotovo trideset godina staža i solidnim iskustvom u području informatike, telekomunikacija, konzaltinga, edukacije i certifikacija zaključujem – ne, ovo se neće promijeniti.

U meni je ostalo još toliko entuzijazma i vjere u ljude da tome ipak dodajem – neće samo od sebe. Koliko imam prilike čuti, situacija je potpuno ista u svim industrijskim granama, no ja ću se držati onih u kojima leže moje primarne kompetencije. Dakle informatike i managementa, odnosno poslovnih informacijskih sustava.

Rečenica iz naslova redovito se čuje iz usta „KAM-ova“ – Key Account Managera zaduženih za prodaju velikim klijentima – obveznicima javne nabave. Naravno, jer za one velike klijente koji to nisu nema potrebe „zatvarati“ natječaj. Oni kupe ono što im treba od onoga od koga žele. Čine to tako zato što kupuju svojim novcem, a manageri osobno odgovaraju za uspješnost svog sektora. To u obveznika javne nabave nije slučaj.

Osobna odgovornost je niska ali se zato cijeni osobina koja se zove lojalnost, no ne ona vrsta lojalnosti koja se obično smatra vrlinom, već ona posve druga – lojalnost prema pojedincima koji su najčešće politički imenovani na funkcije u upravama državnih tvrtki, u tijela državne i javne uprave.

Javna nabava

Iako u to nikad nisam bio direktno svjesno uključen, a posebno ne na onim najvišim razinama kroz posljednjih 30 godina sam uspio sastaviti slagalicu i shvatiti načine prodaje obveznicima javne nabave (u nastavku OJN). Ne želim suditi ima li u tome elemenata kriminalnih djela, po kojem članku i baviti se teretom dokazivanja. To nije moja specijalnost, pa ako nečija je – neka izvoli. Ja samo opisujem slagalicu koju sam uspio sastaviti u svojoj glavi a koja možda je, a možda in nije točna. Prosudite sami.

Ako se radi o vrlo velikom poslu (tipično više milijunskom) IT tvrtka direktno ili putem svog lobiste kontaktira osobu nadležnu za odobravanje budžeta. Ovo je obično neki od ministara, direktora ili članova nadzornih odbora državnih tvrtki. Tada se rijetko razgovara o konkretnom projektu. Glavna je tema budžet, odnosno dogovor oko raspoložive količine novca. Pojednostavljeno, nakon ovog sastanka donosi se dogovor o tome koliko će se novca iz budžeta OJN „rezervirati“ za predmetnog IT dobavljača. Sljedeći korak je sastanak KAM-a zaduženog za prodaju OJN i direktora informatike iz OJN.

Obojica su dobili instrukcije od svojih nadređenih. Direktor informatike, „Ajde nađi se s ovima i vidi što od njih možemo kupiti“. KAM, „Posjeti OJN i javi se direktoru informatike. Vidi što im sve možemo ove godine prodati.“. KAM i direktor informatike imaju zadatak dogovoriti posao kojim će se dostići dogovoreni iznos. Naravno, to nije lako jer budžet je uglavnom izdašan. Zato se kupuju oprema i usluge koje OJN zapravo ne treba.

Šute kao ribe

Ako se pak radi o manjim iznosima, ovo je obično točka u kojoj KAM samostalno inicira prodaju (ako nema prethodnog dogovora) za iznose u okviru budžeta koji može samostalno odobriti direktor informatike OJN. Dakle KAM može neovisno posjetiti direktora informatike u OJN i dogovoriti prodaju do nekog manjeg iznosa.

Tipično ispod milijun kuna. Kad uprava mora odobriti i takve manje nabave, član uprave kojem se rade usluge iz prethodnog paragrafa će „malo pogurati“ da to prođe jer lojalnost direktora informatike treba nekako platiti, a ovo je idealan način koji osigurava da obje strane međusobno zauvijek štite svoje interese, odnosno da šute kao ribe...

Kako ovo utiče na lošu učinkovitost ulaganja u IT, gdje leže velike mogućnosti za uštedu, a gdje za napredak, čitajte uskoro...


Još iz kategorije

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

25.07.2019. komentiraj

Poslovni rezultati najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma pokazuju stabilnost s obzirom na vrlo izazovnu tržišnu utakmicu, ali i dokazuju da će doći do promjena koje dolazi s novim predsjednikom Uprave Konstantinos Nempisom koji je kompaniju preuzeo na početku drugog kvartala ove godine.

RFID – temelj uredske sigurnosti?

RFID – temelj uredske sigurnosti?

24.07.2019. komentiraj

Bili svjesni toga ili ne, svi smo u nekom trenutku u životu koristili RFID. Prvi radioodašiljači korišteni tijekom Drugog svjetskog rata pokrenuli su razvoj te tehnološke grane. Kroz stalnu evoluciju ona je u međuvremenu narasla tako da obuhvaća moderne često korištene ID kartice koje se oslanjaju na radiofrekvencijsku identifikaciju i daljinske ključeve na baterije. U ne tako dalekoj budućnosti možda će ljudi čak koristiti mikročipove ugrađene u tijela da bi se prijavljivali na računala i plaćali na aparatima za kavu i pića. Sveprisutnost RFID-a znači da se njegove prednosti često uzimaju zdravo za gotovo, no ne treba ih podcjenjivati.

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

17.07.2019. komentiraj

Za švedskog vlasnika Tele2 Hrvatska priča je završena. Tele2 AB je odmah na početku svog šestomjesečnog izvješća istaknuo kako Tele2 podaje svoje poslovanje u Hrvatskoj i kao takvog ga smatraju završenim i posebno to ističu tijekom cijelog izvješća. Čak ga i ne prikazuju u grupnim rezultatima nego navode kao „Tele2 Croatia is reported as a discontinued operation for all periods“ odnosno nema više Tele2 Hrvatska kao dijela grupacije.