Umjetna inteligencija napreduje svakog dana i zato troši sve više računalne moći da bi se “utrenirala“, no sukladno s tim troši i nikad više novca da bi se održavala te u konačnici postajala naprednija. Zato se postavlja logično pitanje o tome proživljava li umjetna inteligencija zlatne trenutke ili dolazi nova “zima“...
Zlatna groznica u punom je jeku, to ne treba skrivati niti ignorirati, svi se žele ukrcati na "vlak" kako bi učinili iskorak. Viđeno je to toliko puta kroz ljudsku povijest. Samo, jasno je da će rijetki na kraju polučiti uspjeh. Oni koji to svakako žele jesu stručnjaci s američkom Sveučilišta Stanford, no da bi došli do željenog cilja, zatražili su od američke Vlade 120 milijardi dolara investicije kroz narednih deset godina. I to je taj problem...
Ne vjerujete? američki Ministarstvo energetike (DOE) namjerava tražiti dodatnih deset milijardi dolara kako bi obavilo potrebna istraživanja vezana uz umjetnu inteligenciju. Silne milijarde traže i drugi, isto kako enorman novac potražuju na sve strane i u drugim dijelovima svijeta. Smisao postoji, zanimanje javnosti za umjetnu inteligenciju na svom je vrhuncu pa se automatski ulaganje može vrlo brzo isplatiti, ako je izvedeno na pravi način. Također, mediji nikad nisu više izvještavali o umjetnoj inteligenciji. No, vratimo se na problem...
Zbog nedostatka novca akademska zajednica ne može pratiti privatni sektor, koji ima potrebne milijarde dolara za razvoj umjetne inteligencije, koja ide ubrzano prema naprijed ako joj se omoguće preduvjeti za to. A oni su u računalnoj moći. Akademska zajednica to ne može pa kaska. Kod drugih proizvoda to nije toliko opasno, ali kako je rekao i ruski predsjednik Vladimir Putin, tko pobijedi u utrci koja se tiče umjetne inteligencije, vladat će svijetom.
Zato u konačnici umjetna inteligencija može biti osuđena na propast, odnosno, da se upotrijebi nešto blaža definicija - može nastupiti zima. Ukidanje ulaganja kako bi javni sektor dostigao privatni. Ili, umjetna inteligencija može postati preskupa i za privatni sektor jer komercijalna uporaba neće donositi očekivane prihode.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
