Prijenosna računala su podosta napredovala, ali navika proizvođača u jednom ne baš hvalevrijednom detalju nikako da se promijeni. Riječ je o količini radne memorije koju nude, a nije zadovoljavajuća unatoč cijenama koje ne padaju.
Konkretnije, radi se o 8GB RAM, što se prečesto može vidjeti kao dio performansi prijenosnih računala, čak i onih najnovijih. Iako su i mobilni uređaji odavno premašili tako nešto, proizvođači prijenosnih računala uporno se ne žele modernizirati po tom pitanju, ponajprije jer im je prostor za zaradu na taj način veći.
I nije sve ovo neka floskula u želji da se ponudi više za identičnu cijenu. Jednostavno, tehnologija je napredovala do te mjere da 8GB jednostavnije nije dovoljno kad se radi o radnoj memoriji. Jest, za osnovne stvari, ali za nešto zahtjevnije svakako nije.
Primjerice, da je to slučaj, može se vidjeti već na primjeru računala sa 16GB radne memorije. Dovoljno je uključiti internetski preglednik i WhatsApp ili Telegram (desktop verzije) i memorija će "skočiti" na 50-60 posto. Već to je više od 8GB, koliko ima većina prijenosnih računala srednjeg ranga.
Na Windows 10 operativnom sustavu čak i kad zatvorite sve što imate na računalu, svejedno će se trošiti oko 4GB radne memorije. Ako pak otvorite više prozora, neki stream ili slično, lako sve "skoči" i na 10GB radne memorije. Samim time, jasno se može zaključiti da je 8GB premalo i da su granice takve realnosti premašene.
Rješenje je srednji rang povisiti na 16GB RAM, a one višeg ranga na 32GB RAM. Naravno, sve to mora prvo biti u računicama onih koji donose odluke, a to je uvijek teži dio jer dok god se isplati proizvoditi uređaje s 8GB RAM, to će se tako i raditi. Kao što su se toliko dugo proizvodili uređaji kapaciteta 32GB iako je Microsoft napominjao da je 64GB minimum potreban da bi Windows 10 mogao raditi neometano.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.