Prijenosna računala su podosta napredovala, ali navika proizvođača u jednom ne baš hvalevrijednom detalju nikako da se promijeni. Riječ je o količini radne memorije koju nude, a nije zadovoljavajuća unatoč cijenama koje ne padaju.
Konkretnije, radi se o 8GB RAM, što se prečesto može vidjeti kao dio performansi prijenosnih računala, čak i onih najnovijih. Iako su i mobilni uređaji odavno premašili tako nešto, proizvođači prijenosnih računala uporno se ne žele modernizirati po tom pitanju, ponajprije jer im je prostor za zaradu na taj način veći.
I nije sve ovo neka floskula u želji da se ponudi više za identičnu cijenu. Jednostavno, tehnologija je napredovala do te mjere da 8GB jednostavnije nije dovoljno kad se radi o radnoj memoriji. Jest, za osnovne stvari, ali za nešto zahtjevnije svakako nije.
Primjerice, da je to slučaj, može se vidjeti već na primjeru računala sa 16GB radne memorije. Dovoljno je uključiti internetski preglednik i WhatsApp ili Telegram (desktop verzije) i memorija će "skočiti" na 50-60 posto. Već to je više od 8GB, koliko ima većina prijenosnih računala srednjeg ranga.
Na Windows 10 operativnom sustavu čak i kad zatvorite sve što imate na računalu, svejedno će se trošiti oko 4GB radne memorije. Ako pak otvorite više prozora, neki stream ili slično, lako sve "skoči" i na 10GB radne memorije. Samim time, jasno se može zaključiti da je 8GB premalo i da su granice takve realnosti premašene.
Rješenje je srednji rang povisiti na 16GB RAM, a one višeg ranga na 32GB RAM. Naravno, sve to mora prvo biti u računicama onih koji donose odluke, a to je uvijek teži dio jer dok god se isplati proizvoditi uređaje s 8GB RAM, to će se tako i raditi. Kao što su se toliko dugo proizvodili uređaji kapaciteta 32GB iako je Microsoft napominjao da je 64GB minimum potreban da bi Windows 10 mogao raditi neometano.
Stigli su i rezultati najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma koji bilježi nastavak rasta ključnih financijskih pokazatelja u 2023. godini u razdoblju od siječnja do kraja ožujka. Prihod je tako porastao 6,3 posto na 241,3 milijuna eura, dok je prilagođena dobit prije kamata, oporezivanja i deprecijacije porasla 1 posto na 87,1 milijuna eura, a dobit prije kamata i poreza povećana je 10,3 posto na 34,1 milijuna eura. Neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela veća je 16,7 posto na 27,1 posto.
Krenuli su telekomunikacijski rezultati, a dok čekamo one najjačeg domaćeg telekom operatora HT-a, stigli su oni drugog po veličini A1 Hrvatska i zaista su odlični. Naime, A1 Hrvatska bilježi rast svih ključnih pokazatelja, nastavlja su ulaganjima u optičku infrastrukturu ali i mobilnu telefoniju razvojem 5G mreža ali i osvojenim frekvencijama za 5G za narednih 15 godina na aukciji koja je završena sredinom ožujka.
Kvarner je nekad bio pun brodova koji su na sidru čekali istovar, a Prlja i Mrle još uvijek nisu znali da će njihovi performansi u Palachu obilježiti više nego jednu generaciju bundžija. U to vrijeme otprilike se, u obronak brda po kojem još nije vijugala zaobilaznica, do koljena ukopao armirano betonski Veli Jože. Službeno se zvao Š-4 i bio je dom hordi djece s asfalta.