VAŽAN SUSTAV

Proradio MUP-ov sustav ranog upozoravanja porukama – kako to zapravo radi?

Proradio MUP-ov sustav ranog upozoravanja porukama – kako to zapravo radi?
Đuro Lubura

Stupanjem na snagu Pravilnika o postupku ranog upozoravanja stanovništva počela je operativna uporaba MUP-ovog SRUUK-a, sustava čudnog imena ali iznimne važnosti.

Radi se o Sustavu Ranog Upozoravanja i Upravljanja Krizama, otkud mu i ime, realno jednom od ponajboljih takvih sustava u Europi. No dobro, idemo redom - pojasniti čemu taj sustav služi i zašto je naš SRUUK bolji od sličnih sustava u drugim državama.

Ideja SRUUK-a je omogućiti stručnjacima da što većem broju ljudi u najkraćem mogućem vremenu dostave obavijest o potencijalnoj opasnosti. Pa kojim to stručnjacima? Onima koji jedini imaju znanja i alate da mogu procijeniti kada smo doista ugroženi. Ako se radi o nepogodama prouzročenim meteorološkim neprilikama, koje će očito biti sve učestalije i opasnije, odluku o upozoravanju donosi ravnatelj Državnog hidometeorološkog zavoda. Radi li se o ugrozi od poplava, o upozoravanju će odlučivati glavni rukovoditelj obrana od poplava, a ugrozi li neki požar ljude, upozoravanje SRUUK-om će naložiti glavni vatrogasni zapovjednik. U slučaju ugroze od terorizma ili vojne ugroze upozoravat nas mogu i glavni ravnatelj policije ili Glavni stožer Oružanih snaga, ali nadajmo se da nam to nikad neće trebati.

Primarni način slanja poruka kroz SRUUK je CB (Cell Broadcadst) koji omogućuje istovremenu dostavu poruka velikom broju korisnika na nekom području. Takva poruka alarmirala bi nas i ako nam je isključen zvuk i svi bismo je primili istodobno. Idealno, zar ne? Pa doista jest, no problem je u tome što taj način primanja poruka ovisi i o mogućnostima telefona. Danas je u Hrvatskoj manje od 10% telefona koji mogu primiti CB poruku upozorenja. Zato je SRUUK konstruiran da se poruke mogu dostaviti i običnim SMS-om kojeg mogu primiti baš svi mobiteli.

Dakle, hrvatski sustav ranog upozoravanja je hibridan i omogućuje slanje poruka i CB (Cell Broadcast) i LB-SMS (Location Based SMS) načinima. Upravo to ga čini boljim od sustava u velikoj većini drugih zemalja koje su odabrale samo jednu od ovih tehnologija. Osim toga, MUP u suradnji s telekom operatorima proteklih mjeseci obavljao je opsežna testiranja s platformama Google i Apple koje će u ažuriranjima svojih telefona na jesen omogućiti primanje CB poruka svim novijim uređajima. Tako će do kraja godine oko 60% uređaja u Hrvatskoj moći primati Cell Broadcast poruke, dakle bit će gotovo trenutno upozoreni na ugrozu koja im prijeti.

Od prvog trenutka primjene sve poruke će se slati na oba načina. To znači da će oni telefoni koji mogu primiti CB poruku upozorenje dobiti odmah, dok će ostalima SMS stići u skladu s tehničkim mogućnostima. Kako je kapacitet masovnog slanja SMS poruka kojeg mobilni operatori mogu prenijeti 200 SMS poruka u sekundi po operatoru, kad uzmemo u obzir tržišne udjele operatora i stvarni broj mobilnih korisnika uključujući strance, poruke će se dostaviti prema donjem izračunu.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija imali su na dan 2.8.2023. u 12.00 sati oko 1.100.000 na mrežama operatora registriranih korisnika (1.000.000 domaćih i 100.000 stranih), a ako bi se upozorenje slalo samo na ovo područje sve SMS poruke bi se dostavile u roku 45 minuta, s tim da bi se gotovo pola poruka dostavilo već u prvih 15 minuta.

S druge strane, Grad Split je 2.8.2023. u 12.00 sati imao oko 235.000 na mrežama operatora registriranih korisnika (160.000 domaćih i 75.000 stranih) i ako bi upozorenje išlo samo za područje Grada Splita sve SMS poruke bi se dostavile u roku 10 minuta, s tim da bi se više od 70% poruka dostavilo u prvih 5 minuta.

Velika je stvar da Hrvatska ima jedan od najboljih sustava ranog upozoravanja stanovništva u Europi koji će s godinama biti sve bolji i funkcionalniji jer će svi novi uređaji podržavati primanje trenutnih CB poruka upozorenja. Sad je važno da budemo korektni prema ljudima koji će u idućim mjesecima i godinama donositi teške odluke – da li i kada poslati upozorenje. Vjerujte, to uopće nije laka odluka. Ako učestalo budu slali poruke upozorenja a najavljene opasnosti se ne dogode, većina ljudi će se buniti jer nas bez veze uznemiruju. Ali ako samo jednom ne upozore kad se dogodi kakva katastrofa, isti ti tražit će njihovu smjenu. Zato, budimo tolerantni, vjerujmo da ti ljudi znaju bolje od nas i da su donijeli najbolju odluku koju su u tom trenutku s raspoloživim informacijama mogli donijeti. Jer, lako je biti general poslije bitke.