Malo svjetionika na domaćoj IT sceni, Liniću odriješi kesu

Malo svjetionika na domaćoj IT sceni, Liniću odriješi kesu

Zamislite hrvatsko tržište, ne samo ono informatičko, kao jedno veliko dobro uzburkano more jakim ili orkanskim jugom, a tek nekoliko je na tržištu svijetlih točkica, bolje rečeno svjetionika koji pokazuju u kojem se smjeru i na koji način može ići. Pad domaćeg IT tržišta izraženo u dolarima prema IDC-u stvarno je stanje, u kunama se još držimo tek mrvicu iznad vode. Nismo se još nagutali, ali samo što nismo.

Ono što je za tržište u Hrvatskoj porazno je ogromna ovisnost o državnim narudžbama, a kad one stanu stat će mnogo projekata o kojima ovisi prilično velik broj tvrtki. Znam da će graknuti mnogi i reći treba izvoziti, neki jednostavno to još uvijek ne mogu, ne znaju ili ne žele, jednostavno treba biti prostora za sve jer dokaz pada IT-a zapravo je dokaz pada cjelokupnog gospodarstva.

Posrćemo, zastajkujemo, zaostajemo, spotičemo se i to je jedina činjenica koja je sigurna za domaće gospodarstvo pa tako i IT, a teško je taj trend preokrenuti brzinom kojom bi to netko možda želio. Kada se tome pridoda da je državna potrošnja i dalje vrlo velika, jasno je da dok svi trube o štednji od ministra Linića do premijera Milanovića jasno je da su problemi na vidiku.

Stoga se ponekad može čuti vapaj – Liniću odriješi kesu, jer možda se nešto pokrene. Opet će me mnogi napasti jer zazivam državu, a treba izvoziti, pa da ponovim ne mogu svi izvoziti, a i ovdje nedostaje informatizacije i to do bola. Evo vam primjera, bolnice, znam evo opet onih, opet ovaj Tomić o bolnicama, pa da o bolnicama ću i ministru Ostojiću.

Bolnice ide u sanaciju, još jedno mazanje očiju ministra Ostojića, mogućeg zagrebačkog gradonačelnika. Nitko ne zna gdje točno lova curi jer objedinjenih sustava nema, da mislim IT sustava, ne sustava za začepljivanje rupa.

Samo se režu odjelni proračuni pa doktori primaju putem hitne službe jer tu ne smiju odbiti pacijenta i  opet u krug. A sanacijski upravitelji, čitaj oni isti sadašnji ravnatelji, koji nisu menadžeri već liječnici, neka drugi sude koliko uspješni liječnici, a koliko politički podobni, imaju mogućnost prema sanacijskim planovima natjerati dobavljači pa i po tome IT kompanije od softverskih do box muverskih da moraju pristati na 50 posto otpisa duga, a ostalih 50 posto platit će se u 24 mjeseca. Ma tko je tu lud, bolje odmah pucajte u koljena svim tim gospodarstvenicima, ma kakve marže imali, a neki u farmaciji i medicinskoj opremi imaju da te od njih zaboli glava – mnogo mnogo mnogo veće nego u IT-u.

I dok u IT-u je riječ o međunarodnim javnim natječajima, u nabavci lijekova, kirurških instrumenata vladaju kojekakvi distributer, poddistributeru, sub-poddistributeru. Ali vratimo se mi IT-u. Prema IDC-u pozitivni pomaci vidljivi su kroz činjenicu da je u 2012. izvoz IT usluga porastao za 22 posto, na 440 milijuna kuna. Odlično svaka čast svima njima, samo naprijed, budite pogon domaćeg IT-a. Tu su mnoge tvrtke, neću griješiti dušu i nekoga zaboraviti, tu je svakako CISEx, mali, srednji i veliki proizvođači softvera, davatelji usluga, uglavnom izvozimo pamet i to ne na kile.

Neka dečki i cure samo naprijed, svaka čast. Ali nisu svi tako uspješni, a nije dovoljno da vas je ipak malo, treba vas barem tri puta više i znam pomažete jedni drugima, i to je ono što država treba uvidjeti. Ali neće, bitno je da se sve porezno-poduzetničko-zakonodavne prilike mijenjaju brže od čarapa na nogama. Nažalost, to nije moguće, pa ćemo opet zazvati Linića ima on love u proračunu kad može otpisivati milijunske porezne dugove.

Još iz kategorije

9 stvari koje sigurno niste znali o PlayStation konzoli (a jako su zanimljive!)

9 stvari koje sigurno niste znali o PlayStation konzoli (a jako su zanimljive!)

05.01.2022.

Ako mislite kako znate sve o megapopularnoj PlayStation igraćoj konzoli, vjerojatno se varate. Primjerice, znate li kako je nastala ova igraća konzola ili koja je najpopularnija PlayStation? Znate li kako je PlayStation 3 korišten je u istraživanju crnih rupa?

Ključni elementi izrade product roadmap-a za digitalne produkte

Ključni elementi izrade product roadmap-a za digitalne produkte

31.12.2021.

Kod plasiranja novih digitalnih produkata i usluga, sa željom što brže distribucije na tržište, razvoj se odvija ubrzano - proces razvoja se maksimalno krati, štedi se na vremenu i budžetu, izostavljaju neke aktivnosti.

Gradimo bolju digitalnu budućnost

Gradimo bolju digitalnu budućnost

28.12.2021.

Nakon 2020., pandemija je očekivano obilježila i ovu godinu, ostavljajući neizbrisiv trag na svjetskoj i domaćoj ekonomiji. U A1 Hrvatska, kao i u ostatku telekomunikacijskog sektora, osjećamo utjecaj globalne krize koja je promijenila potrebe korisnika i naš pristup poslovanju.