KOMENTAR I ANALIZA: Očekivan trend najjačeg domaćeg telekoma

Nerevidirani konsolidirani rezultati Hrvatskog Telekoma za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju nastavak umjerenog rasta prihoda, uz nešto brži rast prilagođene operativne dobiti i dvoznamenkasto povećanje neto dobiti. Istodobno je ubrzan investicijski ciklus, dok se na novčanom toku vidi veći pritisak zaliha, potraživanja, dinamike plaćanja dobavljačima i ulaganja.

Prihodi HT Grupe u prvoj polovini godine povećani su za 14,4 milijuna eura, sa 544,5 milijuna na 558,9 milijuna eura. Rast od 2,6 posto nije snažan u apsolutnom smislu, ali je raspoređen na nekoliko poslovnih područja i ubrzao je tijekom drugog tromjesečja.

U drugom kvartalu prihodi su povećani 3,6 posto, na 286,9 milijuna eura. Iz polugodišnjih i kvartalnih podataka proizlazi da je HT u prvom kvartalu ostvario približno 272 milijuna eura prihoda, što je bilo oko 1,6 posto više nego godinu ranije. Rast se, dakle, u drugom kvartalu ubrzao za približno dva postotna boda.

Mobilne usluge i ICT nose rast

Najveći pojedinačni doprinos rastu dale su mobilne usluge. Prihodi od mobilnih usluga povećani su za 8,6 milijuna eura, odnosno 4,2 posto, na 211,8 milijuna eura. U drugom kvartalu iznosili su 111,4 milijuna eura i bili 4,1 posto viši nego godinu ranije.

Oko 60 posto ukupnog nominalnog povećanja prihoda Grupe može se povezati s rastom mobilnih usluga. Njihov udio u ukupnim prihodima dosegnuo je 37,9 posto. Rast nije prvenstveno ostvaren povećanjem ukupnog broja korisnika, nego promjenom korisničke strukture i povećanjem prosječnog prihoda.

HT je u Hrvatskoj krajem lipnja imao 2,575 milijuna mobilnih korisnika, 0,6 posto više nego godinu ranije. Broj prepaid korisnika smanjen je 4,1 posto, na 943.000, dok je broj postpaid korisnika povećan 3,5 posto, na 1,632 milijuna. Udio postpaid korisnika u mobilnoj bazi time je povećan s približno 61,6 na 63,4 posto.

Prosječni mobilni prihod po korisniku porastao je 3,7 posto, na 11,8 eura, a u drugom kvartalu 4,3 posto, na 12,1 euro. Postpaid ARPU dosegnuo je 15,9 eura u polugodištu i 16,2 eura u drugom kvartalu. Kombinacija većeg udjela ugovornih korisnika i višeg ARPU-a objašnjava zašto su prihodi od mobilnih usluga rasli znatno brže od ukupnog broja korisnika.

Istodobno su ostali mobilni prihodi smanjeni 4,2 posto, s 92,9 milijuna na 89 milijuna eura. Pad je nastavljen i u drugom kvartalu, kada su ostali mobilni prihodi smanjeni za 1,8 milijuna eura, na 42,6 milijuna. HT to povezuje sa slabijom tržišnom aktivnošću, koja se odrazila i na niže troškove uređaja.

Prihodi od fiksnih usluga povećani su skromnih 0,8 posto, na 179,6 milijuna eura, ali je u drugom kvartalu rast ubrzao na 1,5 posto. Mobilne i fiksne usluge zajedno su donijele 391,4 milijuna eura, odnosno oko 70 posto ukupnih prihoda Grupe.

Fiksno poslovanje stabilno, ali bez rasta baze

Operativni pokazatelji fiksnog poslovanja pokazuju stabilizaciju prihoda, ali ne i značajnije povećanje korisničke baze. Broj maloprodajnih širokopojasnih priključaka povećan je samo 0,3 posto, na 673.000, dok je pripadajući ARPU smanjen 1,7 posto, na 15,7 eura.

Broj TV korisnika smanjen je 0,4 posto, na 549.000, ali je TV ARPU povećan 4,9 posto, na 14,9 eura. U drugom kvartalu TV ARPU porastao je 5,7 posto, na 15,3 eura. Prihodovna izvedba televizijskih usluga stoga se oslanja na veći prosječni prihod, a ne na povećanje broja korisnika.

Broj maloprodajnih govornih linija smanjen je 1,6 posto, na 701.000, dok je broj veleprodajnih veza pao četiri posto, na 162.000. Riječ je o nastavku dugoročnog smanjivanja tradicionalnog fiksnog govornog i dijela veleprodajnog poslovanja.

Ostali fiksni prihodi povećani su osam posto, na 34,3 milijuna eura, a u drugom kvartalu 11,5 posto, na 17,7 milijuna. HT rast pripisuje uslugama povezanima s infrastrukturom.

Najbrži rast ostvaren je u sistemskim rješenjima. Prihodi tog segmenta povećani su 14,9 posto, s 38,4 milijuna na 44,2 milijuna eura. Samo u drugom kvartalu porasli su 21,5 posto, na 23,7 milijuna eura. Sistemska rješenja tako su osigurala približno 5,8 milijuna eura dodatnih prihoda, što odgovara oko 40 posto ukupnog nominalnog rasta Grupe, uz napomenu da zbrojevi zbog zaokruživanja mogu odstupati.

Rast je povezan s potražnjom za integriranim ICT rješenjima i dinamikom realizacije projekata. Izvještaj, međutim, ne objavljuje zasebnu profitabilnost sistemskih rješenja, pa se iz dostupnih podataka ne može utvrditi koliko je taj segment pridonio dobiti u odnosu na prihod.

Temeljna EBITDA marža gotovo nepromijenjena

Prilagođena EBITDA nakon najmova povećana je tri posto, na 199,5 milijuna eura. Njezina je marža porasla samo 0,1 postotni bod, s 35,6 na 35,7 posto. To pokazuje da je temeljna operativna profitabilnost ostala stabilna: EBITDA je rasla nešto brže od prihoda, ali bez snažnijeg širenja marže.

U drugom kvartalu prilagođena EBITDA AL povećana je 3,4 posto, na 101,1 milijun eura, dok je njezina marža blago smanjena, s 35,3 na 35,2 posto. Prihodi su u tom razdoblju rasli 3,6 posto, nešto brže od prilagođene EBITDA, pa ubrzanje prihoda još nije rezultiralo poboljšanjem prilagođene kvartalne marže.

Razlika između prijavljene i prilagođene EBITDA važna je za tumačenje rezultata. EBITDA nakon najmova prije prilagodbi povećana je 7,2 posto, sa 185,2 milijuna na 198,5 milijuna eura, dok je njezina marža porasla s 34 na 35,5 posto.

Prijavljena EBITDA rasla je znatno brže jer su jednokratne stavke smanjene s 8,5 milijuna eura u prvoj polovini 2025. na milijun eura u 2026. Te se stavke uglavnom odnose na otpremnine, restrukturiranje i sudske sporove. Kada se njihov utjecaj ukloni, rast EBITDA pada sa 7,2 na tri posto. Zato se najveći dio stvarnog operativnog trenda preciznije vidi u gotovo nepromijenjenoj prilagođenoj marži.

Troškovi pod kontrolom, ali rastu pojedine stavke

Ukupni operativni prihodi povećani su 2,5 posto, na 561,3 milijuna eura, dok su troškovi redovnog poslovanja nakon najmova ostali gotovo nepromijenjeni na 362,8 milijuna eura. Upravo ta razlika između rasta prihoda i stagnacije ukupnih troškova omogućila je povećanje prijavljene EBITDA marže.

Materijalni troškovi smanjeni su 0,9 posto, na 165,4 milijuna eura, ponajprije zbog nižih troškova uređaja. Troškovi zaposlenika smanjeni su 2,2 posto, na 103,2 milijuna eura, pri čemu su niže otpremnine nadjačale učinak ulaganja u plaće.

S druge strane, ostali troškovi povećani su 4,7 posto, na 69,9 milijuna eura, zbog vanjskih usluga, održavanja mreže i energije. Neto gubici od umanjenja vrijednosti potraživanja porasli su 19,1 posto, na 4,4 milijuna eura, dok je amortizacija najma povećana 8,9 posto, na 26,4 milijuna.

Troškovi u drugom kvartalu rasli su 2,4 posto, sporije od prihoda, ali su ostali troškovi povećani devet posto. To objašnjava zašto je prijavljena EBITDA marža blago porasla, dok je prilagođena marža ostala pod blagim pritiskom.

Dobit raste brže od temeljne operativne zarade

EBIT je povećan 13,4 posto, sa 75,1 milijun na 85,2 milijuna eura, a njegova marža s 13,8 na 15,2 posto. Rast je ostvaren unatoč povećanju amortizacije bez najmova od 2,9 posto, na 115,9 milijuna eura.

Neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela povećana je 13,6 posto, odnosno 7,8 milijuna eura, na 65,8 milijuna. Marža neto dobiti dosegnula je 11,8 posto, u usporedbi s 10,6 posto godinu ranije.

U drugom kvartalu neto dobit iznosila je 36 milijuna eura i bila 14,7 posto viša nego godinu prije, uz rast marže s 11,3 na 12,5 posto. Iz polugodišnjih podataka proizlazi da je u prvom kvartalu ostvareno približno 29,8 milijuna eura neto dobiti, oko 12 posto više nego u prvom kvartalu 2025.

I kod neto dobiti treba uzeti u obzir niže jednokratne stavke. Operativno poboljšanje je vidljivo, ali rast dobiti od 13,6 posto ne znači da je i temeljna profitabilnost rasla istom brzinom. Prilagođena EBITDA, kao bolji pokazatelj redovnog poslovanja, povećana je tri posto.

Neto financijski rezultat pogoršan je s pozitivnih 0,1 milijun na negativnih 0,6 milijuna eura. Financijski prihodi smanjeni su 59,5 posto, na 1,2 milijuna, dok je porez povećan 8,8 posto, na 15,1 milijun eura. Unatoč tome, rast EBIT-a bio je dovoljan za dvoznamenkasto povećanje konačne dobiti.

Ulaganja rastu četiri puta brže od prihoda

Kapitalna ulaganja nakon najmova povećana su 12,8 posto, sa 116,9 milijuna na 131,9 milijuna eura. Rasla su gotovo pet puta brže od prihoda, a njihov udio u prihodima povećan je s 21,5 na 23,6 posto.

U drugom kvartalu ulaganja su ubrzana 22 posto, na 69,3 milijuna eura. Investicijski intenzitet dosegnuo je 24,2 posto prihoda, prema 20,5 posto godinu ranije. Iz razlike između polugodišnjih i kvartalnih podataka proizlazi da su u prvom kvartalu ulaganja porasla oko 4,2 posto, a glavno ubrzanje dogodilo se od travnja do lipnja.

Ulaganja su dosegnula 66,1 posto prilagođene EBITDA, u usporedbi sa 60,4 posto godinu ranije. HT ih usmjerava u optičku i mobilnu mrežu, infrastrukturu podatkovnih centara, otpornost jezgrene mreže, kontinuitet poslovanja i obnovu ugovora o sadržaju.

Pokrivenost kućanstava i poslovnih korisnika FTTH mrežom povećana je 16 posto na godišnjoj razini, ali u izvještaju nije objavljen apsolutni broj obuhvaćenih lokacija. HAKOM-ovo mjerenje istodobno je četvrtu godinu zaredom HT-ovu mobilnu mrežu rangiralo najboljom u Hrvatskoj.

Dobit raste, ali novčani tok slabi

Najvažnija točka opreza nalazi se u izvještaju o novčanom toku. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti smanjen je 18,9 posto, sa 189,6 milijuna na 153,7 milijuna eura. U drugom kvartalu pao je 13 posto, sa 104 milijuna na 90,5 milijuna.

Pad nije posljedica slabije dobiti. Dobit prije poreza povećana je 12,9 posto, na 81,9 milijuna eura, a novčani tok prije promjena u radnom kapitalu porastao je s približno 211 na 227,7 milijuna eura. Problem je nastao nakon toga: promjene u radnom kapitalu proizvele su negativan učinak od 51,7 milijuna eura, prema samo 3,2 milijuna godinu ranije.

Na novac su utjecali povećanje potraživanja, veće zalihe i dinamika obveza prema dobavljačima. Zalihe su na kraju lipnja iznosile 61,5 milijuna eura i bile 24,8 posto veće nego na kraju 2025. Kratkoročna potraživanja povećana su 8,3 posto, na 284,7 milijuna eura.

HT povećanje zaliha objašnjava ubrzanom nabavom zbog volatilnosti cijena čipseta i ograničenja u opskrbi. Takva nabava može smanjiti rizik budućih poremećaja, ali kratkoročno veže novac u radnom kapitalu.

Gotovinski izdaci za materijalnu i nematerijalnu imovinu povećani su s 110,7 milijuna na 142 milijuna eura. Pojednostavljena razlika između operativnog novčanog toka i tih gotovinskih investicijskih izdataka time je smanjena sa 78,9 milijuna na samo 11,7 milijuna eura. To nije službeni pokazatelj slobodnog novčanog toka HT-a, ali dobro ilustrira koliko je snažniji investicijski ciklus smanjio raspoloživi novac.

Bilanca ostaje snažna, likvidnost je niža

Ukupna imovina HT Grupe na kraju lipnja iznosila je 2,132 milijarde eura i bila 0,3 posto veća nego na kraju 2025. Materijalna imovina povećana je 2,8 posto, na 942,4 milijuna eura, što odražava povećana ulaganja.

Novac i novčani ekvivalenti smanjeni su tijekom polugodišta za 47 milijuna eura, sa 173,1 milijun na 126,1 milijun eura. Ipak, taj je iznos 23,5 posto veći nego na kraju lipnja 2025., kada je HT raspolagao sa 102,1 milijun eura.

Kratkotrajna imovina smanjena je 2,2 posto, na 550,6 milijuna eura, dok su kratkoročne obveze povećane 19 posto, na 416,6 milijuna. Iz toga proizlazi smanjenje tekućeg omjera likvidnosti s približno 1,61 na 1,32.

Dio povećanja kratkoročnih obveza odnosi se na obvezu za dividendu koja je isplaćena u srpnju, nakon datuma bilance. Zbog toga stanje na 30. lipnja ne prikazuje puni novčani učinak isplate dividende.

Ukupne obveze povećane su 15,1 posto, na 533,4 milijuna eura, dok su kapital i rezerve smanjeni 3,8 posto, na 1,599 milijardi eura. Udio kapitala u ukupnoj imovini smanjen je s približno 78,2 na 75 posto, ali i dalje pokazuje visoku razinu kapitaliziranosti Grupe.

HT je 26. lipnja s Deutsche Telekomom ugovorio dodatni izvor financiranja do 150 milijuna eura. Prva tranša od 100 milijuna eura isplaćena je 1. srpnja, s dospijećem 30. rujna 2026. Taj kratkoročni zajam jača likvidnosnu poziciju u razdoblju u kojem se preklapaju isplata dividende i povećana ulaganja.

Crnogorski Telekom raste brže

Poslovanje u Hrvatskoj ostvarilo je 513,2 milijuna eura prihoda, 2,5 posto više nego godinu prije, te 182,7 milijuna eura prilagođene EBITDA AL, uz rast od 2,7 posto. Prilagođena EBITDA marža iznosila je 35,6 posto, gotovo jednako kao godinu ranije.

Neto dobit hrvatskog poslovanja povećana je 12,7 posto, na 67,2 milijuna eura, dok su ulaganja porasla 9,8 posto, na 118,6 milijuna. U drugom kvartalu ulaganja u Hrvatskoj povećana su 20 posto, na 62,5 milijuna eura.

Crnogorski Telekom čini nešto više od osam posto konsolidiranih prihoda, ali raste brže od hrvatskog poslovanja. Prihodi su mu povećani 4,4 posto, na 46 milijuna eura, a prilagođena EBITDA 5,6 posto, na 16,7 milijuna. EBITDA marža povećana je s 35,9 na 36,3 posto.

Neto dobit Crnogorskog Telekoma porasla je 39,2 posto, na 4,6 milijuna eura. Ulaganja su povećana čak 50,5 posto, na 13,3 milijuna, pa je njihov udio u prihodima dosegnuo 28,8 posto. Mobilna baza porasla je 10,2 posto, na 538.000 korisnika, ponajprije zahvaljujući povećanju broja prepaid korisnika.

PRO-PING i povrat dioničarima

HT je u drugom kvartalu ugovorio kupnju 100 posto društva PRO-PING, regionalnog pružatelja širokopojasnih usluga. Zaključenje transakcije ovisi o regulatornom odobrenju i očekuje se u drugoj polovini godine. Vrijednost transakcije nije objavljena.

Preuzimanje bi HT-u trebalo donijeti dodatnu optičku infrastrukturu i proširiti bazu širokopojasnih korisnika. Bez objavljene cijene i financijskih rezultata PRO-PING-a zasad nije moguće procijeniti očekivani doprinos prihodima, EBITDA ili povratu na uloženi kapital.

Glavna skupština odobrila je dividendu od 1,69 eura po dionici, što predstavlja 92,8 posto dobiti ostvarene u 2025. i dividendni prinos od 4,2 posto. Dividenda je u srpnju isplaćena za gotovo 146.000 dioničara.

Ostvarivi prihodi, zahtjevniji plan ulaganja

HT je zadržao očekivanje niskog jednoznamenkastog rasta prihoda i prilagođene EBITDA AL u cijeloj 2026., uz niski jednoznamenkasti pad ulaganja. Polugodišnji rast prihoda od 2,6 posto i prilagođene EBITDA od tri posto u skladu je s tom projekcijom.

Za godišnji rast prihoda u rasponu od jedan do tri posto HT bi u drugoj polovini godine trebao ostvariti između približno 594,5 milijuna i 617,4 milijuna eura prihoda. U drugoj polovini 2025. ostvareno je oko 597,5 milijuna eura, pa bi za ostvarenje tog raspona prihodi trebali biti između blagoga pada i rasta od približno 3,3 posto.

Slično vrijedi za prilagođenu EBITDA. Za godišnji rast između jedan i tri posto u drugom bi polugodištu trebalo ostvariti između 234,8 milijuna i 243,4 milijuna eura, u usporedbi s približno 236,3 milijuna u drugoj polovini 2025.

Veći izazov predstavlja najava smanjenja godišnjih ulaganja. Nakon rasta od 12,8 posto u prvom polugodištu, niski jednoznamenkasti pad na razini cijele godine zahtijevao bi ulaganja od približno 128 do 133 milijuna eura u drugoj polovini godine. To bi bilo oko 12 do 15 posto manje nego u drugom polugodištu 2025., ovisno o tome podrazumijeva li projekcija pad od jedan ili tri posto.

Takav razvoj moguć je ako je dio ovogodišnjih ulaganja zaista pomaknut u prvo polugodište, kako HT navodi u izvještaju. Upravo će dinamika ulaganja, zajedno s oslobađanjem novca vezanog u zalihama i potraživanjima, biti ključna za novčani tok u drugoj polovini godine.

Ukupna slika pokazuje stabilno i profitabilno poslovanje, ubrzanje prihoda u drugom kvartalu i rast dobiti uz snažnu bilancu. Istodobno, gotovo nepromijenjena prilagođena EBITDA marža potvrđuje da temeljna profitabilnost zasad ne raste dvoznamenkasto, dok povećana ulaganja i radni kapital stvaraju vidljiv pritisak na novac. Upravo će odnos između rasta, ulaganja i novčanog toka biti najvažniji pokazatelj kvalitete HT-ovih rezultata do kraja 2026. godine.