Novi Zeland priprema zakon koji bi djeci mlađoj od 16 godina zabranio račune na društvenim mrežama, a platformama nametnuo provjeru dobi. Neusklađenost bi se mogla kazniti s do deset posto globalnog prihoda, što je znatno strože od fiksnih kazni u dijelu usporedivih režima. Prijedlog ipak nema osiguranu većinu jer mu se protivi New Zealand First, jedan od partnera u vladajućoj koaliciji.
Novi Zeland će u parlament uputiti prijedlog zakona koji djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, objavio je premijer Christopher Luxon krajem kolovoza u Wellingtonu. Platforme bi morale poduzeti razumne korake za utvrđivanje dobi, a za nepridržavanje bi mogle platiti do deset posto globalnog prihoda. Prijedlog nije usvojen i još nema potvrđenu parlamentarnu većinu.
Luxon je kao dopuštene mehanizme naveo postojeće podatke o računu, tehnologiju procjene dobi s lica i digitalne identifikacijske dokumente. Zakon bi odgovornost premjestio s roditelja i djece na kompaniju koja otvara račun i upravlja algoritmom. Izraz „razumni koraci” morat će se precizirati u provedbenim pravilima kako platforma ne bi mogla zadovoljiti obvezu samo kućicom s pitanjem o datumu rođenja.
Kazna vezana uz globalni prihod daje regulatoru polugu prema najvećim kompanijama. Deset posto ne znači da bi svako kršenje automatski izazvalo najveću kaznu; stvarni iznos ovisio bi o tekstu zakona, težini propusta i odluci nadležnog tijela. Ipak, rizik se računa na prihodu cijele platforme, a ne samo novozelandskog poslovanja, pa bi pogrešna provjera dobi postala pitanje uprave i revizije. Regulator bi morao moći pregledati dokaz provedbe, a ne samo primiti izjavu kompanije.
Tehnički izbor nosi različite posljedice. Procjena dobi iz lica ne mora utvrditi identitet, ali obrađuje biometrijski signal i može pogriješiti kod pojedinih dobnih ili demografskih skupina. Digitalni dokument daje pouzdaniju granicu, no stvara vezu između službenog identiteta i privatnog računa. Podaci koje platforma već ima često su nepotpuni ili izvedeni iz ponašanja, pa nisu neovisna potvrda.
Zakonodavac će morati odrediti tko čuva dokaz, koliko dugo i može li se ponovno koristiti za oglašavanje. Najmanje invazivan model potvrđuje samo da je osoba iznad granice, bez prijenosa imena i datuma rođenja. Takav sustav traži pouzdanog izdavatelja, zaštitu od krađe vjerodajnica i mogućnost žalbe kada dijete ili odrasla osoba bude pogrešno odbijena. Trošak će posebno opteretiti manje mreže.
Australija je u prosincu 2025. prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Novozelandski prijedlog slijedi isti smjer, ali predviđa drukčiju kaznenu osnovicu. Australski model blokira račune na uslugama poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka, dok će Novi Zeland tek morati definirati obuhvat: uključuje li komunikacijske, gaming, streaming i obrazovne platforme.
Politički put nije čist. New Zealand First, koalicijski partner Nacionalne stranke, poručio je da neće podržati prijedlog. Čelnik stranke Winston Peters australski je režim nazvao velikim neuspjehom i tvrdi da je upravljanje pristupom prvenstveno odgovornost roditelja. Bez njegove potpore vlada treba glasove druge stranke ili oporbe, pa najava premijera sama ne određuje ishod glasanja.
Za platforme je provedbeni problem i zaobilaženje zabrane. Korisnik može promijeniti zemlju, otvoriti novi račun, posuditi identitet odrasle osobe ili koristiti uslugu bez prijave. Zakon može mjeriti trud kompanije, ali ne može jamčiti da će svaki maloljetnik ostati izvan mreže. Zbog toga su važni pokazatelji stopa odbijenih prijava, broj žalbi, pogreške po metodi i udio djece koja se vraćaju s novim računom.
Tržišni učinak širi se izvan oglašavanja. Dobavljači provjere dobi, digitalnog identiteta i zaštite privatnosti dobivaju novu potražnju, dok društvene mreže snose trošak integracije i gube dio mladih korisnika. Ograničenje može promijeniti i podatke kojima oglašivači mjere publiku. Ako se definicije razlikuju među državama, globalna platforma morat će održavati više dobnih granica i dokaznih postupaka.
Novi Zeland će u parlament uputiti prijedlog zakona koji djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, objavio je premijer Christopher Luxon krajem kolovoza u Wellingtonu. Platforme bi morale poduzeti razumne korake za utvrđivanje dobi, a za nepridržavanje bi mogle platiti do deset posto globalnog prihoda. Prijedlog nije usvojen i još nema potvrđenu parlamentarnu većinu.
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
