U javnom prostoru prisutan je mit da je Hrvatska pri vrhu EU ljestvice po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme s navodnim udjelom takvih ugovora na razini od 20 do 25 posto. Opasno je kad se ovakav mit pojavljuje u strategijama države bez provjere činjenica. Činjenice, a to su podaci Eurostata, pokazuju kako je u 2021. godini udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznosio 11,8 posto u dobnoj grupi od 15 do 64 godina, što je ispod prosjeka EU od 12,1 posto. Na kraju rujna 2022., Hrvatska je neznatno preskočila prosjek EU (14,6 posto prema 13,9 posto), što opet ruši tezu da je Hrvatska europski rekorder po ugovorima na određeno. Nadalje, oba relevantna izvora (Eurostat, HZMO) pokazuju trend smanjenja ovih ugovora od 2016. godine do danas.
Na kraju ostaje upitno je li broj ugovora o radu na određeno vrijeme kvalitativni pokazatelj uspješnosti pojedine ekonomije. Naime, najslabije razvijene članice EU, Bugarska i Rumunjska su među pet država s najmanjim udjelom takvih ugovora, dok puno razvijenije članice kao što su Nizozemska, Francuska, Italija i Švedska imaju veći udio ugovora na određeno od Hrvatske.
S obzirom na službeno proklamirani cilj smanjenja udjela ugovora na određeno za jedan postotni pod do polovice 2026. u odnosu na 2019. (izvor: NPOO-u ) te već ostvareni pad udjela za četiri postotna boda od 2019. do 2021., nije li zapravo već ostvaren puno snažniji kvalitativni pomak u odnosu na plan? Stoga, nije jasno na temelju kojih kriterija, država opravdava nedavne izmjene instituta ugovora o radu na određeno vrijeme u Zakonu o radu koje, između ostalog, uključuju ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.
U raspravi o ugovorima na određeno vrijeme treba u obzir uzeti i specifičnosti domaćeg tržišta:
Prema Gartneru, do 2027. čak 50 posto kritičnih poslovnih aplikacija nalazit će se izvan centraliziranih javnih lokacija u oblaku. Kako se tržišta računalstva u oblaku i infrastruktura podatkovnih centara razvijaju, a zanimanje za migraciju radnih opterećenja raste, mnoga se poduzeća bore s pronalaženjem pravih partnera i rješenja.
Treći kvartal, a i prvih devet mjeseci ove godine za HT su se dogodile neke vrlo značajne stvari. Neki će reći da to možda i nije bitno toliko, međutim svakako će obilježiti nadolazeće razdoblje, a to su ulagnje u frekvencije za narednih 15 godina, ali i pripajanje Iskona koji je do sada bio zasebna firma. Tako HT-u kao zasebna firma ostaje jedino Combis kao jedan od najvećih domaćih IT tvrtki i sistem integratora.
Gartner je istaknuo glavne trendove koji utječu na budućnost podatkovne znanosti i strojnog učenja (DSML). Industrija brzo raste i razvija se kako bi zadovoljila sve veći značaj podataka u umjetnoj inteligenciji, osobito kako se fokus pomiče prema generativnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju.
