Ugovori na određeno najveći u najrazvijenijim EU državama
Depositphotos / Ilustracija
U javnom prostoru prisutan je mit da je Hrvatska pri vrhu EU ljestvice po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme s navodnim udjelom takvih ugovora na razini od 20 do 25 posto. Opasno je kad se ovakav mit pojavljuje u strategijama države bez provjere činjenica. Činjenice, a to su podaci Eurostata, pokazuju kako je u 2021. godini udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznosio 11,8 posto u dobnoj grupi od 15 do 64 godina, što je ispod prosjeka EU od 12,1 posto. Na kraju rujna 2022., Hrvatska je neznatno preskočila prosjek EU (14,6 posto prema 13,9 posto), što opet ruši tezu da je Hrvatska europski rekorder po ugovorima na određeno. Nadalje, oba relevantna izvora (Eurostat, HZMO) pokazuju trend smanjenja ovih ugovora od 2016. godine do danas.
Na kraju ostaje upitno je li broj ugovora o radu na određeno vrijeme kvalitativni pokazatelj uspješnosti pojedine ekonomije. Naime, najslabije razvijene članice EU, Bugarska i Rumunjska su među pet država s najmanjim udjelom takvih ugovora, dok puno razvijenije članice kao što su Nizozemska, Francuska, Italija i Švedska imaju veći udio ugovora na određeno od Hrvatske.
S obzirom na službeno proklamirani cilj smanjenja udjela ugovora na određeno za jedan postotni pod do polovice 2026. u odnosu na 2019. (izvor: NPOO-u ) te već ostvareni pad udjela za četiri postotna boda od 2019. do 2021., nije li zapravo već ostvaren puno snažniji kvalitativni pomak u odnosu na plan? Stoga, nije jasno na temelju kojih kriterija, država opravdava nedavne izmjene instituta ugovora o radu na određeno vrijeme u Zakonu o radu koje, između ostalog, uključuju ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.
U raspravi o ugovorima na određeno vrijeme treba u obzir uzeti i specifičnosti domaćeg tržišta:
Zbog sezonalnosti hrvatske ekonomije, visokog udjela turizma (19 posto BDP-a) i trgovine (24 posto BDV-a) te potrebe za obavljanjem poslova privremene naravi, u sezoni broj ugovora na određeno poraste za 18 posto;
Dio poduzeća, u pravilu manji poslodavci suočeni s brojnim administrativnim opterećenjima, kasne s unošenjem izmjena u obrascima za prijavu radnih odnosa prilikom prijelaza ugovori o radu s određeno na neodređeno vrijeme, na što ukazuje HZMO;
Povećani priljev stranih radnika s dozvolama za boravak i rad na godinu dana povećava praksu sklapanja ugovora na određeno.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
