U javnom prostoru prisutan je mit da je Hrvatska pri vrhu EU ljestvice po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme s navodnim udjelom takvih ugovora na razini od 20 do 25 posto. Opasno je kad se ovakav mit pojavljuje u strategijama države bez provjere činjenica. Činjenice, a to su podaci Eurostata, pokazuju kako je u 2021. godini udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznosio 11,8 posto u dobnoj grupi od 15 do 64 godina, što je ispod prosjeka EU od 12,1 posto. Na kraju rujna 2022., Hrvatska je neznatno preskočila prosjek EU (14,6 posto prema 13,9 posto), što opet ruši tezu da je Hrvatska europski rekorder po ugovorima na određeno. Nadalje, oba relevantna izvora (Eurostat, HZMO) pokazuju trend smanjenja ovih ugovora od 2016. godine do danas.
Na kraju ostaje upitno je li broj ugovora o radu na određeno vrijeme kvalitativni pokazatelj uspješnosti pojedine ekonomije. Naime, najslabije razvijene članice EU, Bugarska i Rumunjska su među pet država s najmanjim udjelom takvih ugovora, dok puno razvijenije članice kao što su Nizozemska, Francuska, Italija i Švedska imaju veći udio ugovora na određeno od Hrvatske.
S obzirom na službeno proklamirani cilj smanjenja udjela ugovora na određeno za jedan postotni pod do polovice 2026. u odnosu na 2019. (izvor: NPOO-u ) te već ostvareni pad udjela za četiri postotna boda od 2019. do 2021., nije li zapravo već ostvaren puno snažniji kvalitativni pomak u odnosu na plan? Stoga, nije jasno na temelju kojih kriterija, država opravdava nedavne izmjene instituta ugovora o radu na određeno vrijeme u Zakonu o radu koje, između ostalog, uključuju ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.
U raspravi o ugovorima na određeno vrijeme treba u obzir uzeti i specifičnosti domaćeg tržišta:
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
Zamislite sastanak koji se ovih mjeseci ponavlja u sve više hrvatskih tvrtki. Marketinški tim srednje velike tvrtke predstavlja upravi novu kampanju. Video traje devedeset sekundi. U njemu se predsjednik uprave obraća kupcima na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izgovor je besprijekoran, pokreti usana usklađeni, ton uvjerljiv. Uprava je oduševljena. Snimanje je trajalo dvadesetak minuta, a prijevod i sinkronizacija stajali su gotovo ništa. Predsjednik uprave, dakako, ne govori talijanski. Njegov glas i pokrete usana generirao je AI alat.
Nerevidirani konsolidirani rezultati Hrvatskog Telekoma za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju nastavak umjerenog rasta prihoda, uz nešto brži rast prilagođene operativne dobiti i dvoznamenkasto povećanje neto dobiti. Istodobno je ubrzan investicijski ciklus, dok se na novčanom toku vidi veći pritisak zaliha, potraživanja, dinamike plaćanja dobavljačima i ulaganja.
