Koja je najnaprednija exYu zemlja?

Koja je najnaprednija exYu zemlja?

Foto: Dražen Tomić

Kad bi pitali bilo kojeg Hrvata, koja je exYu zemlja danas najnaprednija, vjerujem da bi svi ponosito na prvom mjestu istaknuli vlastitu domovinu. Dijelom iz patriotizma, a dijelom iz – neznanja.  Stvari naime, baš i ne stoje onako kako si to većina nas ponosno misli...

Prije desetak godina BiH uvodi obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Informatika je naravno obavezni predmet. Doduše samo u šestom i sedmom razredu sa po dva sata tjedno što i ne bi bilo značajno kad ne bi postojala i jasna orijentacija  na maksimalnu primjenu informatike u baš svakom predmetu jer kako to naši susjedi smatraju – informatika ne postoji sebe same radi. Ona je dio svakog predmeta. Osim toga, svako dijete u BiH obavezno će u osnovnoj školi učiti najmanje dva strana jezika.

Kosovo također ima osnovno obrazovanje u trajanju od 9 godina a informatika je obavezan predmet od 6. do 8. razreda kada se u tamošnjim školama sluša i zanimljiv predmet o poduzetništvu i ekonomiji.

U biti, od exYu zemalja, jedino Hrvatska i Srbija još imaju osmogodišnje obavezno obrazovanje. Srbija doduše nema obaveznu informatiku ali zato ima zanimljivu ponudu izbornih predmeta poput npr «Od igračke do računara» koji je u ponudi od 1. razreda.

U Crnoj gori, informatika je obavezna samo u 6. razredu ali zato postoji cijeli niz zanimljivih izbornih predmeta iz ovog područja poput primjerice: Uvod u programiranje, Obrada slike i sl.

Da ne ispadne da smo jedini koji spavaju na lovorikama, pored Hrvatske, Slovenija je jedina exYu zemlja koja svoje osnovnoškolce ne maltretira obaveznim pohađanjem mučnih satova informatike.

Svi su ovi podaci lijepo sažeti u usporednoj analizi koju je prije dvije godine napravila Vlada Crne gore svjesna važnosti temeljnog obrazovanja za budućnost svoje zemlje.

Duboko vjerujem da se i u Hrvatskoj svim silama radi na unaprjeđivanju obrazovnog programa, no istovremeno se ponovo pitam - koja je ono exYu najnaprednija zemlja?

Još iz kategorije

Internet of things - uvod u NB-IoT

Internet of things - uvod u NB-IoT

22.10.2020. komentiraj

Danas, više nego ikad prije, postoji potreba za brzim i sigurnim prijenosom podataka. Sve je više elektroničkih uređaja i virtualnih sustava međusobno povezano te se konstantno razvijaju nove mogućnosti njihove međusobne interakcije. Nadzor proizvodnih postrojenja, logistika, industrijska automatizacija i razvoj ‘’smart city’’ infrastrukture samo su neka od područja u kojima je brz i pouzdan prijenos podataka od presudne važnosti. Stoga ne čudi da je ‘’internet stvari’’ (engl. Internet of things) već dugi niz godina dio AMR sustava diljem svijeta. Industrija ‘’zahtijeva’’ točne i pravovremene podatke o potrošnji, manje potrebne infrastrukture i što niže troškove održavanja.

Kako izbor oblaka prilagoditi poslovanju

Kako izbor oblaka prilagoditi poslovanju

21.10.2020. komentiraj

Razmišljanje o prebacivanju informacijskih sustava u cloud kod većine korisnika i dalje stvara nedoumice. Kolokacija, privatni oblak, javni oblak, hibridno okruženje modeli su koji stoje na raspolaganju korisnicima. Svaki od navedenih modela za korisnike ima određenih prednosti.

KOMENTAR: Rezultati pod utjecajem krize, ali i cijelo tržište

KOMENTAR: Rezultati pod utjecajem krize, ali i cijelo tržište

20.10.2020. komentiraj

Bilo je za očekivati da će rezultati biti pod utjecajem krize, treći kvartal je pokazao prvo pravo stanje zbog tog virusa. A četvrti kvartal mogao biti i gori. I dok čekamo rezultate Hrvatskog Telekoma, jer Tele2 nećemo vidjeti do godišnjih rezultata, jasno je da se A1 Hrvatska našao na udaru krize. Neki će reći puno, neki će reći malo, a realno očekivan pad prihoda i dobiti i na kvartalnoj i devetomjesečnoj razini.