Kako lajk pretvoriti u glas na lokalnim izborima?

Kako lajk pretvoriti u glas na lokalnim izborima?

Dobar naslov a? Pa da odmah odgovorim –skoro pa nikako na ovim lokalnim izborima:-( Nema automatizma. Kampanja na društvenim mrežama ne razlikuje se puno od stvarne kampanje, dapače mora se voditi po istim pravilima kao i velike kampanje.

Prije svega vodite brigu da imate na raspolaganju tri komponente koje se lako daju potrošiti - vrijeme, ljude i novac. Zato ih je bitno pametno rasporediti. Potom morate definirati cilj koji želite postići i samo razraditi strategiju i taktiku i to je to. Jednostavno i tako trivijalno zar ne?

Možda vam na prvu zvuči sve tako jednostavno i samo po sebi razumljivo, pa da pretočimo to u stvarnost. Kandidat ste na lokalnim izborima i želite koristiti društvene mreže. Koji vam je cilj? Upoznavanje javnosti s vašim likom i djelom? Obavještavanje o kandidaturi i programu? Uzmimo recimo Vladimira Ferdeljija, stalno trećeg u istraživanjima za Zagreb. On je treba i jedno i drugo. OK cilj smo definirali? Kako ćemo to napraviti – društvene mreže u ovom slučaju mogu biti samo jedan od kanala i to ne najjači iako je najveći broj Zagrepčana on line i na Facebooku i LinkedInu.

Društvene mreže moraju biti ukomponirane i pojačavati sve ostale marketinške napore, poput vanjskih plakata. Dapače mogu biti jako efikasne u trenutku kada prije kampanje imate samo vanjske plakate i društvene mreže jer su svi drugi kanali, osim klasičnog PR-a zabranjeni do početka izborne kampanje 5. svibnja.

E tu sad u igru ulaze tri komponente koje morate pametno rasporediti. Mjesecima prije kampanje imate puno vremena dići blog, fan page, osobni profil i sve to lagano širiti među onima koji vas podržavaju i organski rasti. No politika nije sexy kao druge stvari da se dijele, dapače u ovom slučaju ne bi pomoglo niti da iscuri viralni video g. Ferdeljija. E tu nastupa novac – Facebook, pa i LinkedIn omogućavaju vrlo povoljno oglašavanje – vaša se poruka 1000 potencijalnih glasača može pojaviti za nepunih 6 lipa ako to radite na vrijeme. Ako to radite tek danas 1 lajk vas košta 6 kn jer svi ribaju lajkove ovih dana i Ostojić i Bandić i Mađerić ako pričamo o Zagrebu. A taj lajk nije nužno i siguran glas. Čak niti ako ste Kerum – koji je u dan dva nakon što je podigao fan page imao par tisuća fanova – bez ikakve reklame. Ali Kerum je Kerum...

Nemojte zaboraviti da društvene mreže prije svega služe za zabavu većini, a politika općenito nije zabava, prije da vam ide na živce – tako i da oglasi koje nudite moraju biti pametno osmišljeni da zainteresiraju vaše potencijalne birače. U njima mora biti nešto za njih, jer ih to jedino zanima – što će se njima promijeniti ako vas podrže ili čak glasaju. I to mora biti napisano u duhu publike kojoj se obraćate.

Mišljenja sam recimo da bi Ferdeljijeva kampanja na LinkedInu možda bila pravi uspjeh jer se tamo nalaze zaposleni intelektualci na koje on cilja svojim ozbiljnim programom. Sve to zahtjeva više od nekog člana obitelji da vam bude community manager. Zahtjeva profesionalni pristup što se veličina izborne jedinice povećava i kakav takav budžet – cca 20.000 na društvenim mrežama može napraviti za vas puno više nego 100.000 dano u vanjsko oglašavanje, čak i više. I tu su društvene mreže zakon.

Ali kako taj lajk pretočiti u novi glas – ako s njim ništa ne napravite skoro nikako – ionako su prvi lajkeri vaša obitelj i ekipa s kojom radite – oni ionako uglavnom glasaju za vas (uglavnom vidio sam listi koje nisu dobile glasova koliko je bilo kandidata na listama). Takav like možete pokušati ubaciti u postojeće baze, ostvariti kontakt, provjeriti koja je razina angažiranosti – možda možete dobiti novog volontera- ali to je pipav posao koji traži puno vremena.

Američke modele kampanje još kod nas nitko nije probio, ali vjerujem da će s organiziranjem naroda i to doći na red. Prvo dobijete donaciju on line i sve podatke o onome koji vam je dao 10 kn – to je ipak puno veći napor nego stisnuti jedan like. Automatizmom ulaze u baze koje potom pričaju na osobnoj razini sa svakim od donatora, pozivaju ih da volontiraju i de facto imate svoj kanal za komuniciranje s milijunima birača kao što je imao i Obama. No kandidati prije njega su radili slične stvari pa se o njima toliko ne priča – zato što je Obama to ugradio u svoju strategiju i razvio do savršenstva.

I za kraj – tko dobro radi on line kampanju za ove lokalne izbore – Rajko Ostojić ima savršene fotografije, Mirko Duspara je dobio vlastiti medij, a Valter Flego ima najbolju oglasnu kampanju koja već traje mjesecima. Rado ću na ovim istim stranima prokomentirati stranice koje nam ostavite u komentarima.

 

 

* O autoru: Krešimir Macan ugledan je hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove društvene medije, koji danas uspješno vodi vlastitu savjetničku tvrtku Manjgura koja je osnovana još davne 1997. kao jedna od prvih hrvatskih agencija specijaliziranih za odnose s javnošću. Radio je za Vladu RH, bio je savjetnik Predsjednik RH, direktor korporativnih komunikacija HRT-a.

Još iz kategorije

Kako teorija boja utječe na vaše kupce

Kako teorija boja utječe na vaše kupce

06.04.2021.

Boje su u nama... Mnogi neće znati taj detalj, ali u marketinškom smislu boje su izrazito bitan faktor u trenucima kad potencijalni korisnik, mušterija ili kupac stvaraju dojam o brendu. Potrebno je 90 sekundi za to u prosjeku i boje su ono što ostavlja najsnažniji utisak.

Hitno se traže: zašto kompanije trebaju više buntovnika

Hitno se traže: zašto kompanije trebaju više buntovnika

05.04.2021.

Kompanije diljem svijeta moraju se kontinuirano prilagođavati u sve kraćim vremenskim intervalima. Kako bi se moglo upravljati ovom transformacijom koja može stvoriti ili uništiti kompaniju potrebna je hrabrost, otvorenost i više od svega radikalne ideje buntovnika koji prkose konvencijama i normama kako bi omogućili pravu inovaciju.

Sigurnost podatkovnih centara

Sigurnost podatkovnih centara

01.04.2021.

Računarstvo u oblaku ili popularnije nazvan Cloud i tehnologija uistinu su revolucionirali način na koji prikupljamo, obrađujemo i pohranjujemo podatke. Organizacije sve više premještaju cijelu svoju infrastrukturu u oblak, pohranjujući svoje podatke u sigurne, šifrirane podatkovne centre. To ne znači da sigurnost podataka više nije problem. Budući da podatkovni centri sadrže osjetljiv i vrijedan sadržaj, moraju biti čvrsto zaštićeni, fizički i virtualno.