Za ovo bi čovjek rekao - lijepo uređen vrt:
No pažljivijem i iskusnom promatraču neće promaći ovaj detalj:
Što je to? To je izdanak bambusa izrastao iz „rizoma“, masivnih korijena koji se šire. Ako nemate sreće, uništit će Vam svojom agresivnošću cijeli vrt. Ispod trave se stvara cijela mreža bambusovog korijenja i širi se nezaustavljivo desecima metara dalje od posađenog bambusovog grma!
Je li se to moglo spriječit? Ako se nije, što sada učiniti? Prva ideja je odgovore na ta pitanja potražiti na Internetu općenitom pretragom na Google: „problem s bambusom“. Razočaranje, dobivate nešto o korištenju bambusovih štapova u radioamaterstvu! J
Ako se traži po riječima, dobije se nekoliko milijuna hitova, uz malo sreće se može naći i nešto ovako korisno (?):
„Rizomsku branu je najbolje raditi od polietilenske folije (crne), visoke 60-tak cm i debele 1,5 mm debela. Iskopaj jamu dubine 60 cm, prekrij jamu folijom tako da iz jame viri do 5cm folije, jer korijenje može prijeći preko folije. Mjesta preklapanja folije treba dobro zatvoriti jer korijenje pronađe najmanju rupicu. Zatrpaj jamu i dobro zbij zemlju.
Ako sve dobro napraviš, nema problema oko širenja.“
Također smo potražili u specijaliziranim vrtlarskim portalima. Ako pogledamo na https://www.mojvrt.eu/?s=bambus , ne nalazimo ništa o našem problemu:
Dakle, specijalizirani portal o vrtu niti ne spominje temeljni problem koji prouzrokuje bambus, „Samo ga posadite!“.
Sve ovo je bio samo praktičan primjer kako u današnje vrijeme prikupljati znanje o bilo kojoj temi. A možda je najvažnija tema „znati kako prikupiti znanje“! Inačica toga je sramežljivo najavljena u „Školi za život“ tj. započetoj eksperimentalnoj nastavi: „Podučiti kako učiti“, to je veliki korak naprijed za obrazovni sustav!
Takav pristup bi trebao naglasiti da je jedna od temeljnih vrijednosti u društvu cijeniti znanje, pa onda vještinu koja se stječe iskustvom i vježbom. Do toga se dolazi obrazovnim sustavom, ali i pojedinačnim naporom. U jednoj od narednih kolumni ćemo obraditi poruke koje su dali trojica velikih ljudi u zajedničkom videu „Tko ne uči cijeli život 5 sati tjedno, taj je neodgovoran!“.
Ovdje se bavimo metodom, zapravo alatom koji to omogućuje. www.quora.com je platforma za postavljanje pitanja iz raznih disciplina i daje odgovore kad se prijavite kao stručnjak za neko područje. Koja područja pokriva Quora? Tisuće njih, top 10 najviše praćenih područja ili tema („topics“) su, uz broj pratitelja (u milijunima):
- Technology - 43.8
- Science - 40.3
- Movies - 38.5
- Music - 37.6
- Health - 34.9
- Food - 33.6
- Books - 31.6
- Visiting and Travel - 28
- Business - 26.5
- Psychology - 24
Odabrane teme se mogu vidjeti ako zadate neko pitanje i odabirete temu među tisućama postojećih. U našem primjeru s početka članka, zanima nas kako riješiti problem bambusa:
Nije baš neki izbor koji pogađa naš problem, no Quora zapravo automatski nudi područja na osnovi sadržaja pitanja:
Bilo kakvo pitanje formulirate, Quora će Vam prvo ponuditi na izbor slična već ranije postavljena pitanja i broj odgovora na svako od njih. Ovdje vidimo da je doslovce isto pitanje već postavljeno i dobiveno je sedam odgovora. No ako ih pogledate i odgovori Vam se ne sviđaju, možete izabrati od ponuđenih srodnih pitanja koje Vam Quora opet automatski nudi:
Ovdje smo već uz pomoć Quore naučili stručni izraz za invazivni bambus na engleskom: „running bamboo“. Između pet odgovora na ovo pitanje, možemo izabrati najvjerodostojnije. Svakako je to onaj odgovor koji je dan iz vlastitog iskustva. Još ako se odgovaratelj potrudi ilustrirati svoj uspjeh, vidi OVDJE:
Dakle, Quora omogućuje postavljanje pitanja, među milijunima već odgovorenih pronalazi slična i omogućuje da odgovor dobijete isti čas.
JESTE LI ZNALI da je u Quori objavljivanje vlastitog pitanja više izuzetak nego praksa? Naime, ako s ponuđenim pitanjima i njihovim odgovorima niste zadovoljni, tek onda možete svoje pitanje i objaviti. Nakon toga Vam Quora nudi odabir teme i konkretne osobe koje se smatraju ekspertima u temi/području.
Možete odabrati do 25 osoba kojima će pitanje biti „aktivno postavljeno“ (= dobit će feed u obliku e-maila da im je stigao zahtjev za odgovor na pitanje).
Dakle, Quora se može smatrati nekom vrstom mreže socijalnih medija (zbog interakcije među sudionicima), te crowdsourcing platformom (zbog pribavljanja znanja „iz mnoštva“). Sadrži elemente „gamifikacije“ budući da se sudionici boduju brojem odgovora koje su dali, a pitatelji ocjenjuju kvalitetu odgovora posebnom vrstom lajkanja - „upvote“ i „downvote“. Osim što onima koji su se dokazali kvalitetnim feedback-om takva „legitimacija“ predstavlja poslovnu priliku, gamifikacija cijeli proces čini atraktivnijim svim sudionicima. Tome treba dodati komentare na odgovore, kao i reakcije na komentare.
Tu se opet možemo vratiti na edukaciju odnosno natrag u školu. Gamifikacija u edukaciji, dakle učenje kroz igru, je poznata metoda koja „školu-bauk“ pretvara u školu u koju se ide s veseljem. O nekim konkretnim primjerima postizanja većeg angažmana učenika više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
