INOVACIJA … registar Hrvata izvan Hrvatske

INOVACIJA … registar Hrvata izvan Hrvatske

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnoj smo kolumni vidjeli dva suprotna obrasca ponašanja u državnoj upravi:

  • Razna ministarstva i državni uredi koji eklatantno krše jedan važan zakon – Zakon o općem upravnom postupku (ZUP), Članak 47/2 – po kojoj odredbi je službena dužnost u javnopravnom tijelu pribaviti podatke o činjenicama upravnog postupka, a ne ih tražiti od stranaka (građana i gospodarskih subjekata) i
  • Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji u www.registarhrvataizvanhrvatske.hr djelatno implementira svoju obvezu iz Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Članak 13: „vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske“

Pri tome trebamo napomenuti da se i ovdje pojavljuje  moment odnosa prema inovaciji. Već smo više puta spomenuli silnu „inventivnost“ državnih službi u odbijanju inovativnih ideja koje im predlažu građani:

  • „Nije predviđeno zakonom!“
  • „Nemamo za to novaca, vremena, ljudi,…!“
  • „Imamo već jedan takav projekt!“
  • „Nije predviđeno planom aktivnosti!“
  • „Javit ćemo se!“

… ili jednostavno nastupi „administrativna šutnja“.

Suprotno ovom ponašanju koje je „neprijateljsko“ prema inovaciji i korisnicima spomenuti Državni ured je prihvatio inicijativu  za uspostavu „Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske“ kao i financiranje razvoja pilota koji je trenutno u funkciji:

Po svojoj funkcionalnosti, Registar je zamišljen kao mreža socijalnih medija preko koje hrvatski subjekti izvan RH (fizičke i pravne osobe) mogu međusobno razmjenjivati informacije o svojem statusu i interesima. Pri tome hrvatske institucije mogu dobiti uvid statusu Hrvata izvan RH. Dobivaju se podaci o o njihovom rasporedu na zemljovidu, dobnoj i obrazovnoj strukturi, generacijskoj poziciji, poslovima, kulturnim i drugim osobnim interesima.

Funkcionalnosti Registra su više-manje standardne:

  • Registracija e-mailom ili preko profila društvenih mreža
  • Upis i održavanje profila, odnosno zapisa fizičke i/ili pravne osobe:
    • Opći i kontaktni podaci
    • Područje djelovanja (poslovno i u udrugama)
    • Interesi (poslovni, kulturni, itd.)
    • Pretraživanje (jednostavno i složeno)
    • Komuniciranje s administratorima Registra
    • Help i FAQ funkcije

Prilikom koncipiranja Registra  velika  je pažnja posvećena  značajnom riziku od zloupotrebe dobivenih podataka( stvarnom i psihološkom),putem zaštite osobnih podataka.. Iz povijesnih razloga hrvatska dijaspora ima naslijeđeni zazor od masovnog prikupljanja osobnih podataka. S druge strane Registar je trebao osigurati umrežavanje Hrvata, pa je primijenjeno rješenje koje omogućuje povezivanje, a čuva privatnost. Zbog toga sve registrirane fizičke osobe imaju mogućnost javno se prikazivati s „nadimkom“ koji uopće ne mora biti povezan s pravim identitetom. Također se javno ne prikazuje niti adresa elektroničke pošte.

Ukoliko se iz pretrage zapisa u Registru pronađe zanimljiva osoba, svaki korisnik može joj uputiti poruku preko sustava obavješćivanja unutar Registra. O tome primatelj dobiva obavijest iz Registra na svoju e-mail adresu (koja je tajna za pošiljatelja). Primatelj može na isti način odgovoriti na poruku, također bez znanja o pravom identitetu sugovornika. Naravno, ako korisnici koji tako komuniciraju žele otkriti svoj identitet, mogu sami u tekstu poruke preko registra poslati prave kontakt podatke sugovorniku.

­JESTE LI ZNALI da  druge zemlje, pa čak niti one s vrlo snažnom dijasporom, nemaju takav registar kakav sada ima Republika Hrvatska. U okviru pripreme za uspostavu Registra proučavani su primjeri u svijetu koristeći čak i službeni upit nekim državama. Od nekih nisu dobiveni odgovori (?) ali ni dobiveni odgovori kao i oni  javno dostupni

nisu baš bili od neke koristi:

  • Slovenija: ima registar samo znanstvenika u svijetu
  • Poljska: primaju skenirane dokumente iz papirnatog obrasca
  • Finska: javili kako stara dBase (!?) aplikacija više nije aktivna, nova se priprema
  • Irska: imaju članove portala https://global.irish/

Mreža za Irce u svijetu (procjene od čak 80 milijuna ljudi irskoga podrijetla!) se uglavnom orijentira na investiranje u Irskoj. Irska ima „državnog ministra“ za dijasporu. Osim poslovnih aktivnosti koje su privukle stotine milijardi dolara investicija na tlu Irske, irske vlasti su vrlo aktivne i na području edukacije. Tako na primjer Department of Foreign Affaires u svojem Irish Abroad Unit ima razvijenu „Irish Educated, Globally Connected: an international education strategy for Ireland, 2016-2020“.

U Registru hrvatskih subjekata izvan RH je također jedno od značajnih dijelova upitnika/profila korisnika posvećeno edukaciji. Osim razine educiranosti i struke, korisnici Registra mogu upisati koji su njihovi budući obrazovni interesi:

BPMN shema poslovnog procesa Registra je:

Koje su ključne brojke, rezultati i korisnička iskustva u radu Registra, bit će prikazano u  ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.

Radio gaga … is all we hear

Radio gaga … is all we hear

04.03.2019. komentiraj

Charles Lindbergh, propali student tehničkog fakulteta, radio je kod nekog vlasnika nekog dvokrilca, fizičke poslove i poslove održavanja, a ne bi li ga ovaj učio letjeti. Bilo je tu i cirkuskih točaka stajanja na gornjim krilima aviona u letu, pri čemu Lindbergh nikako nije bio taj koji je zrakoplovom upravljao. Školovanje je išlo slabije nego šljaka, uglavnom zbog škrtosti gazde, tako da je mali od palube odradio tek nekoliko sati leta u nekoliko mjeseci. Kad je došao dan da bi mali trebao probati solo, gazda mu je samo stisnuo ruku i rekao „čestitam, pilot si“.