Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016) taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim praktički uopće ne spominju.
Ako se ne zaustavimo negdje u sredini „hranidbenog lanca“ regulative i krenemo uzvodno, „vrijednosti“ se općenito spominju u Zakonu o odgoju i obrazovanju, pa je primjereno da se u ONK-u razrađuju njihove podrobnosti. U Zakonu o odgoju i obrazovanju pored vrijednosti se izrijekom spominju još i sljedeći elementi koji trebaju biti definirani „Nacionalnim kurikulumom“:
- načela,
- općeobrazovni ciljevi
- ciljevi poučavanja,
- koncepcija učenja i poučavanja,
- pristupi poučavanju,
- obrazovni ciljevi po obrazovnim područjima i predmetima,
Postoji više „Nacionalnih kurikuluma“, svaki segment obrazovanja po jedan:
Elementi predviđeni Zakonom su sustavno obrađeni u šest Nacionalnih kurikuluma što pokazuje da se na toj razini (između Zakona i nacionalnih kurikuluma) osigurala usklađenost. Nažalost, sadržajno se to nije postiglo za „vrijednosti“ između NOK-a i „podređenih“ dokumenata, o čemu više u sljedećoj kolumni.
Na „najvišu stepenicu“ tj. usklađenost s Ustavom RH u temeljnim postavkama regulative - u pogledu njihovih definicija „vrijednosti“ se penjemo u okviru „Jeste li znali?“. Polazimo od toga, da se svi propisi u državi, a kurikuli su propisi, trebaju pridržavati „nadređenih“, a „vrhovni“ je svakako Ustav RH. Pri tome ne treba tražiti daleko, sam Ustav je jasan:
„Članak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.“
Ako ovdje imamo hijerarhiju:
- Ustav
- Zakon o odgoju i obrazovanju
, onda je samo po sebi jasno, da se u Zakonu i podređenim propisima ne smije propisati ništa što nije u skladu s Ustavom. Može se proširiti, učiniti podrobnijim, ali odredbe u propisima imaju biti prešutno ili izrijekom usuglašene s ustavnima ili se trebaju kretati u okvirima Ustava. Nažalost s Nacionalnim kurikulima tome nije tako!
JESTE LI ZNALI kako je osam (8) „vrijednosti“gdje povezano s 11 „vrednota“ definiranih Ustavom RH?
U ONK-u imamo proširenu definiciju vrijednosti iz Strategije obrazovanja:
- znanje,
- integritet,
- identitet,
- poštovanje,
- odgovornost,
- solidarnost,
- zdravlje,
- poduzetnost.
U Ustavu RH, Članak 3 imamo sljedeći popis „vrednota“
- sloboda
- jednakost
- nacionalna ravnopravnost
- ravnopravnost spolova
- mirotvorstvo
- socijalna pravda
- poštivanje prava čovjeka
- nepovredivost vlasništva
- očuvanje prirode i čovjekova okoliša
- vladavina prava
- demokratski višestranački sustav
Slijedi da u vrhovnom zakonu RH imamo definirano 11 „ustavnih vrednota“, a djecu i mlade bismo u javnim školama trebali podučavati u smjeru nekih gotovo posve drugačijih „vrijednosti“. Budući da smo semantičko razlikovanje „vrijednosti“ i „vrednota“ pojasnili u prethodnoj kolumni i po čemu se u ovom kontekstu radi o istoznačnicama.
Kakvu nam onda poruku šalju naši zakonodavci koji se u „podređenom“ dokumentu ne drže Ustava? Zar djecu i mlade u javnim školama treba podučavati nekim drugim „vrijednostima“ od onih koji su definirani Ustavom? Zašto tome treba biti tako? Opasno raspravljati o vrijednostima, neke prihvaćati, a neke osporavati budući da time dolazimo na područje svjetonazora., Ipak uzmimo dva primjeran:
PRIMJER 1: jednakost i ravnopravnost! Te dvije vrlo slične ustavne „vrednote“ se među „vrijednostima“ u obrazovanju uopće ne spominju!?
PRIMJER 2: Vrlo je čudno također da se u ONK-u ne spominju pravo i pravda: socijalna pravda, te poštivanje prava čovjeka i vladavina prava! Kako ćemo odgojiti dijete i obrazovati mladog čovjeka ako mu ne usadimo te vrednote kod kuće i u školi?
Kao i obično pozitivan primjer možemo uzeti od Australije. Konkretno pitanje je gdje bi se u našim kurikulima „usidrila“ poduka po ovoj njihovoj shemi budući da „vladavina prava“ („Rule of Law“) uopće nije „vrijednost“ istaknuta u u ONK-u:
Iz navedenog slijedi da bi Ministarstvo trebalo revidirati kurikularne dokumente na način da ih se uskladi međusobno, ali i s temeljnim zakonom države - Ustavom RH, osobito u dijelu u kojem je Ustav neposredno primjenjiv, a „vrednote“ su to u svakom slučaju. Tu priča o usklađivanju ne završava, jer smo vidjeli kako u usklađivanje treba uključiti i nacionalne kurikule po segmentima obrazovanja: rani, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički, vidi OVDJE.
Iako je u NOK-u lijepo (i) grafički prikazano da su mu ti kurikuli „podređeni“, opet u glavnoj sadržajnoj odrednici kurikula - „vrijednostima“ - vlada velika neusklađenost. Naravno, razlike su opravdane, ako se radi o dodavanju nekih specifičnih „vrijednosti“, na primjer za strukovne ili umjetničke škole. Ipak zanemarivanje općih „vrijednosti“ govori o potrebi usklađenja tih dokumenata u cilju povećanja kvalitete kao i dobivanja na vjerodostojnosti cijele kurikularne reforme. Više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
