INOVACIJA … Okvir Nacionalnoga Kurikuluma i Ustav RH

INOVACIJA … Okvir Nacionalnoga Kurikuluma i Ustav RH

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu  Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016)  taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim  praktički uopće ne spominju.

Ako se ne zaustavimo negdje u sredini „hranidbenog lanca“ regulative i krenemo uzvodno,  „vrijednosti“ se općenito spominju u Zakonu o odgoju i obrazovanju, pa je  primjereno da se u ONK-u razrađuju njihove podrobnosti. U Zakonu o odgoju i obrazovanju pored vrijednosti se izrijekom spominju još i sljedeći elementi koji trebaju biti definirani „Nacionalnim kurikulumom“:

  • načela,
  • općeobrazovni ciljevi
  • ciljevi poučavanja,
  • koncepcija učenja i poučavanja,
  • pristupi poučavanju,
  • obrazovni ciljevi po obrazovnim područjima i predmetima,

Postoji više „Nacionalnih kurikuluma“, svaki segment obrazovanja po jedan:

Elementi predviđeni Zakonom su sustavno obrađeni u šest Nacionalnih kurikuluma što pokazuje da se na toj razini (između Zakona i nacionalnih kurikuluma) osigurala usklađenost. Nažalost, sadržajno se to nije postiglo za „vrijednosti“ između NOK-a i „podređenih“ dokumenata, o čemu više u sljedećoj kolumni.

Na „najvišu stepenicu“ tj. usklađenost s Ustavom RH u temeljnim postavkama regulative – u pogledu njihovih definicija „vrijednosti“ se penjemo u okviru „Jeste li znali?“. Polazimo od toga, da se svi propisi u državi, a kurikuli su propisi, trebaju pridržavati „nadređenih“, a „vrhovni“ je svakako Ustav RH. Pri tome ne treba tražiti daleko, sam Ustav je jasan:

„Članak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.“

Ako ovdje imamo hijerarhiju:

  • Ustav
    • Zakon o odgoju i obrazovanju
      • Nacionalni kurikuli

, onda je samo po sebi jasno, da se u Zakonu i podređenim propisima ne smije propisati ništa što nije u skladu s Ustavom. Može se proširiti, učiniti podrobnijim, ali odredbe u propisima imaju biti prešutno ili izrijekom usuglašene s ustavnima ili se trebaju kretati u okvirima Ustava. Nažalost s Nacionalnim kurikulima tome nije tako!

­JESTE LI ZNALI kako je osam (8) „vrijednosti“gdje povezano s 11 „vrednota“ definiranih Ustavom RH?

U ONK-u imamo proširenu definiciju vrijednosti iz Strategije obrazovanja:

 

  1. znanje,
  2. integritet,
  3. identitet,
  4. poštovanje,
  5. odgovornost,
  6. solidarnost,
  7. zdravlje,
  8. poduzetnost.

U Ustavu RH, Članak 3 imamo sljedeći popis „vrednota“

  1. sloboda
  2. jednakost
  3. nacionalna ravnopravnost
  4. ravnopravnost spolova
  5. mirotvorstvo
  6. socijalna pravda
  7. poštivanje prava čovjeka
  8. nepovredivost vlasništva
  9. očuvanje prirode i čovjekova okoliša
  10. vladavina prava
  11. demokratski višestranački sustav

Slijedi da u vrhovnom zakonu RH imamo definirano 11 „ustavnih vrednota“, a djecu i mlade bismo u javnim školama trebali podučavati u smjeru nekih gotovo posve drugačijih „vrijednosti“. Budući da smo semantičko razlikovanje „vrijednosti“ i „vrednota“ pojasnili u prethodnoj kolumni i po čemu  se u ovom kontekstu radi o istoznačnicama.

Kakvu nam onda poruku šalju naši zakonodavci koji se u „podređenom“ dokumentu ne drže Ustava? Zar djecu i mlade u javnim školama treba podučavati nekim drugim „vrijednostima“ od onih koji su definirani Ustavom? Zašto tome treba biti tako?  Opasno raspravljati o vrijednostima, neke prihvaćati, a neke osporavati budući da time dolazimo na područje svjetonazora., Ipak uzmimo dva primjeran:

PRIMJER 1:  jednakost i ravnopravnost! Te dvije vrlo slične ustavne „vrednote“ se među „vrijednostima“ u obrazovanju uopće ne spominju!?

PRIMJER 2: Vrlo je čudno također da se u ONK-u ne spominju pravo i pravda: socijalna pravda, te poštivanje prava čovjeka i vladavina prava! Kako ćemo odgojiti dijete i obrazovati mladog čovjeka ako mu ne usadimo te vrednote kod kuće i u školi?

Kao i obično  pozitivan primjer možemo uzeti od Australije. Konkretno pitanje je gdje bi se u našim kurikulima „usidrila“ poduka po ovoj njihovoj shemi budući da  „vladavina prava“ („Rule of Law“) uopće nije „vrijednost“ istaknuta u  u ONK-u:

Iz navedenog slijedi da bi Ministarstvo  trebalo revidirati kurikularne dokumente na način da ih se uskladi međusobno, ali i s temeljnim zakonom države – Ustavom RH, osobito u dijelu u kojem je Ustav neposredno primjenjiv, a „vrednote“ su to u svakom slučaju.  Tu priča o usklađivanju ne završava, jer smo vidjeli kako u usklađivanje treba uključiti i nacionalne kurikule po segmentima obrazovanja: rani, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički, vidi OVDJE.

Iako je u NOK-u lijepo (i) grafički prikazano da su mu ti kurikuli „podređeni“, opet u glavnoj sadržajnoj odrednici kurikula – „vrijednostima“ – vlada velika neusklađenost. Naravno, razlike su opravdane, ako se radi o dodavanju nekih specifičnih „vrijednosti“, na primjer za strukovne ili umjetničke škole. Ipak zanemarivanje općih „vrijednosti“ govori o potrebi usklađenja tih dokumenata u cilju povećanja kvalitete kao i dobivanja na vjerodostojnosti cijele kurikularne reforme. Više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.