INOVACIJA … Okvir Nacionalnoga Kurikuluma i Ustav RH

INOVACIJA … Okvir Nacionalnoga Kurikuluma i Ustav RH

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu  Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016)  taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim  praktički uopće ne spominju.

Ako se ne zaustavimo negdje u sredini „hranidbenog lanca“ regulative i krenemo uzvodno,  „vrijednosti“ se općenito spominju u Zakonu o odgoju i obrazovanju, pa je  primjereno da se u ONK-u razrađuju njihove podrobnosti. U Zakonu o odgoju i obrazovanju pored vrijednosti se izrijekom spominju još i sljedeći elementi koji trebaju biti definirani „Nacionalnim kurikulumom“:

  • načela,
  • općeobrazovni ciljevi
  • ciljevi poučavanja,
  • koncepcija učenja i poučavanja,
  • pristupi poučavanju,
  • obrazovni ciljevi po obrazovnim područjima i predmetima,

Postoji više „Nacionalnih kurikuluma“, svaki segment obrazovanja po jedan:

Elementi predviđeni Zakonom su sustavno obrađeni u šest Nacionalnih kurikuluma što pokazuje da se na toj razini (između Zakona i nacionalnih kurikuluma) osigurala usklađenost. Nažalost, sadržajno se to nije postiglo za „vrijednosti“ između NOK-a i „podređenih“ dokumenata, o čemu više u sljedećoj kolumni.

Na „najvišu stepenicu“ tj. usklađenost s Ustavom RH u temeljnim postavkama regulative – u pogledu njihovih definicija „vrijednosti“ se penjemo u okviru „Jeste li znali?“. Polazimo od toga, da se svi propisi u državi, a kurikuli su propisi, trebaju pridržavati „nadređenih“, a „vrhovni“ je svakako Ustav RH. Pri tome ne treba tražiti daleko, sam Ustav je jasan:

„Članak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.“

Ako ovdje imamo hijerarhiju:

  • Ustav
    • Zakon o odgoju i obrazovanju
      • Nacionalni kurikuli

, onda je samo po sebi jasno, da se u Zakonu i podređenim propisima ne smije propisati ništa što nije u skladu s Ustavom. Može se proširiti, učiniti podrobnijim, ali odredbe u propisima imaju biti prešutno ili izrijekom usuglašene s ustavnima ili se trebaju kretati u okvirima Ustava. Nažalost s Nacionalnim kurikulima tome nije tako!

­JESTE LI ZNALI kako je osam (8) „vrijednosti“gdje povezano s 11 „vrednota“ definiranih Ustavom RH?

U ONK-u imamo proširenu definiciju vrijednosti iz Strategije obrazovanja:

 

  1. znanje,
  2. integritet,
  3. identitet,
  4. poštovanje,
  5. odgovornost,
  6. solidarnost,
  7. zdravlje,
  8. poduzetnost.

U Ustavu RH, Članak 3 imamo sljedeći popis „vrednota“

  1. sloboda
  2. jednakost
  3. nacionalna ravnopravnost
  4. ravnopravnost spolova
  5. mirotvorstvo
  6. socijalna pravda
  7. poštivanje prava čovjeka
  8. nepovredivost vlasništva
  9. očuvanje prirode i čovjekova okoliša
  10. vladavina prava
  11. demokratski višestranački sustav

Slijedi da u vrhovnom zakonu RH imamo definirano 11 „ustavnih vrednota“, a djecu i mlade bismo u javnim školama trebali podučavati u smjeru nekih gotovo posve drugačijih „vrijednosti“. Budući da smo semantičko razlikovanje „vrijednosti“ i „vrednota“ pojasnili u prethodnoj kolumni i po čemu  se u ovom kontekstu radi o istoznačnicama.

Kakvu nam onda poruku šalju naši zakonodavci koji se u „podređenom“ dokumentu ne drže Ustava? Zar djecu i mlade u javnim školama treba podučavati nekim drugim „vrijednostima“ od onih koji su definirani Ustavom? Zašto tome treba biti tako?  Opasno raspravljati o vrijednostima, neke prihvaćati, a neke osporavati budući da time dolazimo na područje svjetonazora., Ipak uzmimo dva primjeran:

PRIMJER 1:  jednakost i ravnopravnost! Te dvije vrlo slične ustavne „vrednote“ se među „vrijednostima“ u obrazovanju uopće ne spominju!?

PRIMJER 2: Vrlo je čudno također da se u ONK-u ne spominju pravo i pravda: socijalna pravda, te poštivanje prava čovjeka i vladavina prava! Kako ćemo odgojiti dijete i obrazovati mladog čovjeka ako mu ne usadimo te vrednote kod kuće i u školi?

Kao i obično  pozitivan primjer možemo uzeti od Australije. Konkretno pitanje je gdje bi se u našim kurikulima „usidrila“ poduka po ovoj njihovoj shemi budući da  „vladavina prava“ („Rule of Law“) uopće nije „vrijednost“ istaknuta u  u ONK-u:

Iz navedenog slijedi da bi Ministarstvo  trebalo revidirati kurikularne dokumente na način da ih se uskladi međusobno, ali i s temeljnim zakonom države – Ustavom RH, osobito u dijelu u kojem je Ustav neposredno primjenjiv, a „vrednote“ su to u svakom slučaju.  Tu priča o usklađivanju ne završava, jer smo vidjeli kako u usklađivanje treba uključiti i nacionalne kurikule po segmentima obrazovanja: rani, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički, vidi OVDJE.

Iako je u NOK-u lijepo (i) grafički prikazano da su mu ti kurikuli „podređeni“, opet u glavnoj sadržajnoj odrednici kurikula – „vrijednostima“ – vlada velika neusklađenost. Naravno, razlike su opravdane, ako se radi o dodavanju nekih specifičnih „vrijednosti“, na primjer za strukovne ili umjetničke škole. Ipak zanemarivanje općih „vrijednosti“ govori o potrebi usklađenja tih dokumenata u cilju povećanja kvalitete kao i dobivanja na vjerodostojnosti cijele kurikularne reforme. Više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

17.07.2019. komentiraj

Za švedskog vlasnika Tele2 Hrvatska priča je završena. Tele2 AB je odmah na početku svog šestomjesečnog izvješća istaknuo kako Tele2 podaje svoje poslovanje u Hrvatskoj i kao takvog ga smatraju završenim i posebno to ističu tijekom cijelog izvješća. Čak ga i ne prikazuju u grupnim rezultatima nego navode kao „Tele2 Croatia is reported as a discontinued operation for all periods“ odnosno nema više Tele2 Hrvatska kao dijela grupacije.

KOMENTAR: A1 Hrvatska u iščekivanju prodaje Optima Telekoma

KOMENTAR: A1 Hrvatska u iščekivanju prodaje Optima Telekoma

16.07.2019. komentiraj

Drugi po veličini domaći telekom A1 Hrvatska objavio je svoje rezultate za prvih šest mjeseci ove godine i oni su sasvim solidni. Očekivani, no ono što slijedi je velika utrka na telekom tržištu za Optima Telekomom odnosno bolje rečeno korisnicima i infrastrukturom. Kako Hrvatski Telekom koji upravlja Optima Telekom mora prodati Optimu, a Zagrebačka banka kao najveći pojedinačni dioničar također će prodavati istovremeno svoj udjel jer im u portfelju telekom ne treba jasno je da ima nekoliko jasno zainteresiranih strana. Prije svega tu je A1 Hrvatska koji bi time ojačao svoju poziciju, pridodao dio infrastrukture i korisnike i to bi za njih značilo još veću trku na tržištu s najjačim domaćim telekom Hrvatskim Telekom.

INOVACIJA … koja uvijek evoluira

INOVACIJA … koja uvijek evoluira

10.06.2019. komentiraj

U jednoj davnoj kolumni  prikazali smo kako izgleda životni ciklus inovacije, mnemotehnika je 8E's: Zaokružili smo životnu fazu „razvoj inovacije“ – EVOLVE – koja nas ovdje zanima, a i zato jer je u sebi vrlo proturječna! Ilustracija ove tvrdnje je u tome da kad netko smisli ideju za koju vjeruje da je inovativna odmah dolaze oponenti. Oni imaju j još bolje ideje ili unapređuju izvornu. Ideator je time obično frustriran, jer se njegova brilijantna ideja ne prihvaća bez pogovora.  Pri tome zaboravlja da je i ta njegova ideja vjerojatno samo „evolucija“ nekog ranijeg rješenja. Zato treba u svakoj situaciji biti otvoren prema novim rješenjima, ali ih ne treba prihvaćati nekritički.