Koji je motiv za inoviranje? Različito za svaku skupinu sudionika u inovacijskom procesu:
Tvrtke: dobit, ponekad pitanje i „preživljavanja“ tvrtke
Ustanove: učinkovitost (bolja usluga za manje sredstava)
Pojedinci: osobna korist i priznanje u kolektivu.
Motiviranje pojedinaca - zaposlenika ili vanjskih „ideatora“ - se često svodi na financijsko nagrađivanje. Takav jednostran pristup je dvostruko loš:
Ne koristi se druge motivacijske „poluge“
Percepcija ili izgovor uprave o skupoći inovacijskog procesa.
Manjkavosti u motivaciji sudionika inovacijskog procesa su znak niske inovacijske kulture. Ako nema drugih poticaja inovacijski proces ili uopće ne započinje ili je njegova provedba spora i slaba. Poticajne „nefinacijske poluge“ motivacije koje možemo koristiti u inovacijskom procesu su (uz pripadne primjere LOŠE PRAKSE):
Priznanja: „ideatori“ u načelu očekuju javno isticanje njihovog doprinosa u organizaciji
LOŠA PRAKSA: nemogućnosti anonimnog dostavljanja prijedloga novih ideja
Povratne informacije: svaki „ideator“ cijeni vijesti o prihvaćanju ili statusu svoje ideje u inovacijskom procesu, pa makar se radilo i o odbijanju ideje;
LOŠA PRAKSA: Najniža razina inovacijske kulture je propuštanje razmatranja podnesenih prijedloga!
Sudjelovanje „ideatora“ u evaluaciji, razvoju i marketingu: kreativne osobe izuzetno potiče uključivanje u sve faze „odrastanja“ njihove ideje.
LOŠA PRAKSA: „Dalje se o inovacijom bave profesionalci iz R&D, autor ideje je amater!“.
Jednostavan postupak prijave ideja - „ideatori“ trebaju imati uvijek pri ruci alat za jednostavno podnošenje ideja, najbolje mobilnu aplikaciju.
LOŠA PRAKSA: „Ideatora“ se opterećuje dokazivanjem poslovne opravdanosti i tehnike izvedivosti njegove ideje.
Bolja praksa bi bila razvoju ga konzultirati da dade konkretna pojašnjenja u skladu s evaluacijskim kriterijima.
JESTE LI ZNALI?
... da je sve popularniji alat u motivaciji „ideatora“ metoda „gamifikacije“. To je sustav bodovanja poznat u društvenim ili sportskim igrama u stvarnom ili virtualnom svijetu. Sudionici u inovacijskom procesu dobivaju bodove prema unaprijed utvrđenim pravilima, a rezultati su vidljivi svim sudionicima u realnom vremenu.
U vodećem hrvatskom sustavu za upravljanje inovacijom (LIKE MY IDEA Croza) u pravilima „gamifikacije“ bodove može odrediti „vlasnik“ inovacijskog programa, na primjer:
Podnošenje ideje: 5 bodova
„Lajk“ ideje: 1 bod
Promoviranje ideje u status evaluacije: 5 bodova
Komentiranje ideje: 1 bod
„Lajk“ komentara ideje: 1 bod
Na ovaj način sudionici dobivaju „medalje“ za javno priznanje njihovog doprinosa i „zasluga“ u inovacijskoj zajednici. Ti se bodovi mogu pretvoriti u financijsko nagrađivanje, zavisno o politici organizacije.
Ove motivacijske poluge su pretežno vanjski poticaji „ideatorima“. Većina praktičara inovacije i autora u području psihologije kreativnosti daje podjednaku, ako ne i veću važnost „intrinsičnim poticajima“ -unutarnjim porivima kreativnosti. Za zaposlenike u organizacijama je vanjske od unutarnjih poticaja teško odvojiti. Unutarnje poticaje je najbolje analizirati kroz inovaciju na osobnoj razini - koliko smo spremni „inovirati“ za „osobne potrebe“. O tome više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić Nezavisni inovacijski konzultant
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.