INOVACIJA …je i oponašanje Australije!

INOVACIJA …je  i oponašanje Australije!

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Davno smo ovdje pisali o tome da važi izreka:

„I imitacija može biti inovacija!“.

Mnoge velike inovacije su zapravo bile imitacija nečeg od prije poznatog. Na početku je to bilo oponašanje prirode kao na primjer u mitu od Dedalu Ikaru gdje se oponašao ptičji let i njegov „mehanizam“.

U egipatskim piramidama se oponašao piramidalni vrh planine koja nadvisuje „Dolinu Kraljeva“:

Kopiranje prethodno kako prirodnih tako i zamišljenih ili realiziranih inovativnih ideja se proteže do današnjih dana kada je to područje donekle regulirano zaštitom intelektualnog vlasništva. Kažemo „donekle“ jer ima gigantskih primjera u kojima se vidi da ta zaštita baš i ne funkcionira naročito, kao što se vidi iz ovog primjera:

  • MySpace je pokrenut 1.8.2003,
  • Facemash je Zuckerberg startao dva mjeseca kasnije, a
  • tek 4.2.2004 (15. godišnjica je upravo sada!).

Iako desetci autora raspravljaju o razlikama između Facebooka i MySpace. Da li su te razlike tehnološke ili poslovne nije bitno. One su toliko male da nije sporno kako je Facebook ako ne imitirao MySpace, a onda ga barem uzimao kao uzor, ili kao temeljnu ideju uspostave mreža socijalnih medija.  Dakle, „nasljednik“ i te kako može biti uspješniji od izvornika kojega imitira:

Facebook se po tome uklapa u definiciju inovacije:

„Svaka namjerna novost koja donosi održivu korist!“

unatoč činjenici da je (dijelom) imitacija. To vrijedi i za države: ako žele biti korisne za svoje građane i pri tome održive, namjerno trebaju tražiti globalne dobre prakse u najrazličitijim područjima i primjenjivati ih kao „inovaciju“ u svojim uvjetima.

Već sam više puta u ovoj kolumni spomenuo Australiju kao primjer „uređene zemlje“. Nedavno sam to učinio u kolumni https://www.ictbusiness.info/kolumne/inovacija-okvir-nacionalnoga-kurikuluma-i-ustav-rh . Problematizirao sam grubi nesklad između „vrijednosti“ u ONK-u i „vrednota“ u Ustavu RH, na primjeru „vladavine prava“. Ovdje ponavljam grafiku koja pokazuje kako „Rule of Law“ tretira „uređena zemlja“ Australija:

Kada pogledamo ovih 9 „kućica“ i usporedimo to sa situacijom u Hrvatskoj, dovest ćemo se u stanje ozbiljne depresije. Spomenuti članak u kolumni se bavio edukacijom s primjerom obrazovanja o „vrednoti“ zvanoj vladavini prava. To je eksplicirana ustavna kategorija o kojoj u kurikulima nema niti spomena., (Malo se spominju samo „ljudska prava“, naravno opet uglavnom teoretski, bez upute kako konkretno podučavati o tome.)

­JESTE LI ZNALI da u Australiji postoji cijeli državni zavod koji se bavi vladavinom prava: „Rule of Law Institute“: https://www.ruleoflaw.org.au/ . Pri tome ne bi trebalo izazivati čuđenje, što je na naslovnici Instituta kao prvi istaknuti gumb postavljen onaj s linkom „Edukacija“. Kad odemo na to, vidimo obuhvat edukacije koju Institut stavlja na raspolaganje najširoj publici:

U australskoj piramidi „Rule of Law“ se nasuprot tome kao jedna od bazičnih „kockica“ navodi „Knowing the Law“, dakle poznavanje zakona. To je sadržajno nepoznata kategorija u našim školskim kurikulima. Brine li se netko u Hrvatskoj o tome kao i o ostalim 8 „kućica“  „piramide“ koja opisuje australsku dobru praksu? Izgleda da ne. Kako je to operativno riješeno u Australiji, o tome u nastavku članka.

Vidimo da je jedna od sedam točaka u edukaciji o vladavini prava poster s upravo u gornjem tekstu prikazanom piramidom uz objašnjenja na  „jednostavnom engleskom“. Njega svaka škola u Australiji može objesiti u svakoj učionici kako bi  dala zornu poduku o „Rule of Law“. Toga u nas nema mada je jedna od 11 ustavnih „vrednota“ upravo „vladavina prava“. Možemo svakako suditi koliko je „vladavina prava“ prisutna u pravosudnom sustavu, no u obrazovnom je očito nema!

Daleko bi nas odvelo kad bismo analizirali svaku od 9 kućica u australskoj piramidi „Rule of Law“. Uzmimo samo jednu koju osjećamo kao možda najveću boljku našega pravosuđa: nezavisnost pravosuđa („Independence of the Judiciary“). Naši su mladi ljudi o tome „podučeni“ iz žutog i ostalog tiska.  Osim onih koji studiraju pravo ostali nemaju nikakve poduke na tu temu. Iz okoline vide da politički, lobistički, financijski ili odvjetnički utjecaji u značajnoj mjeri osiguravaju usmjeravanje u (ne) donošenju sudskih odluka ili čak pokretanja sudskih postupaka. Uzrok tome je nepostojanje bilo kakve sustavne edukacije o pojmu, svrsi i mehanizmima koji osiguravaju nezavisnost pravosudnog sustava. Dodatno i zakonodavstvo bi trebalo biti usmjereno na javno dobro a ne na korist izlobiranih partikularnih interesa.  Što o tome možemo naučiti i primijeniti iz koristeći primjer Australije više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

17.10.2019. komentiraj

Treći po veličini domaći telekomunikacijski telekom operator Tele2 Hrvatska ostvario je odlične rezultate u prvih devet mjeseci ove godine uz rast svih ključnih financijskih pokazatelja od rasta prihoda od 8 posto i bruto dobiti, odnosno dobit s kamatama, amortizacijom, deprecijacijom i porezom (EBITDA) od čak 71 posto. To su odlični rezultati na vrlo zasićenom tržište gdje nas očekuju neki od ključnih događaja za domaće telekomunikacijsko tržište. I dok se čekaju konačne odluke regulatora i to prije svega Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja oko prodaje Tele2 Hrvatska United Grupi na telekom tržištu se sve više govori i o tome tko će kupiti Optima Telekom.

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.