INOVACIJA … igre i igračke na YouTube

INOVACIJA …  igre i igračke na YouTube

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnom smo članku ove kolumne vidjeli enormni obujam korištenja YouTube u reklamne svrhe. Kad pogledamo koliko se  malo koristi u nas moramo se prisiliti reći da je „potencijal je ogroman“! (Izraz „velik je potencijal“ je u poslovnom svijetu „politički korektna“ varijacija od „ne koristi se nikako“. Takva se „politička  ili diplomatska“ korektnost još kraće može opisati sa čuvenim „Japanskim NE“: uviđavni Japanci vam neće odgovoriti s „NE!“, nego s „DA, ali…“ ili „YES, but…“ ili „はい、でも“).

Svi ozbiljni „igrači“ u proizvodnji i prodaji igračaka pokušavaju privući kupce video uputom, najčešće na www.youtube.com . U nas je „kultura“ korištenja ove tehnologije za odabir prilikom kupovine još u povojima.  Zato nema takvih materijala na hrvatskom jeziku, što je naravno neka vrsta „začaranog kruga“. Na primjer, imamo zgodnu igru s lokalnim sadržajem „Osvoji Jadran“. Očito je  namijenjena ne samo hrvatskim „igračima“ nego i kao poklon/suvenir za naše turističke goste (samo engleske upute?). Proizvođač igre  je prisutan na Internetu (www.adrinaut.com ):

Nažalost, komplicirana, nepotpuna i dvosmislena pravila priložena uz igru nisu popraćena gotovo ničime na YouTube osim kratkog objašnjenja autorice:

, iako je igra osvojila brojne nagrade za inovativnost:

Ovdje vidimo potencijal za približavanje domaće „industrije igara i igračaka“ svjetskom trendu korištenja praktički besplatnog servisa. Uz mali napor snimanja jedne realne igre od desetak minuta, što je u funkciji i reklame i edukacije (uputa) postiže se veliki efekt.

Slična je situacija u svezi igre koja se također prodaje kod nas: „Sigurnost … ili svijet prometnih znakova“, tvrtke Play Land:

I ova je igra dosta komplicirana, pravila nedorečena, a prikaza igre na YouTube uopće nema. Snimanje troje djece kako igraju igru i priprema videa od 2-3 minute, te postavljanje na YouTube ne košta ništa!

­JESTE LI ZNALI koliki je volumen industrije društvenih igara? Ako pogledaste OVDJE, vidjet ćete da se radi o milijunima prodanih primjeraka, a u nekim slučajevima o zaradi od stotina milijuna dolara, pa sve do milijarde! Naravno, šah, backgammon i dama ne potpadaju pod licencirane igre, pa je prihod od njihove prodaje nepoznat. No 4. i 5. mjesto drže Scrabble i Monopoly gdje prihod od prodaje raste.

Svaku od ovih igara je Hasbro prodao (legalno!) u više od 100 zemalja širom svijeta i to svaku više od 100 milijuna primjeraka. Točnog navoda o prihodu nema, no ako se zna da je svaki primjerak igre 10-30 US$, nesporno je da se radi o milijardama US$. Ovdje generalno prihodi po godinama u ovoj industriji:

Broj reklamnih i edukativnih videa o Scrabble na Youtube je ogroman (Youtube nema brojača po pretraživanju, Goole search za pretragu videa po riječima „scrabble hasbro youtube.com“ veli gotovo 20.000!). Ovdje početak pretrage na YouTube za Scrabble:

Isto tako se sve potrebno o igri Monopoly može naći na Youtube povezano s vlasnikom licence rezultat je gotovo 60.000 videa na Youtube.

Vidjeli smo da se ogromni potencijal YouTube-a u svemu, a naročito u igračkama, nažalost u nas koristi malo ili nikako! Naime, nije za očekivati da će pred ovakvim izborom:

, kupac moći dobro odabrati. Čak i da je kupcu poznato kako za gotovo svaku od ovih igara postoji YouTube prikaz ili čak cijeli kanal, sumnjam da će netko vaditi smartphone i studirati igru za koju postoje gotovi video uratci. Nažalost, Hrvatska je kao ukleta za inovaciju, pa bila i ovako sitna: pitao sam jedan strani trgovački lancu u Hrvatskoj, želi li poboljšati svoju prodaju i „customer experience“ jednostavnim inovativnim rješenjem. Odgovor je bio:

„Trenutno nismo zainteresirani za Vašu ideju!“

,a   ideja im uopće nije bila priopćena! Ona bi se sastojala u postavljanju displeja s mogućnosti prikaza igara u akciji: prislonite kod s kutije i vidite video o stvarnoj igri ili  riječi stručnjaka. Možda bi se kupila točno ona igračka koju dijete treba/želi, izbjegla bi se razočaranja, a privukli i zadržali kupci zbog zadovoljstva prethodnim dobrim iskustvima.

Tadeja koju sam im namjeravao predložiti je vrlo jednostavna, zapravo bi bila „inovacija kroz imitaciju“:

Dakle, touch screen displej na kojem se vide POSTOJEĆI video prikazi igara na policama! Simple as that! Budući da se nije radilo o japanskoj tvrtki, kultura u odgovaranju je „NE“, umjesto na primjer:

„Da, ali lijepo molimo detaljnije pojašnjenje Vašeg prijedloga!“

ili slično. Kad smo već opet spomenuli Japance, primjena nekih njihovih obrazaca ponašanja bi u nas u Europi općenito bila i te kakva inovacija. Više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA …   u državnoj upravi

INOVACIJA … u državnoj upravi

11.12.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

06.12.2018. komentiraj

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

INOVACIJA …   u finskom „Institutu za budućnost“

INOVACIJA … u finskom „Institutu za budućnost“

04.12.2018. komentiraj

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.