INOVACIJA … igre i igračke na YouTube

INOVACIJA …  igre i igračke na YouTube

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnom smo članku ove kolumne vidjeli enormni obujam korištenja YouTube u reklamne svrhe. Kad pogledamo koliko se  malo koristi u nas moramo se prisiliti reći da je „potencijal je ogroman“! (Izraz „velik je potencijal“ je u poslovnom svijetu „politički korektna“ varijacija od „ne koristi se nikako“. Takva se „politička  ili diplomatska“ korektnost još kraće može opisati sa čuvenim „Japanskim NE“: uviđavni Japanci vam neće odgovoriti s „NE!“, nego s „DA, ali…“ ili „YES, but…“ ili „はい、でも“).

Svi ozbiljni „igrači“ u proizvodnji i prodaji igračaka pokušavaju privući kupce video uputom, najčešće na www.youtube.com . U nas je „kultura“ korištenja ove tehnologije za odabir prilikom kupovine još u povojima.  Zato nema takvih materijala na hrvatskom jeziku, što je naravno neka vrsta „začaranog kruga“. Na primjer, imamo zgodnu igru s lokalnim sadržajem „Osvoji Jadran“. Očito je  namijenjena ne samo hrvatskim „igračima“ nego i kao poklon/suvenir za naše turističke goste (samo engleske upute?). Proizvođač igre  je prisutan na Internetu (www.adrinaut.com ):

Nažalost, komplicirana, nepotpuna i dvosmislena pravila priložena uz igru nisu popraćena gotovo ničime na YouTube osim kratkog objašnjenja autorice:

, iako je igra osvojila brojne nagrade za inovativnost:

Ovdje vidimo potencijal za približavanje domaće „industrije igara i igračaka“ svjetskom trendu korištenja praktički besplatnog servisa. Uz mali napor snimanja jedne realne igre od desetak minuta, što je u funkciji i reklame i edukacije (uputa) postiže se veliki efekt.

Slična je situacija u svezi igre koja se također prodaje kod nas: „Sigurnost … ili svijet prometnih znakova“, tvrtke Play Land:

I ova je igra dosta komplicirana, pravila nedorečena, a prikaza igre na YouTube uopće nema. Snimanje troje djece kako igraju igru i priprema videa od 2-3 minute, te postavljanje na YouTube ne košta ništa!

­JESTE LI ZNALI koliki je volumen industrije društvenih igara? Ako pogledaste OVDJE, vidjet ćete da se radi o milijunima prodanih primjeraka, a u nekim slučajevima o zaradi od stotina milijuna dolara, pa sve do milijarde! Naravno, šah, backgammon i dama ne potpadaju pod licencirane igre, pa je prihod od njihove prodaje nepoznat. No 4. i 5. mjesto drže Scrabble i Monopoly gdje prihod od prodaje raste.

Svaku od ovih igara je Hasbro prodao (legalno!) u više od 100 zemalja širom svijeta i to svaku više od 100 milijuna primjeraka. Točnog navoda o prihodu nema, no ako se zna da je svaki primjerak igre 10-30 US$, nesporno je da se radi o milijardama US$. Ovdje generalno prihodi po godinama u ovoj industriji:

Broj reklamnih i edukativnih videa o Scrabble na Youtube je ogroman (Youtube nema brojača po pretraživanju, Goole search za pretragu videa po riječima „scrabble hasbro youtube.com“ veli gotovo 20.000!). Ovdje početak pretrage na YouTube za Scrabble:

Isto tako se sve potrebno o igri Monopoly može naći na Youtube povezano s vlasnikom licence rezultat je gotovo 60.000 videa na Youtube.

Vidjeli smo da se ogromni potencijal YouTube-a u svemu, a naročito u igračkama, nažalost u nas koristi malo ili nikako! Naime, nije za očekivati da će pred ovakvim izborom:

, kupac moći dobro odabrati. Čak i da je kupcu poznato kako za gotovo svaku od ovih igara postoji YouTube prikaz ili čak cijeli kanal, sumnjam da će netko vaditi smartphone i studirati igru za koju postoje gotovi video uratci. Nažalost, Hrvatska je kao ukleta za inovaciju, pa bila i ovako sitna: pitao sam jedan strani trgovački lancu u Hrvatskoj, želi li poboljšati svoju prodaju i „customer experience“ jednostavnim inovativnim rješenjem. Odgovor je bio:

„Trenutno nismo zainteresirani za Vašu ideju!“

,a   ideja im uopće nije bila priopćena! Ona bi se sastojala u postavljanju displeja s mogućnosti prikaza igara u akciji: prislonite kod s kutije i vidite video o stvarnoj igri ili  riječi stručnjaka. Možda bi se kupila točno ona igračka koju dijete treba/želi, izbjegla bi se razočaranja, a privukli i zadržali kupci zbog zadovoljstva prethodnim dobrim iskustvima.

Tadeja koju sam im namjeravao predložiti je vrlo jednostavna, zapravo bi bila „inovacija kroz imitaciju“:

Dakle, touch screen displej na kojem se vide POSTOJEĆI video prikazi igara na policama! Simple as that! Budući da se nije radilo o japanskoj tvrtki, kultura u odgovaranju je „NE“, umjesto na primjer:

„Da, ali lijepo molimo detaljnije pojašnjenje Vašeg prijedloga!“

ili slično. Kad smo već opet spomenuli Japance, primjena nekih njihovih obrazaca ponašanja bi u nas u Europi općenito bila i te kakva inovacija. Više o tome u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

INOVACIJA … i „apsolutiziranje“ edukacije

19.02.2019. komentiraj

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

Kako nas je SaaS učinio uspješnijom tvrtkom?

18.02.2019. komentiraj

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.