INOVACIJA … i primjer „dinamičkih internetskih adresa“

INOVACIJA … i primjer „dinamičkih internetskih adresa“

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U prethodnoj smo kolumni najavili da postoje rješenja za problem naknadne promjene internetske adrese otisnute na papiru. Problem nastaje u  situaciji kada vlasnik  promijeni adresu ili  ukine mogućnost njezinog korištenja. Što je knjiga ili druga tiskovina starija  takva mogućnost s vremenom postaje vjerojatnija. To nas je potaklo da vezano za generiranje i korištenje QR kodova imamo u najavljenoj knjizi o inovaciji još jednu „inovaciju“: korišteni QR kodovi ne usmjeravaju na statičku, nego na dinamičku URL adresu (internetsku lokaciju)! Što je sad to?

Statički URL je krajnja adresa internetske lokacije, kao u linku iz knjige koja je kao primjer korištena u prethodnoj kolumni: http://www.razvoj.biz/resursi.htm. Taj link više ne postoji pa je u tiskanom materijalu čitatelj izgubljen., Ne može više pristupiti tom izvoru, a autor ili izdavač knjige više  nema šanse to popraviti. Osim frustracije to dodatno dovodi u pitanje i percepciju vjerodostojnosti tiskovine. Scan takvog QR koda daje link koji završava u greški:

Obratno, dinamički URL ukazuje na mjesto gdje je adresa spremljena.  Za ovu funkcionalnost postoji cijeli niz servisa na Internetu, neki besplatni, neki licencirani. Autor u najavljenoj  knjizi koristi besplatni Google servis za dinamičke linkove unutar Firebase razvojne platforme. Stvaranje takvih dinamičkih linkova može koristiti svatko s par klikova bez znanja programiranja. Dovoljno je otvoriti „projekt“ -. u ovom primjeru je to „Knjiga inovacija“, unutar kojega se može definirati po volji velik broj dinamičkih linkova.

Na primjer ako nam za QR generator treba krajnji link (Google to zove „deep link“): https://qrickit.com/qrickit_apps/qrickit_qrcode_creator_url.php , velika je vjerojatnost da će to za pet ili 10 godina imati drugu URL adresu. Kako bi se omogućilo „ažuriranje“ na neku novu URL adresu, ova se krajnja adresa upisuje u dinamički link: https://inovacija.page.link/QR_generator koji ima sljedeći QR kod:

Dakle, ako „qrickit.com“ za pet godina primijeni „duboku adresu“ svoje stranice nova se može upisati u Google dinamički link i čitatelj knjige će moći skeniranjem QR koda doći na ispravnu internetsku lokaciju godinama nakon izlaska ove knjige iz tiska! U Firebase-u ažuriranje „duboke adrese“ izgleda ovako:

Dinamički linkovi su naročito korisni za pristup publikacijama koje se redovito osvježuju. Na primjer, ako se referiramo na GII – Global Innovation Index, izvješće se objavljuje svake godine. Tako je referiranje na GII iz 2018. godine -https://www.globalinnovationindex.org/gii-2018-report – aktualno u vrijeme planirano za objavu knjige „Inovacija“. Ali ako će netko čitati ovu knjigu tri ili pet godina kasnije, „duboki link“ autor knjige može promijeniti na najnovije izvješće, a tome se pristupa putem otisnutog istog QR koda koji ukazuje na dinamički link https://inovacija.page.link/GII_report :

Tako će čitatelj knjige imati uvijek na raspolaganju aktualne podatke iz periodičkih izvješća makar je u knjizi otisnut jedan te isti QR kod,  koji  svake godine može usmjeravati na novo izvješće. Ovakava je mogućnost također zanimljiva i za strukturne promjene organizacija, na primjer kod spajanja i preuzimanja tvrtki.

Jeste li znali ... da će ovaj članak IT stručnjaci, pa i neki napredniji čitatelji komentirati: „Pa s QR kodovima ja već odavno radim, kakva je to uopće inovacija?“. Slažem se! Onome tko to već koristi ili producira to nije nikakva inovacija, niti mu je ikakva novost! Prilikom nedavnog posjeta Splitu sam u Galeriji Meštrović uz eksponate vidio QR kodove koji usmjeravaju posjetitelja na video pojašnjenja, štoviše s mogućnošću izbora na nekoliko stranih jezika! Za njih to naravno nije inovacija! Za pohvaliti je i organizacije državne uprave koje koriste QR kod, na primjer Ministarstvo pravosuđa za uvjerenja da se o nekome ne vodi kazneni postupak:

Uz pohvalu državnim institucijama za korištenje QR koda ipak imamo mnogo više primjera iz realnog sektora, čak i malih, obiteljskih firmi. Na primjer ovaj izvrsni restoran u Konjevratima na vrećicama vlažnih maramica ima QR kod s linkom na svoju web-stranicu:

Za navedene primjere, korištenje QR koda svakako nije inovacija, no postoje možda i desetci tisuća organizacija koji to nemaju a bilo bi im i sigurno korisno. Za njih je to „novost koja donosi održivu korist“, dakle čista inovacija!

QR kodovi očito nalaze svoju svrhu u tiskovinama. Ipak nas ne treba savladati nekritičko oduševljenje. To bi bio znak da ne znamo kritički misliti, a o čemu sam, kao o jednom od najjačih deficita u nas, pisao u kolumni pod naslovom: https://www.ictbusiness.info/kolumne/inovacija-i-kriticko-misljenje-u-edukaciji

Podsjećam da je Hrvatska po kritičkom mišljenju u edukaciji na 136. od 140 analiziranih zemalja u WEF GCI istraživanju (vidi OVDJE). Manjkavost u kritičkom mišljenju dovodi do frontalnog odbijanja inovativnih ideja („Greška tipa I“), ili pak do njihovog nekritičkog prihvaćanja („Greška tipa II“). Zašto QR kod u tiskovinama može spadati u „Grešku tipa II“ , pokazat ću uskoro u sljedećem članku ove kolumne.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.

Što kupiti, Android TV ili Smart TV?

Što kupiti, Android TV ili Smart TV?

14.10.2019. komentiraj

Televizori su i dalje itekako bitan faktor svakog kućanstva, što ne čudi s obzirom na napredak koji bilježe po pitanju slike, zvuka, ali i mogućnosti, ponajprije softverskih. Zato je kod kupnje logično zapitati se treba li kupiti Smart TV ili Android TV. Na prvu zvuči kao da je riječ o jednoj te istoj stvari, ali nije.