Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Od izlaska prethodne kolumne mi je poslana „inovativna ideja“: „Zašto ne biste kolumne objavili kao knjigu?“. Za takvu ideju je bilo dovoljno ukupno pet minuta, a sada, kad sam je počeo realizirati, izgleda da će za to trebati pet godina! To je dobar primjer omjera između uloženog u ideju i ostvarenju inovacije : 5 minuta / 5 godina = 1/100.000! Ako u tom kontekstu iskoristimo uzrečicu:
„Ideja je sjeme inovacije!“
onda je lubenica dobar primjer: koštica teži 2 grama, a cijela lubenica može biti i 20 kg, pa je omjer „samo“ 1/10.000!
Pretočiti članke kolumne s Interneta u knjigu ima jednu „kvaku“: na Internetu je lako upućivati čitatelja na izvore, referenciranjem pomoću linkova. To u klasičnoj tehnologiji na papiru nije moguće, a niti je za očekivati da će čitatelji utipkavati dugačke linkove kako bi pristupili izvoru.
Oni su navikli na to da se digitalizirani podaci koriste učinkovito, tako da su izvori raspoloživi danas na daljinu i to praktički odmah, „u realnom vremenu“. U e-knjizi se pristup povezanom izvoru ostvaruje jednim klikom.
Primjer kako dugački link izgleda u bibliografiji neke tiskane knjige može se vidjeti ovdje:
Ako bismo ovdje primijenili metodu „Design Thinkinga“, prvo načelo se odnosi na „empatiju“! Uistinu bismo trebali suosjećati prema čitatelju koji bi bez greške trebao ukucati ovih stotinjak znakova kao internetsku adresu, bez prava na pogrešku ma i u jednom znaku. Suočen s ovim manjkavostima u citiranju internetskih linkova, pokušao sam pomiriti papirnati medij s modernom internetskom tehnologijom. Rješenje bi mogao biti „QR code“ koji sadrži internetsku adresu! Mogući prigovor tome je, da sam otkrio ste toplu vodu, jer je korištenje QR kodova u knjigama već odavno poznata stvar!“. Primjer i rasprava o tome se može vidjeti klikom na ovaj QR-code:
Ovdje u kolumni na Internetu „QR-komplikacija“ je nepotrebna: samo kliknete na link https://www.commoncraft.com/qr-codes-books-do-they-work i nema potrebe za QR kodom. Za moju knjigu o inovaciji u kojoj će biti na stotine ovakvih linkova predvidio sam korištenje QR koda. Tu čitatelj treba s aplikacijom QR čitača na smartphone-u „samo“ skenirati QR-code.
(Kratica „QR“ označava „Quick Response“ ili „Brzi odgovor“, što je upravo cilj prikaza linkova u knjizi čime čitatelj za nekoliko sekundi dolazi do željene reference. Kad QR primjenjujemo u knjizi o inovaciji, po ne znam koji put moramo spomenuti Toyotu, odnosno njene podružnice Denso-Wave, koja je izmislila takav način kodiranja informacija. )
Bilo koja instalirana aplikacija za skeniranje QR koda na pametnom telefonu nakon 1-2 klika pokazuje link i slijedno nudi pristup i pregled istoga u pretraživaču:
Za one koji nemaju instaliran app za QR kod, ovdje je prikazan primjer „Čitač QR kodova“ skinut s „Green Apple Studio“. Postoje desetci sličnih aplikacija za Android i iOS operacijske sustave.
Jeste li znali ... da QR kodove možete besplatno i jednostavno generirati sami? Postoji velik broj generatora QR koda, besplatnih i licenciranih. U ovom primjeru sam koristio QRickit generator: https://qrickit.com/qrickit_apps/qrickit_qrcode_creator_url.php
Ovaj se besplatni alat za generiranja QR kodova može koristiti ne samo za internetske adrese nego i za tekst, mailove, vizit kartice, GoogleMaps lokacije i mnogo drugih informacija za koje je prikladno trenutno skeniranje iz tiskanog materijala.
To je također dobar primjer kako i kopiranje može biti inoviranje: QR kodovi se u Hrvatskoj koriste vrlo malo. Svaki poduzetnik ili ustanova javnog sektora pa i privatna osoba koja krene u korištenje toga treba se smatrati „inovatorom“.
Iz QRickit naslovne stranice je vidljiv dijapazon mogućih QR-kodova. Na korisniku je samo da odredi vrstu akcije za svoj QR kod, obilježi ga nekim tekstom vidljivim na slici i dizajnom (veličina, boja koda i pozadine). Web aplikacija isporučuje QR kod koji se ukopira bilo gdje. Za standardno korištenje, kao URL adrese, cijeli postupak generiranja i stavljanja na mjesto korištenja ne traje dulje od pola minute.
Iako je generiranje QR koda jednostavno ono ne rješava jedan drugi problem koji se javlja s internetskim URL adresama, e-mailovima i sličnime u tiskanom materijalu. To je moguća situacija da vlasnik adrese promijeni istu ili da posve ukine mogućnost njezinog korištenja. Što je knjiga starija, to je takva mogućnost veća. U primjeru bibliografije koji smo naveli u ovoj kolumni, knjiga je stara već 10 godina i natuknica:
Centar za poduzetništvo Osijek (2009). Poduzetništvo u brojkama. Preuzeto 28. 11 2009. iz http://www.razvoj.biz/resursi.htm .
sadrži link na internetsku adresu koja ne vodi nikamo. U bibliografiji te iste knjige (ne navodim je, jer za problem ne treba kriviti autora!), imamo i referencu na sljedeće:
http://stage-gate.net/downloads/working_papers/wp_29.pdf
Situacija je u ovom slučaju još gora: te domene više uopće nema, uslužni centar nudi čitatelju da je „povoljno kupi“:
Čitatelj je izgubljen, autor to ne može popraviti. No i za takve situacije ima lijeka, pokazat ću uskoro u sljedećem članku ove kolumne.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
