Hrvatska je odabrala. Propadamo!

Hrvatska je odabrala. Propadamo!

Foto: Dražen Tomić

U sjeni predizborne kampanje u Hrvatskoj se događaju izbori koji  imaju puno, puno veći utjecaj na budućnost zemlje od našeg odabira političkog čelništva – cjelovita kurikularna reforma. Set znanja i sposobnosti kojima će raspolagati buduće generacije sasvim sigurno će imati znatno veći učinak na Hrvatsku budućnost od četverogodišnjeg političkog mandata.

Ukratko, i dalje nema informatike u osnovnim školama! Postajemo vjerojatno jedina zemlja na svijetu koja je donijela novi kurikulum s takvom odlukom.

Članak o istinitom događaju u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi potaknuo je prije par mjeseci preko 18.000 ljudi za popune on-line anketu o značenju pojedinih predmeta u osnovnim školama gdje je informatika proglašena drugim najvažnijim predmetom u osnovnim školama. Unatoč tome, novi kurikulum ne predviđa uvođenje informatike kao obaveznog predmeta jer, kako to neslužbeno doznajem, članovi radnih skupina za izradu novog kurikuluma zaključuju kako su djeca i bez uvođenja dodatnih sati nastave previše opterećena. Istina, ali ne potpuna.

Referendum za informatiku

Fond sati kojima se može opteretiti djecu je ograničen. Odredili su ga stručnjaci, psiholozi i pedagozi. Odredili su ga kao gornju granicu, a ne kao obaveznu vrijednost koju treba ispuniti. Vrhunski stručnjaci i gospodarstvenici već godinama ističu kako nam obrazovni sustav generira krive i nesposobne kadrove. Struktura znanja kakvu gospodarstvo zahtjeva znatno drugačija od one koju obrazovni sustav osigurava. Zato treba reći dreku, drek - a špeku, špek.

Broj sati nastave se mora smanjiti ili ostati isti jer djeca više jednostavno ne mogu. Predmeti i satnice se moraju mijenjati. Ako je suditi po rezultatima spomenute ankete, nećemo imati dovoljno učitelja informatike, matematike i engleskog. Morat ćemo ih školovati i zaposliti. Imat ćemo viška učitelja vjeronauka, glazbenog, tehničkog, povijesti, tjelesnog i likovnog i morat ćemo ih prekvalificirati ili otpustiti. Upravo to bi trebala biti srž kurikularne reforme, jer u suprotnom naša će djeca postati taoci naše nesposobnosti da povučemo oštre rezove.

Zanemarivanje mišljenja uzorka od 18.000+ ljudi koji smatraju da je za njih informatika drugi najvažniji predmet je od strane odgovornih za izradu kurikuluma u najmanju ruku neodgovorno.

Dragi naši učitelji, vremena se mijenjaju – morate i vi. Nećemo valjda morati raspisivati referendum kako bi prihvatili toliko očitu činjenicu da bez promjene strukture učitelja nema ni učinkovite reforme kurikuluma.

Kad si budala opali šamar

Zašto inovacije u razvijenim zemljama nastaju u visokotehnološkim i visoko profitabilnim područjima, dok su kod nas inovacije uglavnom svode na jednostavne proizvode? Možemo se mi vaditi na antipoduzetničku klimu, na lošu vladu ili na tko zna što, ali istina je neminovna – i boli. U zemlji nema kritične mase ljudi s polivalentnim znanjima, a za stvaranje izuma neophodno je poznavati najmanje dva područja.

Područje u kojem nastaje problem i područje u kojem ga se može riješiti. Informacijska tehnologija je u gotovo svim slučajevima sredstvo pomoću kojega se osmišljava rješenje problema, a često je i samo njegovo rješenje. Što mislite hoće li problem prije riješiti prosječan Englez koji pored svih ostalih znanja od svoje 5 godine uči logiku i mogućnosti računala ili jedan Hrvat koji je informatiku u osnovnoj školi imao samo kao izborni predmet?

Ako se već svi slažemo da je poznavanje informatike obavezan dio pismenosti, kako to da nam školski sustav uporno odgaja informatički samouke i polupismene generacije? Svrha informatike u osnovnoj školi treba biti u učenju djece kreativnom logičnom razmišljanju, poticanju proaktivnosti i inovativnosti u radu. Neće svi postati profesionalni informatičari. Neki će informatiku mrziti iz dna duše upravo kako sada mrze matematiku, no to ne znači niti da je matematika nepotrebna, niti da je to informatika.

Uz ovakav stav prema informatici u osnovnim školama odgojit ćemo nepismene, zaostale generacije nekonkurentne na tržištu rada, a kao posljedicu ćemo imati potpuno nesposobno i nekonkurentno gospodarstvo.

Bili mi toga svjesni ili ne, upravo smo zamahnuli svom snagom, a šamar će nas sve stići u skoroj budućnosti.

Još iz kategorije

Internet of things - uvod u NB-IoT

Internet of things - uvod u NB-IoT

22.10.2020. komentiraj

Danas, više nego ikad prije, postoji potreba za brzim i sigurnim prijenosom podataka. Sve je više elektroničkih uređaja i virtualnih sustava međusobno povezano te se konstantno razvijaju nove mogućnosti njihove međusobne interakcije. Nadzor proizvodnih postrojenja, logistika, industrijska automatizacija i razvoj ‘’smart city’’ infrastrukture samo su neka od područja u kojima je brz i pouzdan prijenos podataka od presudne važnosti. Stoga ne čudi da je ‘’internet stvari’’ (engl. Internet of things) već dugi niz godina dio AMR sustava diljem svijeta. Industrija ‘’zahtijeva’’ točne i pravovremene podatke o potrošnji, manje potrebne infrastrukture i što niže troškove održavanja.

Kako izbor oblaka prilagoditi poslovanju

Kako izbor oblaka prilagoditi poslovanju

21.10.2020. komentiraj

Razmišljanje o prebacivanju informacijskih sustava u cloud kod većine korisnika i dalje stvara nedoumice. Kolokacija, privatni oblak, javni oblak, hibridno okruženje modeli su koji stoje na raspolaganju korisnicima. Svaki od navedenih modela za korisnike ima određenih prednosti.

KOMENTAR: Rezultati pod utjecajem krize, ali i cijelo tržište

KOMENTAR: Rezultati pod utjecajem krize, ali i cijelo tržište

20.10.2020. komentiraj

Bilo je za očekivati da će rezultati biti pod utjecajem krize, treći kvartal je pokazao prvo pravo stanje zbog tog virusa. A četvrti kvartal mogao biti i gori. I dok čekamo rezultate Hrvatskog Telekoma, jer Tele2 nećemo vidjeti do godišnjih rezultata, jasno je da se A1 Hrvatska našao na udaru krize. Neki će reći puno, neki će reći malo, a realno očekivan pad prihoda i dobiti i na kvartalnoj i devetomjesečnoj razini.