Budućnost hrvatske inovativnosti: transformacija, multidisciplinarnost i strateški usmjerena komunikacija

Budućnost hrvatske inovativnosti:  transformacija, multidisciplinarnost i strateški usmjerena komunikacija

Može li izumiteljska tradicija, izvanredni intelektualci i brojni svjetski izumi koji su zadužili čovječanstvo postati meka moć jedne zemlje? Može li zemlja uživati imidž inovativne zemlje i bez vodećih gospodarskih pokazatelja inovativnosti? Može li snažan inovacijski potencijal učiniti zemlju investicijskom mekom? Pitanja su to na koja odgovaram u svojoj prvoj knjizi Inovativnost i imidž Hrvatske.

Inovativnost određene zemlje najčešće je istraživana kroz ekonomske indikatore poput inovacijske poslovne klime, ulagačkog potencijala, institucijskog okruženja, ljudskog kapitala, obrazovanja, rizičnog kapitala, tržišta, znanja i tehnologije. No, marketinški, promocijski i komunikacijski pristup korištenja inovativnosti kao osobine identiteta, jačanja imidža i promocije zemlje nedovoljno je istražen u svijetu, a posebice u Hrvatskoj. Upravo kako bih široj javnosti približila taj sveprisutni globalizacijski imperativ, u knjizi definiram fenomen inovativnosti koji ukazuje kako svaka ideja nije inovacija, kako izum i invencija nisu sinonim za inovaciju te kako inovacija kao takva postoji tek kada je implementirana na tržište. Budući je strateška komunikacija države važna za gospodarski, diplomatski i društveni uspjeh zemlje, jačanje međunarodnog utjecaja, pozicioniranja proizvoda i usluga na tržištu, percepciju javnosti o samoj zemlji, odnosno slici, stavu i stereotipu koju javnost ima prema određenoj zemlji, ova knjiga odgovara upravo tom izazovu kroz utvrđivanje fenomena inovativnosti kao strateškog komunikacijskog alata za brendiranje Hrvatske.

Istraživanje koje sam provela pokazalo je kako javnost ne povezuje inovativnost s imidžom Hrvatske te kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Čak više od 1/5 ispitanika nije se moglo dosjetiti niti jednog hrvatskog izumitelja i izuma. Iako ispitanici percipiraju Hrvatsku zemljom koja je svijetu podarila određene izume/inovacije i izumitelje/inovatore, vidljivo je kako velika većina ispitanika ne prepoznaje brojne hrvatske inovacije kao hrvatske što dodatno potvrđuje istraživanje kako Hrvatska imidž svoje zemlje ne gradi na inovativnosti. Nedovoljna prepoznatljivost hrvatske inovativnosti ogleda u nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje, nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije, neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet te izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove, privlačenje investicija i stranog kapitala. S obzirom na ekonomske pokazatelje, uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva, predstavlja manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti.

Hrvatska inovativnost kroz povijest većinom je bila vezana uz određene izume i izvanredne intelektualce, znanstvenike i izumitelje koji su se borili dokazati hrvatsku izvornost i autorstvo vlastitih izuma. Pojedini izumi nisu doživjeli 'svjetlo dana', ostali su zabilježeni tek kao prijavljena tehnička rješenja i patenti, često daleko od šire upotrebe, tržišta i komercijalizacije. No, novija hrvatska povijest sve više bilježi uspjehe hrvatskih tehnoloških inovacija, točnije inovacija iz područja informacijsko–komunikacijske tehnologije (ICT). Navedena činjenica ne čudi budući se tehnološke inovacije i softwerska rješenja danas plasiraju, a time i promoviraju, na globalno tržište 'pritiskom gumba'.

Smatram kako je krajnje vrijeme da se hrvatska inovativnost počne brendirati na tri ključna područja - izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala. Upravo ulaganjem u inovativne projekte Hrvatska će jačati svoj inovacijski potencijal, osigurati rast gospodarstva i pozicionirati se na globalnoj karti inovativnosti. Najjači ambasadori hrvatske inovativnosti su zasigurno mlade hrvatske tehnološke tvrtke, ujedno i  perjanica hrvatskog gospodarstva, koje svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala. Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infinum, Agrivi i Five predstavljaju jedne od najuspješnijih hrvatskih inovativnih tvrtki zahvaljujući kojima Hrvatska jača svoju poziciju na karti inovativnih zemalja.

Analiziramo li učinak Hrvatske inovativnosti kroz prethodna tri kvartala, vidljiv je značajan porast ulaganja i priljeva stranog kapitala u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Infobip je postao prvi hrvatski 'jednorog', odnosno tvrtka s procijenjenom vrijednosti na više od milijardu dolara zahvaljujući stranom ulaganju od 200 milijuna dolara, Nanobit je prodan švedskoj Stillfront grupi za 148 milijuna dolara, Porsche i Infinum pokrenuli su tvrtku Porsche Digital Croatia u koju će uložiti 10 milijuna eura i zaposliti preko 100 ljudi, Microblink je privukao investiciju od 60 milijun dolara, Agrivi su osigurali investiciju od 30,2 milijuna kuna… Uspješna ulaganja nastavila su se i u 2021. godini - Photomath je osigurao dodatnih 23 milijuna dolara investicije, Endava - jedna od najvećih svjetskih razvojnih tvrtki akvizirala je tvrtku Five za 250 milijuna kuna, Rimac Automobili najavili su još jedan ciklus financiranja od 150 milijuna eura, dok Bellabeat najavljuje dvije nove investicije…

Ključne predispozicije za razvoj i komercijalizaciju inovacija svakako i dalje čine talent pojedinca, investicije i infrastruktura, no da bi države danas bile konkurentne na svjetskom tržištu,  njihove suvremene inovacije moraju imati svojevrsnu moć globalizacije, otvorenosti i multidisciplinarnosti, mogućnost jednostavne transformacije te strateški usmjerenu komunikaciju. Glavne smjernice za budućnost svakako moraju biti usredotočene i na razvoj inovacijske kulture unutar suvremenog hrvatskog društva jer će jačanjem svijesti javnosti o hrvatskom inovacijskom potencijalu usporedno rasti i percepcija važnosti inovacija, znanosti i tehnologija u izgradnji imidža zemlje. Jačanje ugleda zemlje i njezine kulture inovacija stvara se upravo kroz priče o sjajnim idejama te uspješnoj realizaciji istih u inovacije koje javnost i mediji rado prenose svijetu. Kada međunarodni mediji, i općenito globalna javnost, postanu naviknuti na dobre, nove i istinite priče o uspješnim inovacijama iz određene zemlje, kontinuirano se gradi imidž, jača ugled i stvara reputacija inovativne zemlje. No, da bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj hrvatske inovativnosti, s obzirom na ekonomske pokazatelje, potrebno je sustavno raditi na osiguranju povoljnog poduzetničkog okruženja, otvorenosti prema pametnim rješenjima i osiguranju priljeva rizičnog kapitala.

###

*dr. sc. Doris Vukšić već deset godina bavi se upravljanjem odnosa s javnošću i komunikacijom inovativnih projekata. Doktorirala je komunikacijske znanosti na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Komunikologija, iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. U agenciji HAMAG-BICRO koordinira komunikacijske aktivnosti u ulozi PR-a, radi kao komunikacijski korespondent Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj te komunikacijski stručnjak na tri europska projekta za znanost i inovacije.

Još iz kategorije

Kako teorija boja utječe na vaše kupce

Kako teorija boja utječe na vaše kupce

06.04.2021.

Boje su u nama... Mnogi neće znati taj detalj, ali u marketinškom smislu boje su izrazito bitan faktor u trenucima kad potencijalni korisnik, mušterija ili kupac stvaraju dojam o brendu. Potrebno je 90 sekundi za to u prosjeku i boje su ono što ostavlja najsnažniji utisak.

Hitno se traže: zašto kompanije trebaju više buntovnika

Hitno se traže: zašto kompanije trebaju više buntovnika

05.04.2021.

Kompanije diljem svijeta moraju se kontinuirano prilagođavati u sve kraćim vremenskim intervalima. Kako bi se moglo upravljati ovom transformacijom koja može stvoriti ili uništiti kompaniju potrebna je hrabrost, otvorenost i više od svega radikalne ideje buntovnika koji prkose konvencijama i normama kako bi omogućili pravu inovaciju.

Sigurnost podatkovnih centara

Sigurnost podatkovnih centara

01.04.2021.

Računarstvo u oblaku ili popularnije nazvan Cloud i tehnologija uistinu su revolucionirali način na koji prikupljamo, obrađujemo i pohranjujemo podatke. Organizacije sve više premještaju cijelu svoju infrastrukturu u oblak, pohranjujući svoje podatke u sigurne, šifrirane podatkovne centre. To ne znači da sigurnost podataka više nije problem. Budući da podatkovni centri sadrže osjetljiv i vrijedan sadržaj, moraju biti čvrsto zaštićeni, fizički i virtualno.