Može li izumiteljska tradicija, izvanredni intelektualci i brojni svjetski izumi koji su zadužili čovječanstvo postati meka moć jedne zemlje? Može li zemlja uživati imidž inovativne zemlje i bez vodećih gospodarskih pokazatelja inovativnosti? Može li snažan inovacijski potencijal učiniti zemlju investicijskom mekom? Pitanja su to na koja odgovaram u svojoj prvoj knjizi Inovativnost i imidž Hrvatske.

Programiranje i razvoj softvera postali su izbor mnogih kroz 2020., ponajviše jer je pandemija koronavirusa pokazala koliko su neki poslovi krhki, dok su istovremeno neki dobili dodatni značaj i čini se da bi ga mogli imati još jedno poduže vrijeme.

U svibnju ove godine Europa će obilježiti treću godišnjicu od početka provođenja Opće uredbe o zaštiti podatka, popularnije GDPR-a. Regulacija zaštite podataka i privatnosti osoba 2018. je potaknula velike rasprave – iako su EU građani bili zadovoljni što će njihovi podaci biti zaštićeniji, tvrtke su se zabrinule zbog promjena.

Potrošači su s vremenom postali mnogo pametniji, a samim time i oprezniji, što se potvrđuje na brojnim primjerima, pa tako i na onom posljednjem. Naime, istraživanje provedeno od strane Airshipa pokazuje da korisnici sve rjeđe omogućavaju aplikacijama uvid u njihovu lokaciju. Dakle, želja za privatnosti nekako se nametnula kao prioritet.

Suvremeno poslovanje pod stalnim je pritiskom implementacije novih tehnologija koje omogućavaju neometano poslovanje, vodeći pri tom strogo računa o zaštiti ključnih podataka, poslovnih aplikacija, i ne manje važno, poslovnih procesa. Također, poslovni procesi moraju biti dostupni putem Interneta 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini (ili 366 dana u godini ukoliko je godina prijestupna).

Pandemija uzrokovana koronavirusom potaknula je unaprjeđenje digitalne učionice u sektoru obrazovanja menadžera. Godinu dana studenti na WU Executive Academy imaju mogućnost koristiti pogodnosti novih tema, naprednih nastavnih planova i inovativnih formata učenja.

Kriza je očekivano utjecala na prihode najvećeg domaćeg telekoma HT-a i odluka da u 2020. godini ulažu više od 1,8 milijardi kuna i to u razvoj i pripremu za dolazak 5G mreža u optiku pokazuje da misle ozbiljno, tvrde nam naši sugovornici s telekom sektora.

Kako bi uhvatili korak sa digitalnom transformacijom i pratećom hrpom zahtjeva koje ona nosi sa sobom tvrtke sve više u svim djelatnostima preusmjeravaju svoju infrastrukturu u podatkovne centre izvan svojih organizacija. Time si tvrtke omogućavaju brojne prednosti kao što su fleksibilnost infrastrukture, bolja mogućnost oporavka, jednostavniji pristup javnim operaterima u oblaku i na kraju niži ukupni trošak.

I dok čekamo rezultate najjačeg domaćeg telekom operator Hrvatskog Telekoma, stigli su nam očekivani i prilično dobro s obzirom na sve rezultati A1 Hrvatska. Iako ove godine nakon prodaje nema više rezultata Telemach Hrvatska koji je u vlasništvu United Grupe. Njihove ćemo rezultate objaviti čim stignu u središnji registar godišnjih rezultata jer onda ćemo imati cijelu sliku domaćeg telekom tržišta. Dotad čekamo HT i gledamo u A1.

Negdje u ovo doba prije točno 8 godina na Internetu se pojavio ICTbusiness.info. Danas tih 8 godina kasnije mogu kao glavni urednik reći da sam zaista zadovoljan onime što smo ostvarili iako je sigurno da smo mogli bolje.

Rad na daljinu postao je potreba kao nikad prije u trenucima pandemije koronavirusa pa su se zaposlenici morali prilagođavati, što je podrazumijevalo nabavku ključnih “alata” za kvalitetan rad. A jedan od njih za neke je svakako printer. Ili, po hrvatski, pisač.

Zaposlenici međusobno vrlo često razgovaraju i vrlo često tema je posao koji obavljaju, ali to rade na način koji sigurno ne bi pred nadređenima ili osobama u koje nemaju povjerenja. Jer, ono što se vrlo često u razgovorima o poslu provlači jest žaljenje na sami posao, odnosno, način rada, kolege, nadređene, sve što im padne napamet...

Koristiti ga ili ne, pitanje je sad. Blockchain: najvrjednija sekvenca na svijetu. Što je nekoć bilo igralište šačice kripto-entuzijasta, tijekom proteklih godina pretvorilo se u hvaljenu i uspješnu tehnologiju s potencijalom da preokrene sve naše (ekonomske) živote. Tvrtke širom svijeta koje se usredotočuju na ovu tehnologiju pitaju se hoće li uspjeti uspješno iskoristiti blockchain i kako?

Pandemija koronavirusa ne jenjava i svjetske ekonomije to itekako osjete. Naravno, automatski to osjećaju i poslovne organizacije, što njihove lidere uči kako se prilagoditi na najbolji mogući način. Čini se, rad od osam do 16 sati ili od devet do 17 sati (više) nije odgovor.

Ovih posljednjih dana svjedoci smo katastrofalnih potresa u Hrvatskoj. No svjesni smo da to nisu jedini potresi koji muče Hrvatsku, koja muku muči sa ekonomijom i preživljavanjem.

Unatoč uspjehu, NAND flash pobjeđuje samo zato jer još uvijek ne postoji ništa bolje. Ali, to bi se uskoro moglo promijeniti i tržište vezano uz memoriju samim time doživjelo bi velike promjene.

Pandemija koronavirusa protresla je međunarodne korporacije, ali i čitavo gospodarstvo do temelja. Postavlja se pitanje kako bi nove i nepoznate start-up tvrtke trebale prebroditi ovu krizu. Trebamo li se pripremiti na kraj rasta start-upa koji je procvao u cijelome svijetu? Trebaju li potencijalni poduzetnici pričekati dok se situacija ne popravi? „To možda izgleda kao očit savjet, ali zapravo vrijedi upravo suprotno“, izjavio je prof. Nikolaus Franke, akademski direktor Professional MBA  programa Entrepreneurship & Innovation.

Odlučio sam da će ovo biti posljednji članak u 2020 te da ću se u potpunosti posvetiti dovršetku knjige koju sam tako entuzijastično počeo pisati početkom ljeta. Ova je godina definitivno bila izazovna, puna promjena i nepredvidivih situacija, velikih promjena i teških (ali ne nužno loših) odluka – zapravo kada podvučem crtu mogu reći da je, uz sve neprilike koje je donijela, 2020ta bila prilično uspješna.

Izazovi informacijske sigurnosti (ili informatičke ili računalne ili internetske) imaju, kao i svi ostali izazovi u današnjem svijetu, tri aspekta koje je potrebno adresirati: procese, ljude i tehnologiju.

Peter Drucker slavno je rekao da kultura pojede strategiju za doručak. Ako je strategija doručak, vaša je struktura ručak. Kultura će prevladati bilo koji strukturni plan ili bilo kakvu reorganizaciju – prošao sam ih nekoliko u karijeri. Tvrtke propadaju jer vjeruju da će restrukturiranje promijeniti kulturu poduzeća. Čak i ako restrukturiranje stvori privremeni uspjeh, kultura će ponovno isplivati prije ili poslije – kao da čeka iza ugla svoju priliku da se opet vrati, da ne kažem nametne.

Postavljanje računala na tvorničke postavke ili jednostavnije rečeno resetiranje, jedno je od najmoćnijih oružja koje korisnik ima u svom arsenalu. Pritom nije bitno radi li se o Windows, macOS ili Chrome OS operativnom sustavu jer resetiranje će učiniti svoje i vratiti računalo u stanje kao što je bilo ono kad se prvi put našao u vašim rukama.

Jeste li se ikada zapitali zašto katkada ne možete zaključiti prodaju? Siguran sam da jeste. Isto tako sam siguran i volio bih to ovako javno napisati da ne postoji prodavač koji si nije postavio to pitanje. Upravo to isto pitanje si postavim svaki puta kada ne uspijem zaključiti prodaju – da, događa se – i ja sam samo čovjek.  Promatrajući ovaj fenomen kroz godine shvatio sam da je to jednostavno tako i da to ne bi smjelo biti uzrok višetjednog nespavanja, depresije i anksioznosti. Stoga, sam složio brzopotezni kontrolni popis pitanja koja si trebate postaviti kada vam se čini da ne možete zaključiti prodaju.

Smetnje i distrakcije su jednostavno dio života. I dok postoje svaki dan i u svakom aspektu života, ometanja na radnom mjestu mogu „ubiti“ produktivnost i usporiti performanse tima. Smetnje dolaze u mnogim oblicima. Kako tehnologija postaje sveprisutna, može odvući pozornost u bezbroj različitih smjerova. Neučinkoviti unutarnji procesi, s druge strane, usporavaju timove, ostavljajući ih ranjivijima na ometanja.

Europska komisija 24. rujna ove godine donijela je prijedlog odluke kojom regulira kako banke i druge financijske institucije koriste cloud usluge, što je nužan korak kako bi Europska unija bila konkurentnija Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, koje su već podosta odmakle po pitanju pružanja usluga u oblaku.

Nesvjesni prodavač će pretpostaviti da ovo 'ne' znači 'nema prodaje' i krenuti dalje. Dobro obrazovani prodajni profesionalci razumiju da to 'ne' samo znači, 'razgovarajmo još malo'.

U prva dva dijela o pričanju priča u prodaji sam pisao generalno o ideji pričanja priča, o tome što veliku priču čini velikom, kako odabrati i gdje pronaći pravu priču za ispričati. Utvrdivši to, posvetio sam se strukturi priče na što je ovo što slijedi prirodni nastavak. U ovom članku, posvećujem veliku pažnju osnovnim djelovima priče kako bi ona bila uspješna.

Zaokružili smo priču o rezultatima za prvih devet mjeseci jer i najjači domaći telekom Hrvatski Telekom  je objavio danas svoje rezultate, A1 Hrvatska prošlog tjedna, a Tele2 više neće od kada ga je kupila United Grupa. I HT i A1 bilježe pad svojih ključnih pokazatelja i to je očekivano i ništa se drugo u ovoj krizi nije moglo očekivati. Tako najjači domaći telekom bilježi pad prihoda i dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (RBITDA) prije jednokratnih stavki u istom postotnom iznosu od 3,9 posto što je zapravo jako dobro.

Microsoftov izvršni direktor (CEO) Steve Ballmer, nazvao je Linux tumorom 2001. i činilo se da taj dvojac neće nikad pronaći zajednički jezik no već 2014. CEO Satya Nadella javno je izjavio da Microsoft voli Linux. Prema svemu nakon toga, čini se da je to tako.

Danas, više nego ikad prije, postoji potreba za brzim i sigurnim prijenosom podataka. Sve je više elektroničkih uređaja i virtualnih sustava međusobno povezano te se konstantno razvijaju nove mogućnosti njihove međusobne interakcije. Nadzor proizvodnih postrojenja, logistika, industrijska automatizacija i razvoj ‘’smart city’’ infrastrukture samo su neka od područja u kojima je brz i pouzdan prijenos podataka od presudne važnosti. Stoga ne čudi da je ‘’internet stvari’’ (engl. Internet of things) već dugi niz godina dio AMR sustava diljem svijeta. Industrija ‘’zahtijeva’’ točne i pravovremene podatke o potrošnji, manje potrebne infrastrukture i što niže troškove održavanja.

Razmišljanje o prebacivanju informacijskih sustava u cloud kod većine korisnika i dalje stvara nedoumice. Kolokacija, privatni oblak, javni oblak, hibridno okruženje modeli su koji stoje na raspolaganju korisnicima. Svaki od navedenih modela za korisnike ima određenih prednosti.