Davno smo ovdje pisali o tome da važi izreka: „I imitacija može biti inovacija!“. Mnoge velike inovacije su zapravo bile imitacija nečeg od prije poznatog. Na početku je to bilo oponašanje prirode kao na primjer u mitu od Dedalu Ikaru gdje se oponašao ptičji let i njegov „mehanizam“.

Ponedjeljak kao i svaki drugi, baš kao i danas. Za nas tada jako malu ekipu portala ICTbusiness.info bio je iznimno napet jer točno u 8 sati otvorili smo portal za naše čitatelje. I tako već šest godina svaki dan, bez prestanka bavimo se najzanimljivijim vijestima iz ICT svijeta. Koji se u ovih šest godina jako promijenio. O tehnologijama o kojima se samo govorilo na sajmovima došli smo do njihove primjene, a o onome o čemu se sad govori za par godina ćemo gledati i prve primjene. I tako u krug. Vječni krug života.

Dvije velike vijesti za Alipay objavljene su u protekla dva tjedna. Kineski gigant za mobilno plaćanje dobio je dozvolu za korištenje elektroničkog novca u Luksemburgu. Također, utvrđen je porast mobilnog plaćanja među kineskim turistima u inozemstvu, što znači da je ono nadmašilo gotovinsko plaćanje.

Opće je poznato kako je upravo IT industrija zabilježila najznačajniji porast u posljednjem desetljeću. Tržište se kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta neprestano mijenjalo, a nova ICT znanja i vještine postala su važnija su nego ikada. U kontinuiranoj potrazi za kvalitetnim stručnjacima izazov je bio predstaviti potencijalnim zaposlenicima vrijednosti rada na jednom proizvodu, i radu u globalnom okruženju te pokazati u čemu se razlikujemo od ostalih tvrtki.

U prethodnoj smo kolumni vidjeli diskoordinaciju u kojoj „Okvir nacionalnoga kurikuluma“ (ONK) ide šumom, a Ustav RH drumom. Taj je zaključak donesen na osnovi činjenice da je u ONK-u definirano osam (8) vrijednosti koje su osnova poduke u školama, a u Ustavu imamo  drugačijih 11 „vrednota“. Bilo bi dobro čuti od pisaca ONK-a u čemu je „kvaka“. Njihovo bi jedino objašnjenje moglo biti da su ustavne „vrednote“  nešto  drugo nego „vrijednosti“ u ONK-u. Ipak kao smo pokazali, teško je to prihvatiti zato što, na primjer „vladavina prava“ iz Ustava RH sigurno treba biti jedna od najvažnijih tema u poduci.

Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu  Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016)  taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim  praktički uopće ne spominju.

Kurikularna reforma treba uspostaviti sustav odgoja i obrazovanja koji bi dugoročno (za 20-ak godina?) trebao osigurati da iz naših osnovnih, srednjih i visokih škola izlaze mladi ljudi koji: Imaju razvijen sustav pozitivnih vrijednosti; Kritički misle; Znaju kako učinkovito i djelotvorno učiti;

Prije pet godina, a godinu nakon pokretanja portala razmišljao sam o pokretanju TV emisije koja će na sasvim drugi način pratiti ICT tržište, domaće i svjetsko, biti dodatak na portalu i tako je nastao ICTbusiness TV. Trebala je ova kolumna izaći početkom veljače kada bude točno pet godina od prve TV emisije, koja je na IPTV platformama, na lokalnim TV postajama u Hrvatskoj i regiji, trebala je to biti prigodničarska i slavljenička kolumna. I 110 emisija s CES-a u Las Vegasu. A bit će zapravo tužna, ali opet slavljenička – jer otišao je Željko Keserović Kes čovjek i prijatelj bez kojeg te emisije kakva je danas sigurno ne bi bilo.

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da je zainteresirana javnost imala i te kako priliku proučiti i komentirati jedan od najvažnijih kurikula: „Učiti kako učiti“. Tako smo došli opet na područje edukacije. Po uistinu mizernom broju komentara na ovaj važni dokument se ponovno istaknula potreba za edukacijom: u ovom slučaju kako bi opća i stručna javnost kroz obrazovni sustav bila osposobljena i motivirana za građansko djelovanje. Očito je da sada to nije tako jer bi inače bilo više komentara i komentatora na „Nacrt Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“

Sredinom prosinca najjači domaći telekom operater Hrvatski Telekom objavio je kako nakon više od pet godina kompaniju napušta sadašnji predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Davor Tomašković. Nakon Ivice Mudrinića koji je tu funkciju obavljao prije njega i na tome mjestu proveo vrijeme privatizacije i prodaje udjela Deutsche Telekomu kao strateškom partneru i provevši IPO (inicijalnu javnu ponudu dionica) ovo je sada prvi put da na čelo HT-a dolazi stranac. Naime, Davora Tomaškovića naslijedit će Grk Konstantinos Nempis koji na to mjesto dolazi iz grčkog telekom operatera OTE-a.

Jedan od ključnih događaja na domaćoj ICT sceni prošle godine svakako je da nakon 19 godina poslovanja, u godinu kada slave svojih prvih 20 godina u Hrvatskoj Vipnet ne ulazi više kao Vipnet nego kao novi oblik života A1 Hrvatska. Možda je ipak malo pretenciozno jedan telekom nazvati novim oblikom života, reklame su išle u tome stilu poput one da je novi oblik života onaj koji zna imena svih zagrebačkih mostova. Ili tako nešto?

Kraj prošle godine obilježio je izlazak još jednog natječaja za koji će većina reći da je ponovno uhljebljivanje u državnoj službi i to ovog puta u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo. Taj ured se odlučio na ekipiranje prema odluci Vlade i to prvim natječajem u listopadu i dodatnim na kraju prosinca prošle odnosno 2018. godine. I sada kreće prava priča. Jedni će reći da je opet na djelu uhljebljivanje, drugi će reći pa zar ne želimo digitalno društvo.

Ne mogu započeti ovaj članak drugačije nego podsjećajući na poziciju Hrvatske u Gallup istraživanju iz 2014. o angažiranosti zaposlenika. Teško je naći porazniji rezultat: između 140 anketiranih zemalja je Hrvatska zauzela neslavno drugo najgore mjesto na svijetu. Brojčano je utvrđeno da je u Hrvatskoj samo 3% zaposlenika „aktivno angažirano“ za razliku od npr. SAD, gdje je to 30%, dok je svjetski prosjek oko 15%.

Godina koja je otišla, ova 2018., nije još ali samo što nije, bila je vrlo burna kako na domaćem tako i na svjetskom ICT tržištu. Izdvojit ćemo samo neke od stvari koje su se događale – IBM je kupio Red Hat, zauvijek je nažalost ugašen najveći svjetski poslovni ICT sajam CeBIT u Hannoveru nakon ovogodišnjeg eksperimenta da ga se iz ožujka prebaci u lipanj. Bitcoin je pao kako je malo tko očekivao, čak niti najcrnji scenariji nisu govorili o tome. Ali je pao na današnjih 3895 dolara.

Internet stvari (IoT) tehnologija svake se godine najavljuje u smjeru kao da stiže konačna eksplozija tržišta, kao da je napokon stigla godina u kojoj će se ona nametnuti i biti “ono pravo”. Nažalost, to se nikako ne događa i prema prognozama se čini da neće ni dogodine, bez obzira što 2018. još nije završila.

U tri mjeseca pilot pogona navedenog registra bio je plan dostići 1.000 zapisa fizičkih osoba. Odgovor Hrvata izvan RH je bio u skladu s planom i do kraja prosinca je stvoreno 1.028 zapisa fizičkih osoba. Doduše, to se ne odnosi samo na  predviđene „pilot zemlje“ – Njemačka, SAD i Argentina  nego i na mnoge druge.

Dvoje uhićenih, pa puštenih bez optužnice. Jedan uništen drone pronađen blizu zračne luke, 60 svjedoka – od putnika, aerodromskog osoblja, pilota. Niti jedna video snimka drona u vrijeme kada svi imaju pametne telefone. Policijski službenici nakon otkazanih više od 1000 letova tvrde da možda nije bio drone, nego možda svjetla s dizalice.

U vrijeme blagdana zatvoriti zračnu luku noćna je mora za svakog šefa nekog aerodroma, no to se dogodilo jučer na jednoj od najprometnijih europskih i svjetskih zračnih luka na londonskom Gatwicku. jedan od četiri londonska aerodroma tako je doživio zatvaranje i to zbog potencijalne opasnosti za zrakoplove pri polijetanju i slijetanju zbog neodgovorne upotrebe drona odnosno bespilotne letjelice (UAS).

Današnje mlade žene su najobrazovanije žene u povijesti, a do 2020. će činiti čak 25% radne snage. Na radna mjesta dolaze s velikim očekivanjima i u potrazi za snažnom svrhom, a nerijetko ostaju razočarane nedostatkom prilika i brojnim izazovima na korporativnoj ljestvici.

U prethodnoj smo kolumni vidjeli dva suprotna obrasca ponašanja u državnoj upravi: Razna ministarstva i državni uredi koji eklatantno krše jedan važan zakon – Zakon o općem upravnom postupku (ZUP), Članak 47/2 – po kojoj odredbi je službena dužnost u javnopravnom tijelu pribaviti podatke o činjenicama upravnog postupka, a ne ih tražiti od stranaka (građana i gospodarskih subjekata) i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji u www.registarhrvataizvanhrvatske.hr djelatno implementira svoju obvezu iz Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Članak 13: „vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske“

Cyber sigurnost našla se na križanju i treba odlučiti kojim putem dalje. Izbor koji napravimo kreirat će budućnost naše industrije i sigurnost cyber prostora za godine koje dolaze. Zbog toga, trebamo donijeti pravu odluku. Ishod će se ticati svih nas – hoćemo li plaćati više, a ipak biti manje sigurni? Suočiti se s većim premijama osiguranja i provizijama banaka kako bismo pokrili sve veći broj cyber incidenata?

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.

Novim promjena pravilnika koji regulira letenje sada je moguće gotovo sve. Od letenja noću, do letenja samo uz prijavu letjelice Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i to se odnosi samo na  letjelice do težine od 5 kg. I to se odnosi samo na letenje odnosno letačke operacije dok je snimanje i dalje pod DGU-om i drugim pravilnikom.

Incident tijekom kojega je ukradeno 600 tisuća osobnih podatka vozača i 57 milijuna podatka korisnika Ubera dobio je jednu potpuno novu dimenziju. Nedugo nakon postizanja dogovora o isplati odštete od 148 milijuna dolara u Americi, Uberu je 26.11.2018. kaznu od 385 tisuća funti propisao i britanski ICO (Information Commissioner’s Office – ono što je u Hrvatskoj AZOP – Agencija za Zaštitu Osobnih Podataka). U objašnjenju ove odluke piše nešto što će nadajmo se, promijeniti način na koji većina organizacija danas doživljava zaštitu osobnih podataka. Pojasnimo što se zapravo dogodilo u Uberu.

Za samo nekoliko godina bit će komercijalno dostupne mobilne mreže pete generacije, obećavajući bolju vezu, veće brzine i manju latenciju svima koji žive u hiperpovezanom svijetu. Njihova snaga obrade, primjerice, mogla bi nas odvesti u „kinestetički web“ – viziju internetskog svijeta u kojemu računalo koje funkcionira u oblaku može osjetiti i predusresti jedan dodir senzora.

Kada je krajem prošle godine Europska komisija preporučila tvrtkama u državnom vlasništvu, pa tako i Hrvatskoj pošti prodaju sveg ne-osnovnog poslovanja bilo je jasno da će se na prodaju naći i njihova HP Produkcija odnosno EVO TV. To se i dogodilo, a o tome se priča još od početka godine kada je HP Produkcija krenula u konsolidaciju i preuzimanje svog poslovanja od Hrvatske pošte kako bi bila spremna na prodaju.

U prethodnoj smo kolumni najavili „kuharicu“ koja pokazuje kojih šest vještina nam je potrebno da bismo ovladali „ekonomijom znanja“. Što je „ekonomija znanja“, odakle potječe i kako je proširena na „društvo znanja“, pogledajte u okviru „Jeste li znali?“.

Laž je da se poduzetništvom mogu baviti samo povlaštene osobe, prava je istina da je ono otvoreno za apsolutno sve i zapravo bi svi u digitalnom dobu trebali imati poduzetnički mentalni sklop za lakše svladavanje izazova koji su pred njima. Ista je stvar s obrazovanjem, koje bi trebali također imati poduzetnički mentalni sklop pa da se mlade uči stvarima za život, a ne za sljedeći ispit.