Video razgovore ove godine čekaju promjene i napredak

Video razgovore ove godine čekaju promjene i napredak

Foto: DepositPhotos

Juniper Research predviđa da će u ovoj godini poslužitelji softvera ići dalje od videorazgovora te omogućiti alternative koje bi se trebale svidjeti korisnicima, pomalo zasićenima videopozivima svih vrsta. Jer, kad su oni sastavni dio privatnog i poslovnog ili obrazovnog života, postanu naporni.

Naravno, u poslovnom će svijetu videpozivi ostati prvi izbor jer bez njih nije moguće na daljinu održati kvalitetan sastanak, odnosno, sastanak koji je najbliže onome što se odvija uživo, na licu mjesta.

"Alati koji nude simultano obavljanje posla i uvid u tijek posla ili projekta doći će do izražaja u većem omjeru no prošle godine. Ono što smo naučili u 2020. će pomoći prilagoditi se i koncentrirati na softver koji ide dalje od videopoziva i ide u smjeru simultane kolaboracije. To znači da se kroz jednu ili više platformi može ujediniti sve za posao vrijedne funkcionalnosti", navodi Juniper u izvještaju.

Ali, dok će kod poslovnog dijela ova priča ići nešto sporije i još uvijek s naglaskom na videopozive kao glavnog alata u interakciji i poslovanju, društveni ili privatni segment ipak bi se tijekom ove godine trebao promijeniti po ovom pitanju.

Predviđa se da će virtualna i proširena stvarnost doći do izražaja jer uz nju se lakše može održati ljude zainteresiranima, angažiranima i općenito prisutnima u svakom smislu. Baš onako kako bi to bilo uživo. Zato se radi na razvoju takve vrste softverskih rješenja. No, to je tek "kap u moru".

Bitno je omogućiti prostor u kojem se lako pokazuje što radite ili što vas interesira, baš kao što bi se uživo mogao pokazati nekome tko je u istoj prostoriji s vama. Stoga, očekuje se da će giganti kao Google, Microsoft i Oracle načiniti iskorak u tom smjeru, snažniji no ostatak konkurenata.

Ali, isto tako, manje partnerske softverske kompanije itekako bi se mogle okoristiti ukoliko se iskažu na području inovativnosti i kvalitete. Dakle, naglasak nije na videopozivima već na okruženju unutar tih videopoziva.

Još iz kategorije

Hrvatski sustav elektroničkih identiteta u znanosti i obrazovanju slavi 15 godina

Hrvatski sustav elektroničkih identiteta u znanosti i obrazovanju slavi 15 godina

02.03.2021.

Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (AAI@EduHr) obilježava 15 godina od uspostave. Sustav AAI@EduHr je u produkcijski rad pušten 1. ožujka 2006. godine, a rezultat je projekta kojeg je u svibnju 2004. godine, pokrenuo Sveučilišni računski centar (Srce) odgovarajući pri tome na rastuće potrebe korisnika za pouzdanim i sigurnim sustavom za autentikaciju i autorizaciju pri korištenju mrežnih usluga. Projekt je podržalo i financiralo tadašnje Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, a Srce ga je provelo u suradnji s CARNET-om.

Zaboravili na linkove na web za cijepljenje

Zaboravili na linkove na web za cijepljenje

01.03.2021.

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravlja bi u tekstovima nakon službenog porketanja trebao biti aktivan link. Međutim to nije tako.

INFOGRAFIKA: Koje države imaju najviše podatkovnih centara

INFOGRAFIKA: Koje države imaju najviše podatkovnih centara

01.03.2021.

Podatkovni centri šire se iznimnom brzinom jer se količina podataka koji “kolaju” internetom povećavaju na dnevnoj razini. I kad pogledamo situaciju na globalnoj razinim najviše podatkovnih centara na svijetu imaju Sjedinjene Američke Države - njih čak 2653.