U Hrvatskoj se svakoga dana prosječno dogodi pet ozbiljnih kibernetičkih napada, što ukazuje na ozbiljnost problema.
Kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije, stoga je nužno da poslovni sektor, institucije i akademska zajednica podignu razinu sigurnosti, a glavna uloga NKS-a je da svojim aktivnostima olakša taj proces, zaključak je to događanja posvećenih kibernetičkoj sigurnosti i implementaciji novog regulatornog okvira, koja su jučer i danas održana u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u Splitu.
Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) okupilo je niz IT stručnjaka, malih i srednjih poduzetnika, predstavnika javnih institucija i akademske zajednice koji su pokazali značajan interes za kibernetičku sigurnost, saznali kako se prilagoditi novim zakonskim zahtjevima i kako zaštiti poslovanje od kibernetičkih prijetnji.
Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (SOA) predstavio je ključne izmjene Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajuće Uredbe, dok su stručnjaci iz Nacionalnog CERT-a govorili o najčešćim vrstama kibernetičkih napada te načinima zaštite. U protekloj godini najviše je zabilježeno phishing napada, zatim slijede poslovne prijevare, scam, iznude, kompromitacije korisničkih računa te ransomeware, koji sve više pogađaju tvrtke u Europskoj uniji.
Ljudska greška uzrok je 86 posto napada, a 14 posto uspješnih napada događa se zbog manjkavosti tehnologije. U Hrvatskoj se svakoga dana prosječno dogodi pet ozbiljnih kibernetičkih napada, što ukazuje na ozbiljnost problema jer oni mogu uzrokovati gubitak podataka, financijske štete i prekid poslovanja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj su tijekom 2023. godine prijavljeni kibernetički napadi uzrokovali štetu od 10,5 milijuna eura.
S porastom prijetnji stroža je i regulativa pa je tako Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti u nacionalno zakonodavstvo prenesena EU NIS2 direktiva. Njime se uspostavlja novi sustav upravljanja kibernetičkom sigurnošću, definiraju nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti te njihove zadaće i ovlasti. Zakonom se utvrđuju sektori, podsektori i vrste subjekata među kojima će se kategorizirati subjekti koji će morati provoditi mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima i imati obvezu prijavljivanja značajnih kibernetičkih incidenata.
CyberMeetupovi poput ovoga u Splitu i ranije održanog u Osijeku, organizirat će se diljem Hrvatske u suradnji sa županijama i drugim regionalnim i lokalnim tijelima te stručnim udruženjima.
S ciljem jačanja nacionalne kibernetičke sigurnosti i otpornosti, ulaganja u kibernetičku sigurnost i razvoj inovativnih rješenja koja će unaprijediti kibernetičku sigurnost u Hrvatskoj i Europskoj uniji, NKS razvija ključne inicijative: uspostava Zajednice kibernetičkih stručnjaka, platforme za razmjenu znanja i iskustava, povezivanje sektora i jačanje suradnje, edukacije poput radionica, treninga i programa usmjerenih na podizanje razine znanja u području kibernetičke sigurnosti te financijsku podršku.
Naime, NKS pruža informacije o aktualnim EU i nacionalnim natječajima kroz koje je moguće ostvariti financijsku potporu u svrhu razvoja područja kibernetičke sigurnosti. Raspisivat će i nacionale pozive za dodjelu financijskih sredstava za unapređenje kibernetičke sigurnosti, ali i pružati podršku prilikom prijave na natječaje.
Vlada Republike Hrvatske 2023. je donijela Odluku o određivanju nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti, a tom je Odlukom Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET imenovana kao NKS. Jedan od ključnih rezultata rada NKS-a u 2024. bio je odobrenje Europske komisije za provedbu kaskadnog financiranja ukupne vrijednosti 7,87 milijuna eura u području kibernetičke sigurnosti, koje će omogućiti pružanje financijske potpore tvrtkama, istraživačkim organizacijama i startupovima kako bi se ubrzao razvoj i primjena naprednih sigurnosnih rješenja.
Ovim korakom Hrvatska se dodatno pozicionirala kao predvodnica u jačanju europskog ekosustava kibernetičke sigurnosti.
Ponovno se pojavio novi problem za korisnike WhatsAppa, a kako se može pronaći riječ je samo o Android korisnicima gdje s adrese koju imate u imeniku dolazi poruka (vidi sliku ispod) da se glasa za mladu plesačicu nakon čega kako ne bi izgledalo kao prijevara stiže i sigurnosni kod za web stranicu, međutim vaš se WhatsApp spaja na neko računalo koje onda na cijeli imenik šalje istu poruku.
OpenAI razmatra moguću akviziciju Googleovog preglednika Chrome kako bi ojačao svoju platformu ChatGPT. Ova vijest dolazi u trenutku kada internet div još uvijek suočava s pritiscima zakonodavaca zbog navodnog monopolističkog položaja na tržištu internetskog pretraživanja.
Europska komisija kaznila je Apple s 570 milijuna eura, a Metu s 228 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ovo su prve kazne izrečene u okviru propisa čiji je cilj ograničiti tržišnu dominaciju velikih tehnoloških kompanija.
