Treba li Rusiju odsjeći s Interneta?

Ovo je prvi veliki rat koji se vodi snažno i na internetu bez obzira da li je riječ o cyber ratovanju ili je pak riječ o ratu na društvenim mrežama kroz zabrane ili čak gašenje velikog broja društvenih mreža nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Mnogi su se povukli iz Rusije. Velike kompanije poput Amazona, Microsofta, Googlea, Facebooka, Twittera, Spotifya, Netflixa ili su ugasili svoje servise u Rusiji ili su ih ruske vlasti ugasile u akcijama kojima se želi onemogućiti prodor vijesti. Vlasnika Facebooka i Instagrama, tvrtka Meta, od strane Rusije proglašena je ekstremističkom organizacijom.

U prilog tome da se spriječi informacije ide i činjenica kako su i mnoge velike svjetske medijske kuće poput CNN-a, BBC-a, Bloomberga, CBS News, su se ili povukli ili su pak odlučili na drugačiji način izvještavati zbog činjenice da je Rusija donijela zakon o drakonskim kaznama ako se ne izvještava kako oni žele. Čak 15 godina zatvora prijeti onima koji se ogluše na ovakvo gušenje medijskih sloboda. Istovremeno, većina nezavisnih ruskih medija jednostavno je prestala s radom. Osim tehnoloških kompanija, medija, povukli su se i mnogi proizvođači automobila, modne kuće.

Ono što je u pozadini gašenja i torture nad medijima i društvenim mrežama je želja ruske strane za medijskom blokadom i ostavljanjem svog vlastitog stanovništva u uvjerenju o stanju napada na Ukrajinu na osnovu informacija koje plasira ruska država. A Vladimir Putin želi maksimalnu kontrolu nad informacijama.

Stoga na pitanje iz naslova jest jednostavno NE. Ne treba Rusiju isključiti s interneta nego upravo dati priliku građanima Rusije da dođu do informacija iz različitih izvora i sami donesu zaključke, jer različite informacije daju uvijek priliku da se stvori prava slika.

Najave nekih velikih davatelja usluga internetskog prometa koji spajaju Rusiju s ostatkom Internet svijeta poput Cogenta da će ugasiti Rusiju s interneta ne bi se trebalo dogoditi, iako su potvrdili da se preko njihovih linkova događa i pokušaj napada ruskih hakera koje podržava država na Ukrajinu, ali i druge ciljeve diljem svijeta.

Ovaj rat, smatraju stručnjaci, vodi se nesmiljeno u cyber prostoru, o čemu s trenutno vrlo malo zna. Napadi su na sve strane, potvrđuju stručnjaci, napadaju se obje strane međusobno, ali i hakeri napadaju Rusiju, no i ruski hakeri napadaju kog stignu. Međutim, iako rat traje to ne znači da Rusiju treba izolirati s interneta. Jednom prilikom ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kako se oni sami mogu izolirati sa svjetske računalne mreže.

Više od 30 lobističkih skupina poslalo je pismo američkom predsjedniku Joeu Bidenu pozivajući njegovu administraciju i američke tehnološke tvrtke da ne blokiraju ili ograničavaju pristup internetu za korisnike u Rusiji, tvrdeći da bi to moglo nenamjerno olakšati napore za represiju protiv onih koji se protive ratu u Ukrajini.

“Preširoka ograničenja pristupa ruskog naroda internetu dodatno bi izolirala prodemokratske i antiratne aktiviste i ometala sposobnost nevladinih organizacija, grupa za ljudska prava, novinara i odvjetnika unutar i izvan Rusije da daju kritične informacije građanima o trenutnom stanju stvari i njihovim pravima“, upozorile su grupe u pismu. Nedostatak pristupa internetu također bi ustupio "potpunu kontrolu nad informacijskim prostorom unutar Rusije" vladi te zemlje, dodali su.

Skupine su pozvale Ministarstvo financija da izda opću licencu koja će američkim tvrtkama omogućiti nastavak pružanja usluga, softvera i hardvera koji su potrebni za omogućavanje internetske komunikacije unatoč opsežnim sankcijama Rusiji.