Sustav za rano upozorenje i upravljanje krizama (SRUUK) počinje službeno s radom 5. kolovoza ove godine jer tada stupa na snagu pravilnik koji regulira tko kada i na koji način zadaje sustavu slanje poruka građanima o nadolazećoj krizi i to ovisno o tome da li je riječ o nevremenu, poplavi, terorističkoj ili nekoj drugoj prijetnji.
Većina zemalja EU odlučila se za primjenu samo jedne tehnologije slanja upozorenja, dok je Hrvatska odlučila implementirati oba sustava (CB- Cell Broadcast i LB-SMS - Location based SMS) kako bismo bili sigurni da će poruke upozorenja stići do što većeg broja građana i turista, neovisno o tome imaju li moderni telefon sposoban primiti CB poruke.
Inače, uspostavljanje ovakvog sustava obveza je svih država članica Europske unije (članak 110. Direktive (EU) 2018/1972). U hrvatsko zakonodavstvo navedena obveza preuzeta je čl. 156. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 76/2022).
Objava Pravilnika o postupku ranog upozoravanja stanovništva u Narodnim novinama 4. kolovoza 2023., stupa na snagu 5. kolovoza 2023. godine.
Treba naglasiti da Ravnateljstvo civilne zaštite niti u jednom trenutku ne dolazi u kontakt s osobnim podacima korisnika, odnosno podacima tipa koji su konkretno mobilni uređaji na kriznom području, tko su im vlasnici ili koji je njihov broj. Naime, Agencija za zaštitu osobnih podataka u prosincu 2022. obavila nadzor sustava te izdala suglasnost na način rada sustava.
Dva načina slanja poruka
SRUUK sustav podržava dva načina slanja poruka i to CB (cell broadcast) koji je predviđen kao primarni način slanja poruka budući podržava trenutnu dostavu poruka svim korisnicima koji su takve poruke u mogućnosti primiti i klasičnim SMS porukama koje mogu primiti svi, no telekomunikacijski operatori imaju sustave koji nisu dimenzionirani za slanje velike količine SMS poruka u kratkom vremenu pa je potrebno određeno vrijeme za dostavu poruka svima.
Iako sam SRUUK sustav i danas potpuno podržava slanje CB poruka, trenutačno takve poruke može primiti manje od 10 posto korisnika telekom operatora u Hrvatskoj, što je uvjetovano mogućnostima korisničkih uređaja - mobitela. Upravo zbog te činjenice slat će se i klasične SMS poruke.
Suradnja MUP-a s Googleom i Appleom
Već mjesecima MUP intenzivno radi na tome da Google i Apple implementiraju ove mogućnosti i korisnicima Android i iPhone uređaja u Hrvatskoj, pojašnjavaju iz ministarstva. Budući da se radi o vrlo složenom poslu i opsežnim testiranjima između telekom operatora i Google, odnosno Apple platformi, postupna implementacija kroz besplatne programske nadogradnje korisničkih uređaja očekuje se tijekom jeseni.
Prema njihovim procjenama kada se dovrše sve potrebne nadogradnje od strane Google i Apple, oko 60 posto uređaja u Hrvatskoj biti u mogućnosti primiti CB poruke, a taj broj će se u idućim godinama stalno povećavati pošto će svi novi Android i Apple uređaji imati ovu funkcionalnosti.
Ograničenost sustava slanja SMS poruka
U slučaju potrebe za obavještavanjem javnosti putem SRUUK sustava, slat će se i SMS i CB poruke kako bismo bili sigurni da će što veći broj korisnika mobilnih uređajima u pogođenim područjima najbrže biti obavješten o mogućoj ugrozi, pojašnjavaju iz MUP-a i dodaju da svaki od tri mobilna operatora može isporučiti najviše 200 SMS poruka u sekundi uz dodatna ograničenja propusnosti po pojedinoj baznoj stanici.
Uzimajući u obzir tržišne udjele operatora, to znači da bi se poruke trebale isporučiti osisno o broju korisnika za Grad Zagreb i Zagrebačku županija - 1,1 mil. korisnika, cca 45 min. od slanja (HT 45 min, A1 35 min, TM 20 min), Grad Split - 235 tis. korisnika, cca 10 min. od slanja m(HT 10 min, A1 8 min, TM 5 min). Kako sustav uključuje i korisnike u roamingu taj broj bi u turističkoj sezoni mogao biti i mnogo veći, a time slanje pogotovo na obali i dulje.
Različite ovlasti o davanju naloga za slanje poruka ovisno o tipu krize
Što se tiče obavještavanja o pojedinoj ugrozi u pravilniku piše da informacije ranog upozoravanja prikupljaju sve institucije javnog sektora u okviru propisanog djelokruga u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, zaštite od požara, seizmologije, ionizirajućeg zračenja, javnog zdravstva, geologije te operateri postrojenja s opasnim tvarima, operateri hidroakumulacija, inspekcijske službe i institucije koje provode znanstvena istraživanja. Za vremenske nepogode tu je Državni hidrometeorološki zavod, za ugroze od požara glavni vatrogasni zapovjednik, za sve vojne ugroze tu je Zapovjedno operativno središte Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, a u slučaju napada balističkim projektilima informaciju o potrebi ranog upozoravanja stanovništva Operativnom centru civilne zaštite dat će Euro-atlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofu (EADRCC - Euro-Atlantic Disaster Response coordination Centre).
U aplikaciju Erste banke za digitalno bankarstvo KEKS Pay dodana je nova funkcionalnost, Autoosiguranje, koja nudi usporedbu ponuda nekoliko osiguravatelja te kupnju police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Amazon Web Services zacrtao je plan za uspostavu neovisnog oblaka u Europi. Tvrtka planira uložiti gotovo 8 milijardi eura i otvoriti tisuće radnih mjesta kako bi održala sigurnost podataka u regiji.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
