Studija pokazala da objavljivanje na društvenim mrežama čini korisnike presamouvjerenima

Korisnici društvenih mreža imaju naviku misliti da znaju više o sadržaju koji dijele na društvenim mrežama nego što zapravo znaju, zaključak je istraživanja provedenog na Sveučilištu Teksas.

Dokazano je i da korisnici često uopće ni ne pročitaju što su podijelili nego "prelete" tekst ili pročitaju samo naslov i uvod. Ali, u tome vide nešto što potvrđuje njihove stavove, razmišljanja ili svjetonazore pa se povedu za time. Stručnjaci su objasnili zašto je to tako...

"Dijeljenje sadržaja može stvoriti takav porast povjerenja jer se oni koji ga dijele stavljaju u ulogu onih koji su sadržaj kreirali. Svjesno ili nesvjesno se smatraju jednako stručnima", navodi se u istraživanju.

Potvrđeno je i da jedva polovica korisnika pročita cijeli tekst onoga što podijeli, njih oko četvrtine pročita tek dio, a petina ostane samo na naslovu i nekoliko paragrafa.

"Ljudi to rade i zato što smatraju kako imaju dovoljno znanja o tematici pa nema potrebe čitati sve", tvrde stručnjaci.

Tako nešto vrlo lako se može provjeriti praćenjem profila na društvenim mrežama, nama bliskima. Često se događa da ljudi ne shvate potpuno ono što dijele ili nisu upućeni u ono što piše u sadržaju koji su podijelili. Zasigurno, iako će rijetki to priznati, sami smo skloni nešto dijeliti, ali bez da pročitamo u potpunosti tekst.

Nažalost, to stvara dodatni problem, na što stručnjaci upućuju. Naime, tako pogrešno stečen osjećaj znanja teško je ili nemoguće ispraviti, zbog čega nastaju podjele i šire se dezinformacije. Često se može posvjedočiti i takvoj situaciji, gdje osoba stvori određeno mišljenje temeljem onoga što misli da zna i nakon toga je izrazito teško ili nemoguće ikakvim argumentima ili činjenicama tu istu osobu razuvjeriti.

Stoga, takav osjećaj samopouzdanja koji se dobiva kod dijeljenja sadržaja može biti izrazito štetan.