Malo koja prijetnja je utjecala na životnu svakodnevicu kao pandemija koronavirusa, zbog koje su milijuni bili primorani raditi od kuće, tisuće biznisa jednostavno je stalo, usporilo rad ili se ugasilo, a sa silnim problemima te vrste stigli su i novi izazovi.
Prvenstveno se tiču kibernetičke sigurnosti, za kojom postoji povećana potreba upravo zato što se u bitno većoj mjeri radi na daljinu, s bitno nesigurnijim privatnim mrežama, kojima VPN ne može pomoći u punom smislu. Bar ne koliko su mogle mreže unutar organizacija u kojima bi zaposlenici boravili u normalnija vremena.
Svjesni su svega toga i lideri, njihov stav kroz istraživanje donosi Atlas VPN. Naime, 18 posto ispitanih smatra kako će najveću prijetnju organizaciji u kojoj rade kao izvršni direktori (CEO) predstavljati kibernetički rizici po pitanju sigurnosti. Primjerice, početkom prošle godine tako nešto ustvrdilo je njih tek deset posto.
I to je bilo dovoljno tek za peto mjesto prijetnji od kojih vodeći ljudi organizacija strahuju. Ovih 18 posto donijelo je prvo mjesto prijetnjama od kojih se najviše ledi krv u žilama. Na drugom mjestu je konstantno prisutna prijetnja - porezni rizici. Od njih strahuje 14 posto ispitanih, baš kao i od regulatornih rizika.
Na četvrtom mjestu s 12 posto je rizik po pitanju proizvodnje, a to ima itekako smisla jer diljem svijeta nedostaje poluvodiča. Nadalje, s deset posto slijede rizici koji se tiču samog funkcioniranja organizacije ili "opracijski" rizici. Okoliš je rizik koji sa strahom promatra također deset posto ispitanih...
Jasno je vidljivo da lidere općenito brinu stvari koje se tiču promjena na koje ne mogu nikako utjecati. Otuda okoliš, porezi, regulacije, proizvodnja i slično. No pandemija koronavirusa, iako spada u kategoriju onoga na što se ne može utjecati, privremena je prijetnja i to nudi optimizam. Samo da potraje što kraće jer i ovo je već previše.
Novi Zeland će u parlament uputiti prijedlog zakona koji djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, objavio je premijer Christopher Luxon krajem kolovoza u Wellingtonu. Platforme bi morale poduzeti razumne korake za utvrđivanje dobi, a za nepridržavanje bi mogle platiti do deset posto globalnog prihoda. Prijedlog nije usvojen i još nema potvrđenu parlamentarnu većinu.
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
