Kako hrvatski mediji mogu sačuvati povjerenje publike?

Razvoj umjetne inteligencije, koja danas može u nekoliko sekundi generirati uvjerljive tekstove, fotografije i videozapise, pred medije postavlja sve složenije izazove povezane s provjerom informacija i očuvanjem povjerenja publike.

O tome kako prepoznati dezinformacije, odgovorno koristiti umjetnu inteligenciju u novinarstvu i osigurati vjerodostojnost objavljenih sadržaja raspravljalo se u zagrebačkom Wespa Spacesu.

Program je započeo stručnom radionicom "Verifying Reality: Fact-Checking Tools and Practices and use of AI", koju je vodio Jochen Spangenberg, stručnjak Deutsche Wellea za dezinformacije i provjeru sadržaja te potpredsjednik Savjetodavnog vijeća Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO).

Spangenberg je na praktičnim primjerima pokazao kako nove tehnologije utječu na širenje informacija i na koje načine umjetna inteligencija može olakšati, ali i otežati provjeru njihove vjerodostojnosti. Sudionicima je predstavio i alate koje novinari mogu koristiti u svakodnevnom radu kako bi lakše prepoznali manipulirani sadržaj i provjerili činjenice.

"Kao i s mnogim stvarima u životu, gotovo sve ima svoje prednosti i nedostatke, osobito kada je riječ o novim tehnologijama. Nove tehnologije, primjerice umjetna inteligencija, mogu se koristiti za stvaranje dezinformacija, manipuliranje sadržajem i prikazivanje izmišljenih informacija kao stvarnih. Te tehnike postaju sve sofisticiranije, a kvaliteta takvog sadržaja s vremenom sve bolja. Istovremeno, umjetna inteligencija i druge tehnologije mogu nam pomoći u otkrivanju dezinformacija. Međutim, često smo u poziciji da pokušavamo nadoknaditi zaostatak jer, dok istraživači i znanstvenici razviju i istreniraju nove modele za prepoznavanje novih oblika dezinformacija, tehnologija koja se koristi za njihovo stvaranje možda je već dodatno napredovala. Tome ne možemo jednostavno izbjeći. Dezinformacije su stvarnost s kojom se moramo suočiti, a naša je odgovornost djelovati proaktivno, prilagođavati se tim izazovima i učiniti sve što je moguće kako bismo ih otkrili, suzbili i ograničili njihov utjecaj", istaknuo je Spangenberg.

Nakon radionice održana je panel-rasprava pod nazivom "Integritet sadržaja u doba umjetne inteligencije: mogu li hrvatski mediji sačuvati povjerenje publike?", koju je moderirala novinarka i urednica Katarina Dimitrijević Hrnjkaš. Sudjelovali su Josip Popovac iz Agencije za medije, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Hrvoje Zovko i Ozren Kronja iz HUDI-ja, koji su o izazovima umjetne inteligencije govorili iz regulatorne, novinarske i izdavačke perspektive.

Jedna od tema bili su uvjeti rada u hrvatskim redakcijama, u kojima pritisak što bržeg objavljivanja informacija, nedostatak novinara i konkurencija za čitanost smanjuju vrijeme dostupno za provjeru činjenica i izvora.

"Novinarski rad mora biti zaštićen i autorska prava moraju biti zajamčena jer ako će vijesti oko nas proizvoditi botovi, perspektiva medijske industrije postaje upitna", upozorio je Zovko.

Sudionici su raspravljali i o tome kako umjetna inteligencija i algoritamsko ciljanje sadržaja utječu na dostupnost vjerodostojnih informacija te o potrebi jasnijeg označavanja novinarskih sadržaja nastalih uz pomoć AI alata.

Posebno se razgovaralo o razlikama između korištenja umjetne inteligencije za tehničke zadatke, poput transkripcije i lekture, te njezine primjene u sažimanju, preoblikovanju i samostalnom generiranju tekstova. Otvoreno je i pitanje odgovornosti u situacijama kada novinari i umjetna inteligencija zajednički sudjeluju u stvaranju sadržaja.

Rasprava je obuhvatila i tumačenje hrvatskih i europskih propisa koji reguliraju korištenje umjetne inteligencije, pri čemu se postavilo pitanje primjenjuju li redakcije postojeća pravila na jednak način.

Josip Popovac naglasio je da "umjetna inteligencija ljudima služi kao alat, ali krajnji proizvod mora biti verificiran od čovjeka".

Na odgovornost novinara pri korištenju novih tehnologija upozorio je i Ozren Kronja. "Novinari moraju kritički razmišljati jer su odabirom zanimanja preuzeli dodatnu odgovornost: informiraju javnost i moraju odgovorno koristiti alate umjetne inteligencije", poručio je Kronja.

Tijekom rasprave otvorena su i pitanja povezana s budućim pravilima korištenja umjetne inteligencije u hrvatskim medijima. Zaključci panela poslužit će za određivanje prioriteta u daljnjem radu HUDI-jeve Radne skupine za integritet sadržaja, koja priprema Smjernice za integritet sadržaja. U raspravu se uključila i publika, koja je postavljala pitanja i iznosila primjere iz novinarske i komunikacijske prakse.

O važnosti suradnje obrazovnih institucija i medijske industrije govorila je doc. dr. sc. Marija Slijepčević sa Sveučilišta VERN', istaknuvši potrebu da studenti već tijekom obrazovanja steknu znanja o primjeni umjetne inteligencije i izazovima koje ona donosi.

"S obzirom na to da na Sveučilištu VERN' kontinuirano razvijamo suradnju s realnim sektorom, važno nam je poticati promišljanja o prodoru umjetne inteligencije i u medijski sektor. Iznimno smo zadovoljni da smo u suradnji sa stručnjacima Deutsche Wellea uspjeli osmisliti izvannastavni sadržaj koji je studentima relevantan i zanimljiv te prenosi znanja koja odmah mogu primijeniti u svojoj novinarskoj, ali i šire u komunikacijskoj praksi. Teme o kojima smo diskutirali na radionicama i panelu nalaze se u samoj srži neizvjesnosti s kojom se medijski sektor suočava i zato vjerujem da su korisne svim medijskim i komunikacijskim stručnjacima koji su bili prisutni", izjavila je Slijepčević.

Rasprava je tako obuhvatila niz pitanja s kojima se suočavaju mediji zbog sve šire primjene umjetne inteligencije, od prepoznavanja lažnih i manipuliranih sadržaja do zaštite autorskih prava i odgovornosti za objavljene informacije. Poseban naglasak stavljen je na potrebu ljudske provjere sadržaja, transparentnosti u korištenju AI alata i očuvanja profesionalnih novinarskih standarda u okolnostima ubrzanog tehnološkog razvoja.