I TikTok može postati obrazovni alat ako se koristi na pravi način

I TikTok može postati obrazovni alat ako se koristi na pravi način

Plenarnim predavanjima Rachel Lowenstein (Mindshare) i Marka Westa (UNESCO) danas je u Šibeniku završena 24. po redu CARNET-ova konferencija za korisnike CUC2022 pod nazivom "Otvaranje u zatvorenom svijetu: postdigitalna znanost i obrazovanje". Trodnevna konferencija okupila je više od 2000  sudionika, od kojih je 1500 fizički sudjelovalo na konferenciji, dok je njih 700 pratilo konferenciju putem online platforme.

Ove godine bogati program je obuhvatio  100 interaktivnih izlaganja, 11 otvorenih panela, 50 radionica, 15 pozivnih i pet plenarnih izlaganja te znanstveni dio koji je privukao više od 70 stranih autora iz cijeloga svijeta.

Izazovi postpandemijskog svijeta, koji su obrađeni na prošlogodišnjoj konferenciji, otvorili su put ovogodišnjoj temi digitalne preobrazbe, pogleda u budućnost i izazova koji se pojavljuju u nastavi na daljinu i svakodnevnom životu. CARNET nastavlja svoju posvećenost stvaranju novih trendova u obrazovanju, ali i kritičkim odnosom prema razvoju tehnologije i nepoželjnim implikacijama, temama otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta.

„S jedne strane, dostupno na je više informacija nego ikada, a s druge se moramo zapitati  koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje doživljaja stvarnosti. U našem fokusu su inovativne metode učenja i poučavanja, kreativnost,  razvoj kritičkog mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije, ali i strateško upravljanje digitalno zrelim ustanovama te ostale teme vezane za preobrazbu obrazovnog sustava“, rekao je na svečanom otvaranju ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, navodeći kako su aktualni CARNET-ovi projekti ulaganja u obrazovni sustav vrijedni 1,4 milijarde kuna, dok je vrijednost novih projekata viša od 800 milijuna.

Podršku radu CARNET-a i sudionicima konferencije osobno je uputio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

„U Hrvatskoj možemo biti ponosni kako nam funkcionira digitalizacija obrazovanja. CARNET je kroz obrazovanje ušao u domove svih obitelji, a zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje je kroz godine osigurao, uspješno smo prevladali COVID krizu. Nastavit ćemo u potpori razvoja sustava obrazovanja, a bit će tu i nekih novina koje razmatramo, poput digitalnih diploma i svjedodžbi“, najavio je ministar Fuchs.

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja održao je zapaženo predavanje "Ulovljeni između Tik-Toka i školskog igrališta – perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija", u kojemu je predstavio rezultate istraživanja o iskustvima djece i mladih u digitalnom okružju i njihovim stavovima o utjecaju digitalnih tehnologija na živote i društvo.

„Korištenje digitalnih tehnologija postaje dominantna aktivnost mladih, a istraživanje pokazuje da više od 70 posto njih ne provodi niti jedan trenutak u organiziranim sportskim ili srodnim aktivnostima izvan škole. Oko 90 posto nastavnika smatra da zbog vremena provedenog u digitalnom okružju učenici gube interes za čitanje, da su nedovoljno razvijeni u govornoj i pisanoj komunikaciji te da provode značajno manje fizičkih aktivnosti“, rekao je Jokić te dao viđenje situacije:

- Za neke stvari poput upoznavanja novih osoba i slobodnog izražavanja stavova djece digitalna tehnologija je izvrsna, ali ona ne može zamijeniti košarkašku loptu i školsko igralište, za čime oni zapravo žude. Korištenje digitalnih tehnologija prožima živote sve djece u Hrvatskoj, to je svijet izazova i mogućnosti, ali za dio njih ukazuje se ovisnički obrazac u koji su uronjeni a da im nitko nije dao alate kako ih koristiti. Ne treba nam manje digitalne tehnologije, nego građenje određene ravnoteže koja može imati pozitivne društvene ishode, ukazao je Jokić.

Završnog dana konferencije bilo je riječi o e-infrastrukturi, mentorstvima, digitalnoj zrelosti škola, robotima, digitalizaciji, postdigitalnom obrazovanju…  Na okruglom stolu „Što je napravljeno kod digitalne zrelosti škola“, istaknuto je kako je srednjoškolcima, profesorima i ravnateljima potrebno ukazati kako ne treba čekati budućnost, jer već danas postoje brojni sadržaji s kojima često nisu dovoljno upoznati.

„Čarobne“ riječi TikTok i generacija Z provlačile su se do samog kraja konferencije, kada se Antonija Bilić Arar, novinarka i urednica na tehnološkom portalu Netokracija, zapitala može li ova aplikacija pomoći u poučavanju. Dio predrasuda o tome da je riječ o kratkim klipovima, koji se brzo izmjenjuju i loše utječu na djecu istinit je, ali treba uzeti u obzir i to da neki poznati znanstvenici, brojni „edutokeri“, nastavnici i profesori svih razina, snimaju sadržaj isključivo za TikTok. I sama kompanija želi promijeniti percepciju te puno ulaže u potenciranje obrazovnih sadržaja.

„Moramo uzeti u obzir da će mlađa generacija koristiti TikTok  bez obzira što mi mislili o tome, pa možemo samo napraviti to da njegove nedostatke prevedemo u korist, da ne sudjeluju u bizarnim izazovima kojima mogu naštetiti sebi i prijateljima, nego ih usmjerimo prema privlačno napravljenim obrazovnim sadržajima“, istaknula je Bilić Arar.

Na svečanom zatvaranju konferencije Rachel Lowenstein, globalna voditeljica inkluzivnih inovacija u Mindshareu, u kojem vodi strategiju i inovacije za način na koji robne marke koriste marketing, medije i tehnologiju za preoblikovanje društva, govorila je o sve većem utjecaju algoritama tzv. crne kutije, odnosno onih u kojima korisnik ne može vidjeti način na koji oni funkcioniraju i koje aspekte uzimaju u obzir. Tako se događa da su oni "skrojeni" prema jednoj uskoj populaciji, dobrostojećih mlađih bijelih muškaraca, dok zanemaruju ili u svojim ključnim riječima čak isključuju crnce, LBGTQ osobe, osobe s invaliditetom.

„Algoritmi preporučuju koje proizvode trebate, u koju banku trebate ići po zajam, usmjeravaju vas na donošenje odluka, a često nad njima gubite kontrolu. Oglašivači ne žele svoj brend dovoditi u vezu s lošim stvarima, no riječi poput "gay" ili "biseksualan" na tom su popisu iznad "ubojstvo", "pornografija", "droga". Oni kontinuirano donose odluke koje su relevantnije za proizvod nego za korisnika, pa moramo stalno biti kritični i pitati se na koji način koristimo tehnologiju“, istaknula je Lowenstein.

Mark West iz UNESCO-va Sektora za obrazovanje opisao je promjene koje su se dogodile nakon što smo se u pandemiji prvi put oslonili isključivo na tehnologiju u pristupu obrazovanju i dao preporuke kako će nam to iskustvo pomoći da idemo naprijed. Napredna tehnologija mora olakšati napore da se osigura univerzalno pružanje inkluzivnog, pravednog i na čovjeka usmjerenog javnog obrazovanja.

Poseban dio Konferencije bio je učenički Hackathon na temu prevencije elektroničkog nasilja, odnosno suzbijanju digitalne diskriminacije u školama. Svoja rješenja predstavilo je pet škola s četiri tima iz Šibensko-kninske županije, a pobijedili su učenici Tehničke škole Šibenik, koji su osmislili rješenje kroz aplikaciju za blokiranje neželjenih poruka na mobilne telefone, add-on na browserima i prijavljivanje IP adresa zlostavljača koji šalju neprimjerene poruke.

Na temu elektroničkog nasilja i uvodnog predavanja doc. dr. sc. Lane Ciboci Perša, profesor jezika i interdisciplinarne pedagogije na Sveučilištu Westminster Terry Lamb predavao je o aktualnoj temi podučavanja učenika iz migrantskih obitelji, posebice u kontekstu nedavnih valova prisilnih migracija iz Ukrajine i s Bliskog istoka. Za škole u Londonu to nije nova situacija, jer su istraživanja pokazala da više od 50 posto učenika u dobi od 10 do 12 godina u svojim domovima priča drugim, materinjim jezikom.

„Moramo se otvoriti vrijednostima multijezičnosti i pluralizma, razmišljati kako nadograditi znanja i iskustva koja ti učenici imaju... Pogrešno je tražiti od njih da zaborave svoje lingvističke vještine, a poveznice između slavenskih jezika mogu biti prednost. Pritom ih se može više usmjeriti prema predmetima u kojima jezik nije ključan, poput umjetnosti ili matematike. I učiteljima treba podrška kako bi znali na koji način pristupiti učenicima“, rekao je Lamb.

Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za podršku obrazovanju zapitala se u svom predavanju „Jesmo li spremni na HyFleks?“, predstavljajući model hibridno-fleksibilnog učenja i poučavanja koje podržava učenika u kreiranju vlastitog načina sudjelovanja u obrazovnom procesu, bilo da je to pohađanje nastave uživo ili na daljinu.

„Kada smo silom prilika nastavu morali prebaciti u virtualno okruženje, vidjeli smo da u njemu imamo i „nastavnike duhove“, koji se nikada nisu pojavljivali, dok su učenici često imali probleme s kamerom, „crnim zaslonima“, a na kraju bismo ih u domovima mogli zateći kako „slušaju“ nastavu s mobitelom u ruci ili nekom drugom zanimacijom. Nažalost, pokazalo se da videokonferencijski sustav učenike ne stavlja u središte poučavanja i zato nam digitalna tehnologija mora pomoći u unaprjeđenju procesa“, istaknula je Mudrinić Ribić.

Nakon prve serije predavanja priređen je okrugli stol „Razumijemo li generaciju Z?“, odnosno mlade rođene između 1997. i 2012. godine. Često ih se povezuje s aplikacijom TikTok, od koje „milenijalci“ (rođeni nakon 1980. godine) zaziru, smatrajući je banalnom.

„TikTok je nastao kao revolt prema društvenim mrežama u kojima se uvijek nešto oglašava. Dok drugi misle da su to videozapisi od 15 sekundi za plesanje, oni na njoj rade biznis i zarađuju milijune“, istaknuo je osnivač startupa CircuitMess, Albert Gajšak.

Pripadnici ove generacije, rekla je moderatorica Hajdi Ćenan, očekuju veće plaće, više slobodnog vremena, fleksibilnost za rad od kuće i puno veću odgovornost prema okolišu od tvrtki za koje rade.

„Studenti više nisu motivirani doći na kampus i slušati predavanja osam sati, osim ako ne dolazi neki posebni govornik. Danas mladi dobivaju previše informacija, materijala, mailova i ako te informacije nisu relevantne i na neki način personalizirane, teško će se od njih dobiti pažnja i angažman“a, rekla je Ružica Pekić. Generacija Z ima puno više prilika za radom na daljinu, pa očekivano uspijevaju za sebe izboriti i nešto veće plaće od starijih generacija.

Još iz kategorije

Kibernetički kriminalci sve češće koriste metode glasovnog phishinga za proboje sustava

Kibernetički kriminalci sve češće koriste metode glasovnog phishinga za proboje sustava

28.11.2022.

Kibernetički kriminalci u sve  se većoj mjeri okreću prema hibridnim metodama phishing napada koji kombiniraju e-mail i glasovne forme poznate kao 'vishing' ili 'voice/glasovni phishing'. Na taj način uspijevaju se probiti u korporativne mreže kako bi postavili temelje za ransomware ili neke druge hakerske napade vezane uz krađu podataka.

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada

26.11.2022.

Kibernetički napadi su sve brojniji i intenzivniji, dnevno se bilježi čak do sedam milijuna kibernetičkih napada. Motivi ovih napada su razni – od financijskih iznuda, krađa podataka pa sve do kontrole vitalnih resursa. Vrijeme u kojem živimo i ratovi kojima, nažalost, svjedočimo više ne uključuju samo konvencionalno oružje, već i puno sofisticiranije, kibernetičko.

Suradnja SAD-a i Hrvatske u borbi protiv kibernetičkog kriminala

Suradnja SAD-a i Hrvatske u borbi protiv kibernetičkog kriminala

25.11.2022.

Hrvatska delegacija predvođena ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenica boravila je na studijskom putovanju u Sjedinjenim Američkim Državama posvećenom borbi protiv kibernetičkog kriminala.