Google je početkom lipnja započeo gradnju novog podatkovnog centra u Horndalu, u švedskoj pokrajini Dalarna, čime je nakon višegodišnjeg planiranja i pripreme otvorena nova faza njegova infrastrukturnog širenja u Europi. Objekt u općini Avesta bit će prvi Googleov podatkovni centar u Švedskoj koji kompanija sama razvija, posjeduje i njime upravlja, što ga razlikuje od ranije pokrenute Google Cloud regije u toj zemlji. Time se Googleova prisutnost u Švedskoj pomiče s razine cloud usluga i komercijalne dostupnosti prema dubljoj fizičkoj infrastrukturi.
Horndal nije odabran slučajno. Švedska i šira nordijska regija već godinama privlače velike podatkovne centre zbog kombinacije relativno povoljne energetske slike, hladnije klime, prostora, političke stabilnosti, razvijene digitalne infrastrukture i mogućnosti povezivanja s obnovljivim izvorima energije. Takvi uvjeti posebno su važni u trenutku kada se cloud infrastruktura više ne gradi samo za klasične poslovne aplikacije, nego i za AI opterećenja koja traže znatno veću računalnu gustoću, snažnije napajanje i dugoročnije planiranje kapaciteta.
Google je uz početak gradnje naglasio nekoliko elemenata koji pokazuju kako se mijenja javna percepcija podatkovnih centara. Novi objekt bit će zračno hlađen kako bi se ograničila uporaba vode, a projektiran je i za mogućnost iskorištavanja otpadne topline izvan samog centra. Kompanija navodi da bi se ta toplina mogla koristiti za grijanje lokalnih domova i poslovnih prostora, što je sve važniji argument u europskim projektima jer podatkovni centri sve češće moraju dokazivati da nisu samo veliki potrošači energije, nego i potencijalni dio lokalnog energetskog sustava.
Projekt ima i jasnu lokalnu dimenziju. Prema Googleovim najavama, podatkovni centar trebao bi otvoriti oko 100 stalnih radnih mjesta, dok se tijekom gradnje očekuje nekoliko tisuća dodatnih poslova kroz dobavljače i lokalno gospodarstvo. Kompanija navodi i suradnju s gotovo 60 švedskih dobavljača u građevinskoj fazi te pokretanje fonda vrijednog 54 milijuna švedskih kruna, odnosno oko 5 milijuna eura, za lokalne inicijative u području održivosti, razvoja kompetencija i gospodarskog rasta. Takve najave nisu nevažne jer se veliki podatkovni centri sve češće suočavaju s pitanjem što konkretno donose zajednici u kojoj se grade.
Upravo je odnos s lokalnom zajednicom postao jedno od ključnih pitanja za cijelu industriju. Podatkovni centri više nisu nevidljiva pozadinska infrastruktura digitalne ekonomije. Oni zauzimaju zemljište, traže priključnu snagu, utječu na lokalne mreže, otvaraju pitanja vode, buke, emisija, prometa i korištenja prostora. Zbog toga se svaka nova velika investicija mora objašnjavati puno šire od same tehnološke funkcije. Lokalni porezi, radna mjesta i narudžbe za dobavljače više nisu dovoljni ako građani ne dobiju uvjerljiv odgovor o utjecaju na energiju, okoliš i kvalitetu života.
Švedski projekt treba promatrati i u kontekstu Googleove već pokrenute cloud regije u zemlji. Google Cloud je švedsku regiju otvorio u ožujku 2025., kao svoju 42. globalnu i 13. europsku cloud regiju, s naglaskom na nižu latenciju, rezidenciju podataka, sigurnost i digitalni suverenitet. Horndal zato ne označava prvi Googleov cloud iskorak u Švedskoj, nego jačanje fizičke baze koja stoji iza sve veće potražnje za cloudom, AI-jem, Workspaceom, YouTubeom, pretraživanjem i drugim uslugama koje se svakodnevno koriste u poslovnom i javnom sektoru.
Za europsko tržište podatkovnih centara ovo je važan signal. Cloud infrastruktura više se ne može promatrati samo kroz najveća tradicionalna tržišta poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Irske. AI i rast potražnje za regionalnim kapacitetima sve više guraju investicije prema lokacijama koje mogu ponuditi kombinaciju energije, prostora, povezanosti i političke predvidljivosti. Nordijska regija tu ima prirodne prednosti, osobito za opterećenja kod kojih latencija prema najvećim europskim poslovnim središtima nije presudno ograničenje.
No ni sjever Europe nije bez izazova. Veliki podatkovni centri moraju osigurati stabilne energetske priključke, dugoročne ugovore o opskrbi, dovoljne mrežne kapacitete i prihvatljiv odnos s lokalnom zajednicom. AI je taj pritisak dodatno povećao jer nova generacija opreme troši više energije po racku, zahtijeva bolje hlađenje i stvara veće oscilacije u opterećenju. Zato se uspješnost takvih projekata više ne mjeri samo brojem servera ili veličinom zemljišta, nego sposobnošću da se energija, mreža, hlađenje, dozvole i korisnička potražnja povežu u održiv model.
Za poslovne korisnike to znači da će lokacija računalnog kapaciteta postati važnija nego prije. Kod klasičnih cloud usluga često se gledala cijena instance, dostupnost servisa i osnovna usklađenost s propisima. Kod AI opterećenja i reguliranih poslovnih procesa sve više se gledaju latencija, rezidencija podataka, pravni režim, dostupnost kapaciteta, cijena izlaznog prometa, energetski profil i plan oporavka u slučaju prekida. Podatkovni centar time prestaje biti apstraktna pozadina cloud usluge i postaje konkretna poslovna varijabla.
Za Hrvatsku i širu regiju takvi projekti nude koristan kontrast. Manja tržišta teško mogu konkurirati hyperscale kampusima samo veličinom kapitala ili brojem dostupnih megavata. Njihova prilika može biti u regionalnim i specijaliziranim kapacitetima, osobito za korisnike kojima su važni lokalna podrška, usklađenost s propisima, podatkovna suverenost, povezanost s javnim sektorom ili industrijski specifična rješenja. No ni takav pristup ne može uspjeti bez pouzdane energije, kvalitetne optičke povezanosti, jasnih dozvola i predvidljivog regulatornog okvira.
Googleov projekt u Horndalu zato je više od još jedne vijesti o izgradnji podatkovnog centra. On pokazuje da se europska digitalna infrastruktura sve snažnije preklapa s energetikom, industrijskom politikom, lokalnim razvojem i geografski raspoređenim cloud kapacitetima. U razdoblju u kojem AI povećava potražnju za računalnom snagom, prednost će imati lokacije koje mogu brzo, ali kontrolirano prihvatiti velike investicije, osigurati energiju i povezivost te istodobno uvjeriti lokalnu zajednicu da projekt donosi dugoročnu korist.
Nordijska regija u toj utrci ima snažnu poziciju, ali ni ona ne može računati samo na hladniju klimu i obnovljive izvore. Svaki novi podatkovni centar morat će dokazati da se uklapa u lokalnu mrežu, da odgovorno koristi resurse i da stvara vrijednost širu od same digitalne usluge. Horndal je zato dobar primjer nove faze cloud infrastrukture: fizičke, kapitalno zahtjevne, energetski osjetljive i sve vidljivije javnosti.
