Svake godine Reutersov institut za proučavanje novinarstva objavljuje izvješće o potrošnji digitalnih vijesti. Najnovije izdanje, temeljeno na anketama više od 93.000 ljudi u 46 zemalja, dokumentira kako je sveukupno povjerenje u vijesti u protekloj godini palo za dva postotna boda. Otprilike četiri od deset osoba u ukupnom uzorku kažu da većinu vremena vjeruju većini vijesti. Među ispitanim zemljama, Finska je i dalje zemlja s najvišom razinom povjerenja (69 posto), dok Grčka (19 posto) ima najnižu razinu povjerenja.
Udio građana u svim ispitanim zemljama koji su "vrlo" ili "iznimno" zainteresirani za vijesti i redovito ih konzumiraju pao je s 51 posto u 2022. na 48 posto u 2023. Mnogi ljudi odlučuju sve više ograničiti svoju izloženost vijestima, ili barem na vijesti određene vrste. Vijesti koje se previše ponavljaju ili se smatraju "emocionalno iscrpljujućim" često se prešućuju u korist nečega što više podiže.
Prema izvješću, s obiljem kanala koji su sada dostupni, "nije iznenađujuće da se potrošači vijesti sve više osjećaju preopterećeno i zbunjeno, a mnogi se privremeno ili trajno odvraćaju. Selektivno izbjegavanje vijesti i umor od vijesti pogoršani su izazovnim vremenima živimo u." Kao što studija otkriva, društvene mreže koje se više oslanjaju na videozapise poput TikToka, Instagrama ili YouTubea postaju sve važnije za vijesti.
U tom smislu pisci dodaju: "jasno je da većina potrošača ne traži više vijesti, već vijesti koje im se čine najrelevantnijima i koje im pomažu da shvate složena pitanja s kojima se suočavamo. Novi tehnološki poremećaj umjetne inteligencije je odmah iza ugla, prijeteći da će pokrenuti novi val personaliziranog, ali potencijalno nepouzdanog sadržaja."
Ovdje je važno napomenuti da se ovi podaci temelje na percepcijama građana o pouzdanosti medija ili novinskih marki te da su ti rezultati skup subjektivnih mišljenja. Analitičari naglašavaju da to znači da su promjene tijekom vremena često pod velikim utjecajem "političkih i društvenih čimbenika kao i samih vijesti".
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
Američki prizivni sud za Deveti okrug dopustio je nastavak više od 3.000 saveznih tužbi u kojima se Meta, Google, TikTok i Snap terete da su dizajnom društvenih mreža poticali ovisnost mladih. Odluka je objavljena sredinom kolovoza, a sud nije odlučio jesu li kompanije odgovorne, nego je odbio procesni pokušaj da se postupci zaustave prije suđenja.
