Svake godine Reutersov institut za proučavanje novinarstva objavljuje izvješće o potrošnji digitalnih vijesti. Najnovije izdanje, temeljeno na anketama više od 93.000 ljudi u 46 zemalja, dokumentira kako je sveukupno povjerenje u vijesti u protekloj godini palo za dva postotna boda. Otprilike četiri od deset osoba u ukupnom uzorku kažu da većinu vremena vjeruju većini vijesti. Među ispitanim zemljama, Finska je i dalje zemlja s najvišom razinom povjerenja (69 posto), dok Grčka (19 posto) ima najnižu razinu povjerenja.
Udio građana u svim ispitanim zemljama koji su "vrlo" ili "iznimno" zainteresirani za vijesti i redovito ih konzumiraju pao je s 51 posto u 2022. na 48 posto u 2023. Mnogi ljudi odlučuju sve više ograničiti svoju izloženost vijestima, ili barem na vijesti određene vrste. Vijesti koje se previše ponavljaju ili se smatraju "emocionalno iscrpljujućim" često se prešućuju u korist nečega što više podiže.
Prema izvješću, s obiljem kanala koji su sada dostupni, "nije iznenađujuće da se potrošači vijesti sve više osjećaju preopterećeno i zbunjeno, a mnogi se privremeno ili trajno odvraćaju. Selektivno izbjegavanje vijesti i umor od vijesti pogoršani su izazovnim vremenima živimo u." Kao što studija otkriva, društvene mreže koje se više oslanjaju na videozapise poput TikToka, Instagrama ili YouTubea postaju sve važnije za vijesti.
U tom smislu pisci dodaju: "jasno je da većina potrošača ne traži više vijesti, već vijesti koje im se čine najrelevantnijima i koje im pomažu da shvate složena pitanja s kojima se suočavamo. Novi tehnološki poremećaj umjetne inteligencije je odmah iza ugla, prijeteći da će pokrenuti novi val personaliziranog, ali potencijalno nepouzdanog sadržaja."
Ovdje je važno napomenuti da se ovi podaci temelje na percepcijama građana o pouzdanosti medija ili novinskih marki te da su ti rezultati skup subjektivnih mišljenja. Analitičari naglašavaju da to znači da su promjene tijekom vremena često pod velikim utjecajem "političkih i društvenih čimbenika kao i samih vijesti".
Globalna industrija zabave i medija (E&M) dosegnut će 4,2 bilijuna dolara prihoda 2030. godine, uz rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,4 posto, pri čemu će rast industrije poticati oglašavanje pogonjeno umjetnom inteligencijom i fizička, živa iskustva, navodi PwC. Izvješće, koje prati globalni rast u 12 sektora zabave i medija te u 53 zemlje i teritorija, pokazuje da će širenje tržišta do 2030. donijeti 600 milijardi dolara novih prihoda, pri čemu će najveći dio rasta dolaziti iz digitalnih ekosustava.
Globalni broj pretplata na online video dosegnuo je krajem 2025. godine 2,24 milijarde, što je 17,6 posto više nego godinu prije, kada ih je bilo 1,9 milijardi, pokazuje analiza Omdije. Ipak, u 2026. se očekuje usporavanje rasta na jednoznamenkaste stope jer tržište ulazi u zreliju fazu razvoja.
Stellantis će od 2027. u odabrane modele za američko tržište ugraditi Mobileyeovu oblačnu platformu Road Experience Management, dogovorile su kompanije u utorak. Tehnologija podatke s prednjih kamera povezanih vozila pretvara u stalno ažuriranu cestovnu kartu koja pomaže sustavima zadržavanja trake i vožnje bez ruku.
