Svake godine Reutersov institut za proučavanje novinarstva objavljuje izvješće o potrošnji digitalnih vijesti. Najnovije izdanje, temeljeno na anketama više od 93.000 ljudi u 46 zemalja, dokumentira kako je sveukupno povjerenje u vijesti u protekloj godini palo za dva postotna boda. Otprilike četiri od deset osoba u ukupnom uzorku kažu da većinu vremena vjeruju većini vijesti. Među ispitanim zemljama, Finska je i dalje zemlja s najvišom razinom povjerenja (69 posto), dok Grčka (19 posto) ima najnižu razinu povjerenja.
Udio građana u svim ispitanim zemljama koji su "vrlo" ili "iznimno" zainteresirani za vijesti i redovito ih konzumiraju pao je s 51 posto u 2022. na 48 posto u 2023. Mnogi ljudi odlučuju sve više ograničiti svoju izloženost vijestima, ili barem na vijesti određene vrste. Vijesti koje se previše ponavljaju ili se smatraju "emocionalno iscrpljujućim" često se prešućuju u korist nečega što više podiže.
Prema izvješću, s obiljem kanala koji su sada dostupni, "nije iznenađujuće da se potrošači vijesti sve više osjećaju preopterećeno i zbunjeno, a mnogi se privremeno ili trajno odvraćaju. Selektivno izbjegavanje vijesti i umor od vijesti pogoršani su izazovnim vremenima živimo u." Kao što studija otkriva, društvene mreže koje se više oslanjaju na videozapise poput TikToka, Instagrama ili YouTubea postaju sve važnije za vijesti.
U tom smislu pisci dodaju: "jasno je da većina potrošača ne traži više vijesti, već vijesti koje im se čine najrelevantnijima i koje im pomažu da shvate složena pitanja s kojima se suočavamo. Novi tehnološki poremećaj umjetne inteligencije je odmah iza ugla, prijeteći da će pokrenuti novi val personaliziranog, ali potencijalno nepouzdanog sadržaja."
Ovdje je važno napomenuti da se ovi podaci temelje na percepcijama građana o pouzdanosti medija ili novinskih marki te da su ti rezultati skup subjektivnih mišljenja. Analitičari naglašavaju da to znači da su promjene tijekom vremena često pod velikim utjecajem "političkih i društvenih čimbenika kao i samih vijesti".
Kibernetički napadi na zdravstvene sustave postaju svakodnevna realnost diljem Europe i šire, a posljedice pogađaju pacijente te njihovo liječenje i živote. Stoga zaštita podataka nije više samo tehnički izazov, već temelj povjerenja bez kojeg zdravstvo gubi svoj smisao.
U slučaju Microsoft 365 Copilota, ranjivost omogućuje hakeru pokretanje napada jednostavnim slanjem e-pošte korisniku, bez potrebe za phishingom ili zlonamjernim softverom. Umjesto toga, "exploit" koristi niz pametnih tehnika kako bi AI asistenta okrenuo protiv sebe.
Globalno tržište e-trgovine dominiraju Kina i Sjedinjene Države. Prema podacima Statista Market Insights, ukupna online prodaja u Kini dosegnula je gotovo 1,5 bilijuna dolara prošle godine, dok je SAD zauzela drugo mjesto sa 1,2 bilijuna dolara, a Japan treći s prihodima od 169 milijardi dolara.
