Države članice Europske unije podržale su obnovu privremene mjere koja platformama poput Googlea i Mete omogućuje dobrovoljno otkrivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece. Iznimka od pravila o povjerljivosti elektroničkih komunikacija trebala bi vrijediti do 3. travnja 2028. i zatvoriti prazninu nakon isteka prethodnog režima.
Europski parlament ranije je prihvatio produljenje, a potvrda država članica omogućuje završetak zakonodavnog postupka. Privremeni tekst izuzima komunikacije zaštićene end-to-end enkripcijom, kakvu koriste WhatsApp, Signal i dio Telegramovih usluga. Trajni prijedlog, koji bi mogao drukčije urediti enkripciju, ostaje predmet političkog spora.
ePrivacy pravila štite sadržaj i metapodatke komunikacije. Bez posebne pravne osnove automatsko skeniranje privatnih poruka može biti nedopušteno čak i kada mu je svrha otkrivanje kriminalnog sadržaja. Privremena derogacija platformama ne nalaže obvezno skeniranje, nego im pod uvjetima omogućuje da nastave dobrovoljne sustave i prijave nalaze nadležnim tijelima.
Tehnologija može uspoređivati poznate slike s kriptografskim otiscima ili tražiti obrasce koji upućuju na dosad nepoznat sadržaj i vrbovanje djeteta. Hash poznate datoteke precizniji je od modela koji procjenjuje novu sliku ili razgovor. Što je sustav širi, veći je rizik pogrešne oznake zakonite obiteljske, zdravstvene ili obrazovne komunikacije.
End-to-end enkripcija znači da sadržaj mogu čitati samo uređaji pošiljatelja i primatelja. Platforma nema ključ kojim bi poruku otvorila na poslužitelju. Skeniranje na uređaju prije šifriranja tehnički zaobilazi taj problem, ali kritičari ga smatraju stvaranjem nadzornog sloja koji se kasnije može proširiti na druge vrste sadržaja.
Zagovornici mjere upozoravaju da prekid detekcije uklanja važan izvor prijava policiji i organizacijama koje spašavaju djecu. Protivnici traže ciljane istrage, bolju provedbu i stroga ograničenja automatiziranih alata. Sukob nije između privatnosti i zaštite djece kao jednostavnih suprotnosti, nego oko toga smije li preventivni sustav analizirati komunikaciju svih korisnika.
Privremeni režim traži proporcionalnost, ograničenje svrhe i zaštitu podataka. Platforma mora odrediti koju tehnologiju koristi, koliko dugo čuva označeni sadržaj i tko provjerava rezultat prije prijave. Automatizirana oznaka ne smije postati dokaz bez ljudske i istražne provjere, osobito kada pogreška može trajno obilježiti korisnika.
Izuzimanje end-to-end šifriranih usluga ublažava neposredni rizik za sigurnost komunikacija, ali stvara različit tretman platformi. Usluga koja ima pristup sadržaju može provoditi detekciju, dok ona koja ga nema ostaje izvan mjere. To može potaknuti kriminalce prema zatvorenijim kanalima i smanjiti učinkovitost, ali ne opravdava automatsko slabljenje enkripcije za sve.
Trajni prijedlog Europske komisije otvoren je od 2022. i uključuje šira pitanja naloga za otkrivanje, nadzora i odgovornosti pružatelja. Države članice i Parlament nisu pronašli kompromis o dosegu skeniranja i tehničkim posljedicama. Rok do 2028. kupuje vrijeme, ali može ponovno postati zadnji trenutak ako pregovori ostanu blokirani.
Platforme moraju razlikovati dobrovoljnu mogućnost od poslovne obveze. Ako nastave detekciju, odgovorne su za zakonitost, sigurnost podataka i transparentnost. Ako je ne provode, mogu se suočiti s pritiskom javnosti i tijela za zaštitu djece. Jasna statistika o broju prijava, potvrđenim slučajevima i pogrešnim oznakama nužna je za procjenu koristi.