EK želi da europski digitalni identitet uvede EU u novo doba digitalnih jedinstvenih usluga

Europska komisija je predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima članica EU-a, osobama s boravištem u Uniji i europskim poduzećima. Građani će moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente iz svojih europskih lisnica za digitalni identitet jednim klikom na ekranu telefona. S pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europske lisnice za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob. Korisnik će uvijek moći odlučiti želi li koristiti europsku lisnicu za digitalni identitet.

„Europski digitalni identitet omogućit će nam da se u svakoj državi članici ponašamo kao kod kuće, bez dodatnih troškova i s manje prepreka, bilo da je riječ o najmu stana ili otvaranju bankovnog računa u drugoj zemlji. Usto ćemo to moći obaviti na siguran i transparentan način. Sami ćemo odlučiti koliko osobnih podataka želimo podijeliti, s kim i u koju svrhu. To je jedinstvena prilika da svi još bolje razumijemo što zaista znači živjeti u Europi i biti Europljanin“, tvrdi izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager.

Na temelju nove uredbe države članice građanima i poduzećima ponudit će digitalne lisnice, kojima će se moći povezati njihovi nacionalni digitalni identiteti i dokazi o drugim osobnim atributima (npr. vozačka dozvola, diplome, bankovni račun). Lisnice će pružati javna tijela ili poduzeća iz privatnog sektora, pod uvjetom da su priznata u državi članici.

Te nove europske lisnice za digitalni identitet svim će Europljanima pružiti mogućnost pristupa uslugama na internetu bez korištenja privatnih metoda identifikacije ili nepotrebnog dijeljenja osobnih podataka. To rješenje omogućit će im potpunu kontrolu nad podacima koje dijele.

„Građani EU-a očekuju ne samo visoku razinu sigurnosti nego i praktična rješenja, bilo da komuniciraju s nacionalnim upravama, primjerice da bi podnijeli poreznu prijavu, ili se upisuju na europsko sveučilište i za to im je potrebna službena identifikacija. Europske lisnice za digitalni identitet nude im novu mogućnost pohrane i upotrebe podataka za sve vrste usluga, od prijave za let do najma automobila. Riječ je o tome da se potrošačima omogući izbor, europski izbor. Ovaj digitalni identitet donijet će prednosti i velikim i malim europskim poduzećima jer će im rješenja za sigurne i pouzdane usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti da ponude širok raspon novih usluga“, objašnjava pak povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Europski digitalni identitet bit će dostupan svima koji ga žele: europski digitalni identitet moći će koristiti svi državljani članica EU-a, sve osobe s boravištem u Uniji i sva europska poduzeća koja to žele.

Plan je da će imati široku primjenu: europske lisnice za digitalni identitet moći će se upotrebljavati kao sredstvo identifikacije korisnika ili dokaz određenih osobnih atributa za potrebe pristupa javnim i privatnim digitalnim uslugama u cijeloj Uniji.

Očekuje se da će korisnicima omogućiti kontrolu nad svojim podacima odnosno stvorit će se europska lisnica za digitalni identitet koja će građanima omogućiti da odaberu i prate koje podatke o identitetu i potvrde žele podijeliti s trećim stranama. Zahvaljujući kontroli korisnika nad podacima neće se dijeliti podaci koji nisu nužni.

Kako bi se što prije proveo u djelo, prijedlog je popraćen preporukom. Komisija poziva države članice da do rujna 2022. izrade zajednički paket alata i da odmah započnu s potrebnim pripremama. Taj paket alata trebao bi uključivati tehničku arhitekturu, standarde i smjernice za najbolju praksu.

Usporedo sa zakonodavnim postupkom Komisija će surađivati s državama članicama i privatnim sektorom na tehničkim aspektima europskog digitalnog identiteta te će pružati potporu njegovoj provedbi u okviru programa Digitalna Europa. Osim toga, mnoge države članice uključile su projekte za provedbu rješenja e-uprave, među ostalim i europski digitalni identitet, u svoje nacionalne planove u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

U Komisijinu Digitalnom kompasu za 2030. utvrđen je niz ciljeva i ključnih etapa čijem će ostvarenju europski digitalni identitet pridonijeti. Na primjer, do 2030. sve najvažnije javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu, svi građani imat će pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima, a 80 % njih trebalo bi imati elektroničku osobnu iskaznicu.

Ta Komisijina inicijativa temelji se na postojećem prekograničnom pravnom okviru za pouzdane digitalne identitete i inicijativi za europsku elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja (Uredba eIDAS). Ta uredba donesena je 2014. i pruža osnovu za prekograničnu elektroničku identifikaciju, autentikaciju i certificiranje internetskih stranica unutar EU-a. Postojeći sustav već pruža određene prednosti za približno 60 % Europljana.

S druge strane, države članice nisu obvezne primjenjivati nacionalni digitalni identitet i učiniti ga interoperabilnim na razini Unije, što dovodi do velikih razlika među zemljama. Ovim će se prijedlogom ti nedostaci ukloniti jer će se poboljšati djelotvornosti okvira, a njegove prednosti proširiti i na privatni sektor i mobilnu upotrebu.